Našice

Gradu Našicama pripada i administrativno područje od 16 naselja (stanje 2006.), to su: Brezik Našički, Ceremošnjak, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Ribnjak, Velimirovac, Vukojevci i Zoljan.

Našice su grad u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka, a nalazi se na 154 metara nadmorske visine (središte grada), gdje sjeverni obronci Krndije prelaze u nizinu istočnohrvatske ravnice. Grad se nalazi na raskrižju nekoliko važnijih prometnica i to D2 (Podravska magistrala) Osijek – Virovitica, D53 Donji Miholjac – Slavonski Brod, te D515 Našice – Đakovo. Također je i željezničko čvorište pruga R202 Varaždin – Dalj i L206 Našice – Pleternica – Nova Kapela.

Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.^[5]

Etnička struktura grada:

• Hrvati 15.145 (87,44 %)
• Slovaci 964 (5,57 %)
• Srbi 727 (4,2 %)
• Albanci 34 (0,2 %)

Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.^[6] Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina.

Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen je nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac.

Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu 2011.:^[7]

• Katolici 14.915
• Pravoslavci 560
• Protestanti 85
• Ostali Kršćani 74
• Muslimani 64
• Istočne religije 4
• Agnostici i skeptici 54
• Nisu vjernici i Ateisti 264

Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.^[8]:

• Hrvati 14.284
• Albanci 50
• Bošnjaci 21
• Crnogorci 2
• Česi 3
• Mađari 22
• Makedonci 17
• Nijemci 9
• Poljaci 2
• Romi 4
• Rusi 2
• Slovaci 1.078
• Slovenci 7
• Srbi 588
• Talijani 3

Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić

Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.

Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari (crkva u Martinu), ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.

Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.

Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.

Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije.^[9] Krajem 19. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju slovačke obitelji i osnivaju Jelisavac i Markovac Našički, te isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica (Velimirovac i Breznica Našička naseljavaju doseljenici njemačkog porijekla.

Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 13. lipnja, a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada.

U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage s istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini 16. rujna, pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno 19. rujna. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada. ^[10][11][12] Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije, te u oslobađanju sela na Papuku (Operacija Orkan '91.). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada Vukovara od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu 1992.^[13]

Nositelj gospodarstva na našičkom području je Nexe grupa sa svojim članicama na čelu s Našicecement d.d.

• Isidor Kršnjavi - slikar, kulturni i javni djelatnik
• Ladislav Pejačević - političar, hrvatski ban 1880. – 1883.
• Teodor Pejačević - političar, pravnik, hrvatski ban 1903. – 1907.
• Dora Pejačević - skladateljica
• Marcos Pejacsevich - gosodarstvenik i počasni građanin Grada Našica^[14]
• Pavle Jurina - rukometaš, trener, osvajač zlatne olimpijske medalje 1984.
• Danijel Pranjić - nogometaš
• Helena Buljan - glumica
• Sandra Lončarić - glumica
• Tomislav Torjanac - ilustrator i slikar
• Berislav Rončević - dipl. pravnik, političar, saborski zastupnik, ministar obrane 2003. – 2008.
• Ivana Plechinger - glazbenica i voditeljica
• Dane Morgan, odvjetnik^[9]
• Isak Heršković, liječnik^[9]
• Miroslav Schlesinger, liječnik,^[9]
• Mavro Spitzer, hrv. književnik i publicist^[9]
• Josip Drechsler, vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula i glinenih proizvoda^[9]
• Max Fischer, vlasnik ciglane u Markovcu Našičkom^[9]
• Sigmund Heim, gospodarstvenik, zaslužan za gradnju ceste preko Krndije, od Našica do Požege^[9]
• Hinko Juhn, osnivač moderne hrvatske keramike, iz Podgorača^[9]
• Mario Crvenka, katolički svećenik, hrv. pjesnik, bibličar, biokemičar
• Branko Uvodić, hrvatski televizijski voditelj, spiker, urednik i počasni građanin Grada Našica^[15]

• Nikola Antolović, hrv. nogometni sudac
• Toni Fruk, hrv. nogometaš

U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.

Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, prirodoslovno-matematička i opća; ekonomska škola; elektrotehničke škole, te više različitih strukovnih škola).

• HKD Lisinski
• Zavičajni muzej Našice
• Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica. Unutar nje djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj^[16][17] (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)
• Osnovna glazbena škola "Kontesa Dora"
• Udruga stvaratelja u kulturi "Rima" Našice
• Tamburaško društvo "Dora Pejačević" Našice
• Gradska glazba Našice
• Od 26. studenog 1966. godine na frekvenciji 88,7 MHz emitira Radio Našice.^[18]

• RK NEXE natječe se u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi i regionalnoj SEHA ligi,
• NK NAŠK je nogometni klub koji se natječe u 3. NL – Istok,
• KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi,
• ŽOK Našice koji se natječe u 2. odbojkaškoj ligi istok,
• NK Šipovac Našice je nogometni klub koji se natječe u 2. ŽNL Nogometno središte Našice,
• MNK Našice je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok,
• Nogometno središte Našice
• Teniski klub Našice, natječe se u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok,
• Kickboxing klub "Impact" Našice,
• Taekwondo klub "Našice",
• Streličarski klub Našice,
• Streličarski klub tjesnih invalida "Kuna" Našice,
• Streljački klub "Našice",
• Stolnoteniski klub "Dora" Našice,
• Stolnoteniski klub "Našice",
• Šahovski klub "Slavonac" Našice,
• Šahovski klub tjelesnih invalida "Šah- mat" Našice,
• Udruga starih športova "Slavonac" Našice,
• Športsko udičarsko društvo "Šaran" Našice,
• Karate klub "Nexe" Našice,
• Kuglački klub Našice,
• Moto klub "Racing" Našice,
• Biciklistički klub "Našice",
• Udruga za šport i rekreaciju "Lapovac" Našice,
• Športska udruga tjelesnih invalida "Našice",
• Paintball klub "Black sheep" Našice
• Zajednica športskih udruga grada Našica.
• Udruga rekreativnog trčanja "Nexe Team" Našice
• Školski športski savez grada Našica
• Udruga navijača RK Nexe Našice
• Udruga za razvijanje i promicanje auto sporta Auto klub "Panonija" Našice

• Udruga vukovarskih veterana Našice
• Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Našice
• Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Našice
• Udruga djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Našice
• Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata "Našice - Đurđenovac""
• Udruga liječenih branitelja od PTSP-a Našice
• Udruga civilnih invalida rata Našice
• Javna vatrogasna postrojba Našice,
• Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, osnovano 1888.,
• Savez Slovaka - Zvaz Slovakov Našice
• Udruga Zagoraca "Kaj" Našice
• Matica umirovljenika Hrvatske - Gradska udruga umirovljenika Našice
• Lovačka udruga "Jelen" Našice,
• Gljivarsko društvo Našice 2005.,
• Planinarsko društvo "Krndija" Našice
• Udruga za Hrvatsku povjesnicu Našice
• Oldtimer klub "Našice" Našice
• Radio klub "Našice" Našice
• Ogranak Matice Hrvatske Našice
• Udruga mladih "UM" Našice
• Udruga mladih "Info" Našice
• Društvo"Naša djeca" Našice
• Udruga gluhih i nagluhih osoba Našice
• Humanitarna udruga "Dar dobrote" Našice
• Udruga voćara i vinogradara Našice
• Pčelarska udruga "Pčela" Našice
• Zajednica tehničke kulture Našice
• Udruga slijepih Našice
• Kinološko društvo "Našice" Našice
• Lions club "Našice" Našice
• Hrvatski Crveni križ- Gradsko društvo Crvenog križa Našice
• Udruga dijabetičara Našice

• Službene stranice grada Našica