Azija
Ovo je glavno značenje pojma Azija. Za druga značenja pogledajte Azija (razdvojba).Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su Kaspijsko jezero (površinski najveće jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).
Graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru, granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumo-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500 km².[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok koji se obično pripaja Africi.[1]
Rana povijest Azije
urediNa povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.
Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.
Središnja Azija, područje stepa, bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Indoeuropljana, čiji se jezik proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azije zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru.
Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama bile su znatno tehnološki i društveno naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju konjicu i održavati prijašnji način života, a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.
Površina
urediPrema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu (2005.), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 km².[2]
Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o površini od 44,311.316 km².[6]
Stanovništvo
urediPrema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stan./km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./km².
Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).
Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.
Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.
| gustoća | površina | broj stanovnika | |
|---|---|---|---|
| država | (/km2) | (km2) | (procjena 2002.) |
| Makao | 18.000 | 25 | 461.833 |
| Hong Kong | 6688 | 1092 | 7,303.334 |
| Singapur | 6430 | 693 | 4,452.732 |
| Maldivi | 1070 | 300 | 320.165 |
| Bahrein | 987 | 665 | 656.397 |
| Bangladeš | 926 | 144.000 | 133,376.684 |
| Republika Kina na Tajvanu | 627 | 35.980 | 22,548.009 |
| Palestinski teritoriji | 545 | 6220 | 3,389.578 |
| Južna Koreja | 491 | 98.480 | 48,324.000 |
| Libanon | 354 | 10.400 | 3,677.780 |
| Japan | 336 | 377.835 | 126,974.628 |
| Indija | 318 | 3,287.590 | 1.045,845.226 |
| Šri Lanka | 298 | 65.610 | 19,576.783 |
| Izrael | 290 | 20.770 | 6,029.529 |
| Filipini | 282 | 300.000 | 84,525.639 |
| Vijetnam | 246 | 329.560 | 81,098.416 |
| Sjeverna Koreja | 184 | 120.540 | 22,224.195 |
| Nepal | 184 | 140.800 | 25,873.917 |
| Pakistan | 184 | 803.940 | 147,663.429 |
| Kina | 134 | 9,596.960 | 1.284,303.705 |
| Tajland | 121 | 514.000 | 62,354,402 |
| Indonezija | 121 | 1,919.440 | 231,328.092 |
| Kuvajt | 118 | 17.820 | 2,111.561 |
| Armenija | 112 | 29.800 | 3,330.099 |
| Sirija | 93 | 185.180 | 17,155.814 |
| Azerbajdžan | 90 | 86.600 | 7,798.497 |
| Turska | 86 | 780.580 | 67,308.928 |
| Gruzija | 71 | 69.700 | 4,960.951 |
| Kambodža | 71 | 181.040 | 12,775.324 |
| Egipat | 71 | 1,001.450 | 70,712.345 |
| Katar | 69 | 11.437 | 793.341 |
| Malezija | 69 | 329.750 | 22,662.365 |
| Istočni Timor | 63 | 15.007 | 952.618 |
| Mjanmar | 62 | 678.500 | 42,238.224 |
| Brunej | 61 | 5770 | 350.898 |
| Jordan | 58 | 92.300 | 5,307.470 |
| Uzbekistan | 57 | 447.400 | 25,563.441 |
| Irak | 55 | 437.072 | 24,001.816 |
| Tadžikistan | 47 | 143.100 | 6,719.567 |
| Butan | 45 | 47.000 | 2,094.176 |
| Afganistan | 43 | 647.500 | 27,755.775 |
| Iran | 40 | 1,648.000 | 66,622.704 |
| Jemen | 35 | 527.970 | 18,701.257 |
| Ujedinjeni Arapski Emirati | 30 | 82.880 | 2,445.989 |
| Laos | 24 | 236.800 | 5,777.180 |
| Kirgistan | 24 | 198.500 | 4,822.166 |
| Oman | 13 | 212.460 | 2,713.462 |
| Saudijska Arabija | 12 | 1,960.582 | 23,513.330 |
| Turkmenistan | 9,6 | 488.100 | 4,688.963 |
| Rusija | 8,5 | 17,075.200 | 144,978.573 |
| Kazahstan | 6,2 | 2,717.300 | 16,741.519 |
| Mongolija | 1,7 | 1,565.000 | 2,694.432 |
| Ukupno | 80,5 | 49,694.698 | 4.000,601.258 |
Politička podjela
uredi| Zastava | Grb | Ime države | Stanovništvo |
Površina (km²) |
Glavni grad |
|---|---|---|---|---|---|
| Afganistan | 30,419.928 | 647.500 | Kabul | ||
| Armenija | 2,970.495 | 29.743 | Erevan | ||
| Azerbajdžan | 9,493.600 | 86.600 | Baku | ||
| Bahrein | 1,248.348 | 760 | Manama | ||
| Bangladeš | 150,039.000 | 147.570 | Dhaka | ||
| Brunej | 408.786 | 5.765 | Bandar Seri Begawan | ||
| Butan | 716.896 | 38.394 | Thimphu | ||
| Filipini | 99,779.700 | 300.000 | Manila | ||
| Gruzija | 4,570.934 | 69.700 | Tbilisi | ||
| Indija | 1.205,073.612 | 3,287.263 | New Delhi | ||
| Indonezija | 248,645.008 | 1,904.569 | Jakarta | ||
| Irak | 31,129.225 | 438.317 | Bagdad | ||
| Iran | 78,868.711 | 1,648.195 | Teheran | ||
| Istočni Timor | 1,143.667 | 14.874 | Dili | ||
| Izrael | 7,590.758 | 20.770 | Tel Aviv (Jeruzalem) | ||
| Japan | 127,368.088 | 377.915 | Tokio | ||
| Jemen | 24,771.809 | 527.968 | Sana | ||
| Jordanija | 6,508.887 | 89.342 | Amman | ||
| Južna Koreja | 50,004.441 | 100.210 | Seul | ||
| Kambodža | 14,952.665 | 181.035 | Phnom Penh | ||
| Katar | 1,951.591 | 11.586 | Doha | ||
| Kazakstan | 17,522.010 | 2,724.900 | Astana | ||
| Kina | 1.343,239.923 | 9,596.961 | Peking | ||
| Kirgizija | 5,496.737 | 199.951 | Biškek | ||
| Kuvajt | 2,646.314 | 17.818 | Kuwait | ||
| Laos | 6,586.266 | 236.800 | Vientiane | ||
| Libanon | 4,140.289 | 10.400 | Beirut | ||
| Maledivi | 394.451 | 298 | Malé | ||
| Malezija | 29,179.952 | 329.847 | Kuala Lumpur | ||
| Mijanmar (Burma) | 54,584.650 | 676.578 | Naypyidaw | ||
| Mongolija | 3,179.997 | 1,564.116 | Ulan Bator | ||
| Nepal | 29,890.686 | 147.181 | Katmandu | ||
| Oman | 3,090.150 | 309.500 | Muskat | ||
| Pakistan | 190,291.129 | 796.095 | Islamabad | ||
| Palestina | 4,279.699 | 6220 | Gaza/Ramala | ||
| Rusija | 142,517.670 | 17,098.242 | Moskva | ||
| Saudijska Arabija | 26,534.504 | 2,149.690 | Rijad | ||
| Singapur | 5,353.494 | 697 | Singapore | ||
| Sirija | 22,530.746 | 185.180 | Damask | ||
| Sjeverna Koreja | 24,589.122 | 120.538 | Pjongjang | ||
| Šri Lanka | 21,481.334 | 65.610 | Colombo | ||
| Tadžikistan | 7,768.385 | 143.100 | Dušanbe | ||
| Tajska | 67,091.089 | 513.120 | Bangkok | ||
| Tajvan (Republika Kina) | 23,261.747 | 36.193 | Taipei | ||
| Turkmenija | 5,054.828 | 488.100 | Ašgabat | ||
| Turska | 79,749.461 | 783.562 | Ankara | ||
| Ujedinjeni Arapski Emirati | 5,314.317 | 83.600 | Abu Dhabi | ||
| Uzbekistan | 28,394.180 | 447.400 | Taškent | ||
| Vijetnam | 91,519.289 | 331.212 | Hanoi |
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
Izvori
uredi
- ↑ a b (PDF) mrežno gradivo Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2014. (Wayback Machine) (2014.), Svijet (eng. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)
- ↑ Šehić, Denis (autor karata). 2005. Zemljopisni atlas za osnovnu školu. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. Školska knjiga. Zagreb, Hrvatska. CIP 450822105. ISBN 978-953-0-11289-6. str. 47. (NSK)
- ↑ (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.
- ↑ Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.
- ↑ »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.
- ↑ »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.
Vanjske poveznice
uredi- Sestrinski projekti
| Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azija | |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azija | |
| Wječnik ima rječničku natuknicu Azija |