Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Ansambl LADO utemeljen je ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske 11. studenog 1949. godine pod imenom Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP). Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.^[3]

U godinama poslije drugoga svjetskoga rata u zemlji su počele djelovati mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima se isticala folklorna sekcija Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva "Joža Vlahović" iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom prof. Zvonimira Ljevakovića. Ljevaković je bio jedan od utemeljitelja i prvi umjetnički ravnatelj Ansambla LADO. LADO je prvi put nastupio 4. veljače 1950. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i već je tada pokazao jasnu usmjerenost ansambla na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Koncert se sastojao od petnaest točaka, šest glazbenih (pjevnih) i devet plesnih, kada su izvedeni Krčki tanac, Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo, Slavonsko kolo, Bunjevačko momačko kolo, Vrličko kolo, Balun iz Istre, Pokupski svatovski drmeš i Posavski plesovi iz kojih je jedna "šestorka" sa šest plesačica poslije postala prepoznatljivim zaštitnim znakom Ansambla LADO. Taj prvi nastup ansambla bio je kratko objavljen u dnevnom listu Vjesnik, te popraćen osvrtom uvaženog akademika, prof. Tvrtka Čubelića.^[4]

Od 1974. godine ansambl vodi hrvatski etnolog i etnokoreograf dr. Ivan Ivančan. Bio je vrstan poznavatelj tradicijske glazbe i plesa, a njegov doprinos u ansamblu te koreografski rad u mnogim amaterskim ansamblima diljem Hrvatske također su trajno obilježili hrvatsku folklornu scenu. Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji Hanibal Dundović (1983. – 1991.) i Ivan Ivančan mlađi (od 1992.). Prepoznatljivoj kvaliteti glazbenoga programa LADA u ranijim su godinama značajno doprinijeli Emil Cossetto i Božo Potočnik, a poslije i glazbeni rukovoditelji Dinko Fio (1975. – 1980.), Tomislav Uhlik (1983. – 1985.) i Bojan Pogrmilović (1985. – 1998. i od srpnja 2018. do danas). U novije vrijeme folklorni zbor vodi Dražen Kurilovčan, koji uz posebno angažirane vanjske suradnike najčešće ravna koncertnim izvedbama Ansambla.^[4] Od 18. travnja 2016. do travnja 2020. godine dužnost umjetničkog voditelja obnašao je etnolog i polonist Andrija Ivančan,^[5][6] kojega je na toj dužnosti u travnju 2020. naslijedio etnolog i povjesničar Krunoslav Šokac.^[7][8]

Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, LADO je postao prepoznatljiv po rustikalnom pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala: članovi Ansambla i njihovi voditelji uvijek su pridavali veliki značaj kvalitetnoj izvedbi i scenskoj uvjerljivosti svake koreografije ili glazbenoga djela, izbjegavajući tako opasnost prelaska granice "dobroga glazbenoga ukusa" i propadanja u val "novoskladane" narodne glazbe. Uz nastupe na najpoznatijim domaćim i svjetskim pozornicama i koncertnim podijima, LADO često nastupa na raznim velikim međunarodnim skupovima i simpozijima, na akademijama i proslavama, sajmovima, svjetskim izložbama, Univerzijadama, olimpijskim igrama te velikom broju svjetskih i domaćih folklornih i glazbenih festivala. Uspješno surađuje i s baletom HNK u Zagrebu ("Đavo u selu" Frana Lhotke) i Gradskim kazalištem "Komedija" ("Đerdan" Jakova Gotovca i "Narodil se mladi Kralj" Vida Baloga i Tomislava Uhlika). LADO je diljem svijeta gostovao i na pozive hrvatskih iseljenika, nastojeći im svojim izvedbama oživjeti uspomene na glazbeno i plesno nasljeđe rodnoga kraja, a u njihovih potomaka pobuditi zanimanje za kulturu i tradiciju daleke domovine.^[4]

• Ansambl LADO je svojevrsni putujući muzej, koji posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina.
• 65 godina glazbenoga djelovanja i više od 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta, tridesetak nosača zvuka koji su snimljeni na najvišoj produkcijskoj razini.
• Više od 100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji na tako malom prostoru kao što je Hrvatska i to zahvaljujući mediteranskim, alpskim, panonskim i balkanskim utjecajima.
• 38 vrhunskih umjetnika, koji istodobno plešu i pjevaju, 14 vrhunskih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.
• "2 u 1", LADO je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredan folklorni zbor, sposoban izvesti program narodnih plesova i pjesama u jednoj večeri, a već sutradan se predstaviti reprezentativnim vokalno-instrumentalnim programom.
• Ansambl se bavi i edukacijskim programima: organiziranjem folkornih radionica, plesnih tečajeva i nastupa za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

S plesačima/pjevačima i solistima Ansambla LADO redovito rade umjetnički i plesni voditelj te dirigent Ansambla uz svesrdnu glazbenu pomoć korepetitora. Sa sviračima i instrumentalnim solistima program uvježbavaju dirigent Ansambla i voditelj orkestra.^[1] Osim plesnih koreografija, plesači/pjevači po potrebi nastupaju i kao muški zbor, a plesačice/pjevačice kao ženski zbor Ladarice.

Vokalisti LADA naziv je vokalnog ansambla u kojem pjevači/plesači Ansambla LADO na reprezentativan način izvode vokalnu glazbenu tradiciju južnohrvatskih prostora. Vokalni ansambl započeo je radom u rujnu 2002. godine na inicijativu Ivana Ivančana, umjetničkog direktora LADA. Tako su pjevači LADA upoznali različite stilove i žanrove tog područja, različite od dotadašnje prakse ladovskoga pjevanja koje je pretežito bilo vezano uz sjevernohrvatske glazbene tradicije. Crkveno pučko pjevanje i klapsko pjevanje, dva vokalno-glazbena stila koja se nadopunjuju, osnov su repertoara tog vokalnog ansambla. Od 2002. do danas Vokalisti su nastupali u različitim prigodama kao dio Ansambla LADO (božićni i korizmeni vokalni programi) i samostalno u raznim klapskim projektima (Svitla noć – klape i korizma; Klape na Šalati) te na koncertima u austrijskom Gradišću, u Hrvatskom glazbenom zavodu i crkvi sv. Marka u Zagrebu, crkvi sv. Donata u Zadru, itd. Za svoje su izvedbe djela duhovne glazbe Vokalisti do danas više puta nagrađivani mnogim nagradama (Porin, Orlando, Varaždinske barokne večeri),^[9] a za svoj su prvi samostalni album Križu sveti... 2012. osvojili dvije diskografske nagrade Porin.^[10]

Povijest legendarnih Ladarica počinje 1965. godine: folkloru i glazbi već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla LADO s kojima je, za programske potrebe tadašnjega Radio-Zagreba, snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu LADO, ali su kao vokalni sastav sve do 2003. djelovale neovisno od njega. Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve Ladarice istodobno bile i članice Ansambla LADO, publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje Ladarica i Ansambla LADO dogodilo se tek 2008. godine na poticaj Ivana Ivančana mlađeg te uz suglasnost LADU uvijek vjernoga Bože Potočnika: nastupom na 43. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini,^[11] Ladarice su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla LADO. Današnje Ladarice svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.^[12]

Orkestar LADA čini 14 glazbenika – multiinstrumentalista koji sviraju skoro sva tradicijska narodna glazbala koja je moguće naći na prostoru Hrvatske, ali i Jugoistočne Europe. U okviru istoga koncerta, svirači se bez problema iz gudačkoga sastava s cimbalom (guci, pilari, jegeduši, mužikaši), uobičajenoga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, “preobraze” u tamburaški sastav karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Prigodom predstavljanja glazbene tradicije dijela jadranskoga područja, članovi orkestra često sviraju i mandoline, a po potrebi se u trenu mogu “pretvoriti” u bandiste – sastav svirača limenih puhačkih glazbala popularan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orkestar LADA posjeduje jedinstvenu zbirku hrvatskih narodnih glazbala. Među njima su, ponajprije, aerofona tradicijska glazbala: baranjske diplice, razne vrste svirala (frula) i dvojnica, šurlice, mišnjice, sopile ili roženice, banijske svirale "ciganjske", okarine, diple, mih, gajde i dude. Tu su i solistička glazbala sa žicama: tambure samice (slavonska "samica" i lička "dangubica"), gusle, šargije i cimbal, razne vrste udaraljki, ali i cijeli orkestar srijemskih i slavonskih tambura te onih najstarijih - tambura "farkašica". Lijericu – narodno glazbalo kojim se često pratilo ples u mnogim dijelovima srednje i južne Dalmacije – svira nekoliko glazbenika, kao i malu harmoniku trieštinu ili botunjeru. Od klasičnih glazbala tu su violine, čelo, kontrabas i klarinet. Na svim koncertima Ansambla LADO orkestar redovito prati pojedine plesne i vokalne izvedbe, ali nastupa i zasebno, izvodeći razne virtuozne instrumentalne skladbe i glazbene obrade. U proteklih desetak godina članovi orkestra održali su niz samostalnih cjelovečernjih koncerata te objavili tri nosača zvuka.^[13]

LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote sustavno prikupljanih tijekom više od pedeset godina postojanja Ansambla. S vremenom je nastala zbirka s više od tisuću i dvjesto kompleta iz raznih područja Hrvatske (središnjeg i nizinskog, gorskog i priobalnog), kao i područja izvan Republike Hrvatske, koja nastanjuju Hrvati (Bosne i Hercegovine, Vojvodine i drugih). Zemljopisni položaj Hrvatske i ekološki uvjeti imali su presudan utjecaj na bogatstvo i raznolikost hrvatskih narodnih nošnji. Svojom kulturom i poviješću Hrvatska je određena kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja, što je uvjetovalo nastanak četiriju različitih tipova tradicijskog ruha (alpskog, panonskog, dinarskog i jadranskog). Svaki nastup LADA, uz ples i pjesmu, svojevrsna je revija originalnih narodnih nošnji.

•  
  Prigorje
•  
  Hrvatska posavina
•  
  Istra
•  
  Susak
•  
  Lastovo
•  
  Valpovo
•  
  Baranja
•  
  Boka kotorska

U razdoblju korizme LADO održava koncerte hrvatskih pučkih crkvenih popijevki, osobito Crkvenog pučkog pjevanja Slavonije, Srijema i Baranje. Korizmeni koncertni repertoar snimljen je na albumu O, Isuse daj mi suze, koji je 2013. nagrađen Porinom za najbolji album duhovne glazbe.^[14] Među istaknutijim napjevima su Jadikovanja proroka Jeremije (napjev Velikoga tjedna) i Gospin plač.^[14] Tako je program Gospin plač, s izvedbama Gospina plača iz različitih dijelova Hrvatske (Vodice, Rokovci, Velika Kopanica, Slivno Ravno, Dekanovec, Gotalovo, Gabela, Imotski, Draškovec, Martinska Ves, Tugare, Bošnjaci, Prugovac, Vrbanj, Kali, Baranja, Jezera i dr.)^[15] u obradama Dražena Kurilovčana, Joška Ćalete, Krunoslava Šokca, Vida Baloga, Ivice Ivankovića i Marka Markovine^[16], 2014. nagrađen Nagradom Ivan Lukačić za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene baštine na Varaždinskim baroknim večerima.^[16]

• 1954. – prva nagrada na Međunarodnom festivalu u Llangollenu (Ujedinjeno Kraljevstvo)
• 1962. – diplome časti gradova Santiaga, Punta Arenasa i Antofagaste (Čile)
• 1963. – Nagrada Grada Zagreba za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
• 1967. – zahvalnica grada Los Angelesa (SAD)
• 1968. – Nagrada Grada Zagreba za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
• 1973. – ključ grada Clevelanda (SAD)
• 1974. – Plaketa Grada Zagreba
• 1975. – zahvalnica grada Frankfurta na Odri (Njemačka)
• 1978. – diploma Međunarodnoga festivala u Corku (Republika Irska)
• 1979. – Plaketa Grada Zagreba
• 2002. – Nagrada Grada Zagreba za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
• 2002. – Lado je bio predstavnik Europe na šestom Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu (SAD)
• 2003. – nagrada "Orlando" za izniman umjetnički doseg u glazbenom djelu programa 54. Dubrovačkih ljetnih igara
• 2004. – nagrada "Ivan Lukačić" za najviši izvođački doseg na 34. Varaždinskim baroknim večerima
• 2006. – nagrada INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu
• 2009. – Nagrada Grada Zagreba za sveukupan doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
• 2009. – nagrada Status Hrvatske glazbene unije za izniman doprinos hrvatskoj glazbi u povodu 60. obljetnice umjetničkoga djelovanja
• 2009. – Povelja Republike Hrvatske prigodom 60. obljetnice umjetničkoga djelovanja^[17]
• 2014. – nagrada "Ivan Lukačić" za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene baštine^[18]
• 2017. – Medalja Grada Zagreba za izuzetna postignuća vezana za istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije koja se prezentira u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.^[19]

Porin za životno djelo (2002.)

Za najbolji album folklorne glazbe:

• Na moru i kraju (2001.)^[20]
• Na zelenom travniki autora Bože Potočnika (2003.)
• Teta Liza i LADO (2008.)
• Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)

Za najbolji album božićne glazbe:

• Božićni koncert (2011.)

Za najbolju folklornu pjesmu:

• "Veseli se, majko Božja" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
• "Primem pero svojo ruko desno" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
• "Šest let mi je minulo" s albuma Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)
• "Dobar večer tomu stanu" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolju izvedbu folklorne glazbe:

• album Na zelenom travniki (2003.)
• pjesma "Spavaj, spavaj ditiću" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
• napjev "Puče moj" s albuma Kalvarija (2007.)
• pjesma "Ribica mi plava" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
• pjesma "Danak svanu koledo" s albuma Božićni koncert (2011.)
• napjev "Svetoj žrtvi Uskrsnici" s albuma Vokalisti Lada – Križu sveti... (2012.)
• napjev "O, žalosna Majko, Sveta Divice" s albuma O, Isuse daj mi suze (2013.)
• pjesma "Calusul oltenesc" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolji album duhovne glazbe:

• Raspelo autora Dražena Kurilovčana i Vida Baloga (2003.)
• Preveliku radost navišćujem Vama autora Joška Ćalete (2004.)
• Božić u svijetu autora Tomislava Uhlika (2005.)
• Kalvarija autora Ljube Stipišića-Delmate (2007.)
• Vokalisti Lada – Križu sveti... (2012.)
• O, Isuse daj mi suze (2013.)

• 2005. - Lado in concert
• 2006. - Veronika^[22]

• Službene stranice Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO (hrv.) (engl.)
• Etno sekcija Hrvatske glazbene unije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2015. (Wayback Machine)
• Metro portal.hr / Kultura – 60. rođendan ansambla Lado
• www.zagrebinfo.hr – Ivana Šimac: »(V)Ladarice i (V)Ladari folklorne scene u Hrvatskoj«  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
• Večernji.hr – Denis Derk: »Slavljenička večer Lada posvećena neponovljivom Zvonimiru Ljevakoviću«
• www.ziher.hr – Andrija Ivančan: "Lado je klasični primjer profesionalizma sa srcem" (intervju)