Poljski jezik
zapadnoslavenski jezik
(Preusmjereno s Poljski)
Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske. Zajedno s češkim, slovačkim, lužičkosrpskim i drugim jezicima čini skupinu zapadnoslavenskih jezika. Njime se služi oko 50 000 000 ljudi, od čega 36 600 000 u Poljskoj (1986.).[2]
| Poljski jezik | |
| język polski | |
| Države |  Poljska Bjelorusija Ukrajina Češka Slovačka Litva SAD
|
| Regije | Europa |
| Govornici | 50 milijuna[1] |
| Rang | 25. |
| Razredba | indoeuropski baltoslavenski slavenski zapadnoslavenski lehitski poljski |
| Službeni status | |
| Služben | Poljska EU
|
| Ustanova | Vijeće za poljski jezik |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | pl |
| ISO 639-2 | pol |
| ISO 639-3 | pol |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Narječja
uredi
- velikopoljsko narječje – Velikopoljska (sjeverozapadna unutarnja Poljska,
- mazursko narječje – Mazovija (sjeveroistok Poljske)
- malopoljsko narječje – Malopoljska (jugoistočna Poljska i središnja Poljska), zap. Ukrajina
- sjevernokreško narječje (sjeverni Kresy) – govore ga Poljaci u Litvi (okolica Vilniusa), Bjelorusiji (posebice sjeverozapad), u nekim klasifikacijama ga stavljaju s mazurskim
- južnokreško narječje (južni Kresy) – neki ga smatraju pidginom poljskog i staroruskog jezika koji se govorio u Crvenoj Rusiji (današnja Galicija)
- kašupsko narječje (spor s Kašubima koji to smatraju svojim jezikom) – govori ga se u pokrajini Pomorje, zapadno od Gdanjska,
- šlesko narječje – govori se u središnjoj južnoj Poljskoj (neki ga smatraju posebnim jezikom)
- goralsko narječje – govor gorštačkog plemena na jugu Poljske i sjeveru Slovačke, uz poljsko-slovačku granicu; predmetom su sporenja o nacionalnoj pripadnosti (kasno razvijanje nacionalne svijest i opredjeljivanja), a spore se Poljska, Češka i Slovačka
- nova miješana narječja – narječja na repoloniziranim krajevima nakon drugog svjetskog rata na zapadu, sjeverozapadu, jugozapadu i sjeveroistoku današnje Poljske (karakteristike govora područja u poljskom zvanom Kresy, krajeva koja je pripojio SSSR nakon drugog svjetskog rata)
Izvan tradicionalnih šema se nalaze i gradska narječja, kao što su varšavsko narječje (danas je sačuvan u izvornom obliku samo u četvrti Prazi, koja se nalazi s druge strane Visle), poznanjsko narječje, ljodzsko narječje i lavovsko narječje, zatim nekolicina strukovnih narječja i sociolekta, od kojih je najpoznatija grypsera.
Fonologija
urediSamoglasnici
urediPoljski jezik ima 8 samoglasnika.
| prednji | srednji | stražnji | |||
|---|---|---|---|---|---|
| oralni | nazalni | oralni | nazalni | ||
| zatvoreni | i | ɨ | u | ||
| srednji | ɛ | ɛ̃ | ɔ | ɔ̃ | |
| otvoreni | a | ||||
Suglasnici
urediPoljski ima 27 suglasničke foneme i 2 polusamoglasnika.
| bilabijalni | labio- dentalni |
alveolarni | prednjo- tvrdonepčani |
stražno- tvrdonepčani |
palatalni | velarni | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ploziv | p b | t d | k g | ||||
| slivenik | ts dz | tɕ dʑ | tʃ dʒ | ||||
| nazal | m | n | ɲ | ŋ | |||
| vibrant | r | ||||||
| frikativ | f v | s z | ɕ ʑ | ʃ ʒ | x | ||
| lateral | l | ||||||
| polu- samoglasnik |
w | j |
Pismo
urediPoljski jezik upotrebljava latinicu.
| А | Ą | B | C | Ć | D | E | Ę | F | G | H | I | J | K | L | Ł | M | N | Ń | O | Ó | P | Q | R | S | Ś | T | U | V | W | X | Y | Z | Ź | Ż |
| а | ą | b | c | ć | d | e | ę | f | g | h | i | j | k | l | ł | m | n | ń | o | ó | p | q | r | s | ś | t | u | v | w | x | y | z | ź | ż |
Sljedeća tablica prikazuje slova poljske latinice, glasove poljskog jezika i njihove približne hrvatske ekvivalente:
| Poljsko slovo |
Glas | Približni glas u hrvatskom | Primjer | Napomene |
|---|---|---|---|---|
| a | [a] | a | adres (adresa) | uvijek kratko a |
| ą | [ɔ̃] | -- | wąż (zmija) | nazalni (nosni) o, kao u francuskom bon |
| b | [b] | b | bar | |
| c | [ts] | c | cukier (šećer) | ispred slova i izgovara se ć |
| ć | [tɕ] | ć | ćwierć (četvrt) | ispred samoglasnika piše se ci: npr. cielę (tele) |
| d | [d] | d | dom (kuća) | |
| e | [ɛ] | e | efekt | uvijek kratko e |
| ę | [ε̃] | -- | język (jezik) | nazalni (nosni) e, kao u francuskom saint |
| f | [f] | f | fragment | |
| g | [g] | g | głos (glas) | |
| h | [x] | h | humor | |
| i | 1. [i] 2. [ʲ] |
i | imię (ime) | 1. uvijek kratko i 2. koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog, ne izgovara se između suglasnika i samoglasnika: imię = [imʲɛ] |
| j | [j] | j | ja | |
| k | [k] | k | kasa | |
| l | [l] | l | legenda | |
| ł | [w] | -- | łyżka (žlica) | neslogotvorno u kao u europa ili kao w u engleskom why |
| m | [m] | m | maj | |
| n | [n] | n | noga | |
| ń | [ɲ] | nj | koń (konj) | ispred samoglasnika piše se ni: npr. nie (ne) |
| o | [ɔ] | o | konto | uvijek kratko o |
| ó | [u] | u | sól (sol) | uvijek kratko u |
| p | [p] | p | pas | |
| q | [p] | k | quiz | samo posuđenice |
| r | [r] | r | ręka (ruka) | uvijek neslogotvrono r, npr. litr (litra) je jednosložna riječ |
| s | [s] | s | bas | |
| ś | [ɕ] | lišće | śliwa (šljiva) | meko (palatalizirano) š ispred samoglasnika piše se si: npr. siedem (sedam) |
| t | [t] | t | tenis | |
| u | [u] | u | suma | uvijek kratko u |
| v | [v] | v | via | samo posuđenice |
| w | [v] | v | waga | |
| x | [ks] | ks | xenia | samo posuđenice |
| y | [ɨ] | -- | syn (sin) | kao y u engleskom Harry |
| z | [z] | z | zebra | |
| ź | [ʑ] | -- | źle (zlo) | meko (palatalizirano) ž ispred samoglasnika piše se zi: npr. zima ([ʑima]) |
| ż | [ʒ] | ž | żaba | |
| Poljski dvoslovi | Glas | Približni glas u hrvatskom | Primjer | Napomene |
| ch | [x] | h | dach (krov) | |
| cz | [tʃ] | č | Czech | |
| dz | [dz] | otac bi | dzwon (zvon) | zvučno c |
| dź | [dʑ] | đ | dźwig (kran) | ispred samoglasnika piše se dzi: npr. dziewięć (devet) |
| dż | [dʒ] | dž | dżungla | |
| rz | [ʒ] | ž | rzecz (stvar) | |
| sz | [ʃ] | š | szkoła |
Izvori
urediLiteratura
uredi- Julije Benešić – Hrvatsko-poljski rječnik. Zagreb, 1949.
- Milan Moguš, Neda Pintarić – Poljsko-hrvatski rječnik. Zagreb, 2002.
- Łucja Bednarczuk-Kravić, Marica Korzinek – Rozmówki polsko-chorwackie ze słowniczkiem turystycznym. Varšava, 2002.
Vanjske poveznice
uredi- Osnovni hrvatsko-poljski frazeološki rječnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. rujna 2014. (Wayback Machine)
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- Učenje poljskoga online
- Wikipedija na poljskome jeziku
- Poljski rječnik
- Gramatika poljskog jezika, na poljskom i engleskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. rujna 2006. (Wayback Machine)