Freiburg

Freiburg je sa svojih 229.636 stanovnika (2017.) jedan od najomiljenijih sveučilišnih gradova Njemačke. Zahvaljujući svom položaju na zapadnoj padini Schwarzwalda i u najtoplijem dijelu Njemačke, Freiburg je prvenstveno poznat po blagoj i ugodnoj klimi.

Metropola na rijeci Dreisam i njezina okolica nude raznovrsne ponude za korištenje slobodnog vremena i za odmor. Ovaj grad na tromeđi Njemačke, Francuske i Švicarske obilježavaju kozmopolitska i topla južnjačka atmosfera. Zbog odlične prometne povezanosti grad pruža izvrsne mogućnosti izleta kako u susjednu Francusku (25 km), tako i u Švicarsku (60 km).

Zahvaljujući ljepotama grada, dinamičnom studentskom životu i naporima gradske uprave na očuvanju okoliša, Freiburg je posljednjih desetljeća postao vrlo poznat i atraktivan. Mnogobrojni atributi, koje je grad Freiburg stekao od kad je loza Zaehringera 1120. godine osnovala grad i tijekom svoje duge povijesti, oslikavaju raznolikost ovog malog velegrada za kojeg se s pravom kaže da je grad šuma, vina i gotike.

U Freiburgu je 9. studenoga 1897. Lorenz Werthmann osnovao Njemački Caritas, prvu Caritasovu organizaciju u svijetu.

• Freiburška katedrala (Münster) je sa 116 metara visokim gotičkim zvonikom zaštitni znak grada. Povjesničar umjetnosti Jacob Burckhardt nazvao je ovaj zvonik "najljepšim zvonikom kršćanstva".
• Povijesna trgovačka kuća iz 1532. ukrašena grbovima zemalja pod vlašću dinastije Habsburg (između ostalih mogu se vidjeti i grbovi Hrvatske i Dalmacije).
• Hotel/Restaurant Zum Roten Bären u Freiburgu najstarije je svratište Njemačke čiji temelji potječu iz vremena prije 1120. godine.
• Gradska vijećnica
• Haus zum Walfisch (dovršena 1515.) bila je od 1493. sjedište Maximiliana I., njemačkog cara i vladara Freiburga (1490. – 1519.). U njoj je od 1529. – 1531. živio i poznati filozof i humanist Erazmo Roterdamski. Nakon brojnih pregradnji kuća je uništena u bombardiranjima 1944., a po obnovi je poslužila Dariju Argentu za snimanje filma Suspiria. Danas je u njoj sjedište jedne banke.
• Schwabentor
• Martinstor
• Barokna Sveučilišna crkva (Jezuitska crkva)
• Kurija Colombischlößle na Rotteckringu
• Nadbiskupski ordinarijat sagrađen u jedinstvenom neoromaničkom stilu
• Kazalište sagrađeno u secesijskom stilu
• Nadbiskupski arhiv
• Vidikovac Schlossberg
• Wentzingerhaus iz 1761. u kojoj je smješten Povijesni muzej grada Freiburga
• Samostan sv. Augustina Pustinjaka čiji najstariji dijelovi potječu iz 14. stoljeća

Albert Ludwig Universität Freiburg osnovano je 1457. godine i ubraja se u najstarija njemačka sveučilišta. Na jednom od najomiljenijih sveučilišta Njemačke s 11 fakulteta i više od 80 smjerova studira oko 21.000 studenata, od toga 17,5% iz zemalja cijelog svijeta.

• Berthold Schwarz, alkemičar i izumitelj baruta
• Martin Waldseemüller, prvi upotrijebio naziv "Amerika"
• Constantin Fehrenbach, kancelar za vrijeme Weimarske Republike (1920. – 1921.)
• Joseph Wirth, kancelar za vrijeme Weimarske Republike (1921. – 1922.)
• Edmund Husserl, filozof
• Martin Heidegger, filozof i kratkotrajni rektor sveučilišta za vrijeme nacističke diktature
• Eugen Fink, filozof
• Hermann Staudinger, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
• Bernhard Witkop, kemičar
• Edith Stein, svetica
• Wolfgang Schäuble, predsjednik njemačkog Bundestaga
• Charles Regnier, glumac
• Joachim Löw, izbornik njemačke nogometne reprezentacije
• Til Schweiger, glumac i filmski redatelj

•   Besançon, Francuska, od 1959.
•   Innsbruck, Austrija, od 1963.
•   Padova, Italija, od 1967.
•   Guildford, Ujedinjeno Kraljevstvo, od 1979.
•   Madison, Wisconsin, SAD, od 1987.
•   Matsuyama, Japan, od 1988.
•   Lviv, Ukrajina, od 1989.
•   Granada, Španjolska, od 1991.
•   Isfahan, Iran, od 2000.
•   Wiwilí, Nikaragva, od 2015.
•   Suwon, Južna Koreja, od 2015.
•   Tel Aviv-Yafo, Izrael, od 2015.

• Službena stranica
• Studirati u Freiburgu