Klapsko pjevanje
Klapsko pjevanje ili klapska glazba, tradicijska je hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije, najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Izvodi se i u gradskim i u seoskim sredinama. Klapa je skupina od petero do osmero pjevača koji pjevaju a capella, bez pratnje glazbala. U svojim početcima klapske su pjesme izvodili muškarci, a poslije se javljaju ženske (prva osnovana jest Klapa Zadranke) i mješovite klape.
| Klapsko pjevanje iz Dalmacije | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Hrvatska
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2012. |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO:00746 |
U prosincu 2012. godine UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1] Klapsko pjevanje je i nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]
Odlike
uredi
Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbalima. Izvorno se pjeva »na uho«, što znači bez voditelja i notnog zapisa. Pjesmu povede najviši glas (prvi tenor), a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti „najviši glas”, jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima.
Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od 5 do 8, veličine jedne klape (družine), skupa prijateljā. Uobičajeni sastav muške klape jest prvi tenor, drugi tenor, bariton, prvi bas, drugi bas.
Kasnije se uvelo i ženske klape i mješovite klape. Seobama Hrvata iz krajeva gdje je izvorište klapske pjesme u druge krajeve Hrvatske (Zagreb) i svijeta (hrvatska dijaspora) te upoznavanjem inozemnih turista s ovom hrvatskom autohtonom glazbom, rodbinskim i prijateljskim svezama s inim Hrvatima i s inozemcima, popularizirala se i klapska pjesma. Vremenom je klapska pjesma stekla popularnost i među Hrvatima koji nisu rodom iz klapskih krajeva, kako u Hrvatskoj i susjednim državama s autohtonom hrvatskom zajednicom, tako i u iseljenoj Hrvatskoj. Razlog je taj što je klapska pjesma jednim od najprepoznatljivih autohtonih hrvatskih glazbenih izričaja pa se tako klapska pjesma njeguje i u tim sredinama.
Klapsko pjevanje iznimno jemedijski popularizirao omiški klapski festival. Kasnije se broj klapskih festivala i susreta povećao, tako da danas postoje susreti klapa u Zadru, Buzetu, Dubravi, Kaštelima, Murteru, Splitu, Strožancu, Srinjinama, Poličniku, Senju, Stobreču, Vinjercu, Voloskom, Zagrebu, Skradinu, Mariji Bistrici, Sisku, Svetoj Nedelji itd. Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću od 2011. održava Festival klapov.[3]
Klape danas izvode tradicijske i nove te obrade popularnih skladbi.
Poveznice
uredi- Festival dalmatinskih klapa Omiš: Klape
- Dodatak:Popis poznatih klapskih festivala, susreta i glazbenih večeri
- Dodatak:Popis poznatih muških klapskih glazbenih sastava
- Dodatak:Popis poznatih ženskih klapskih glazbenih sastava
- Canto a tenore, sardinijsko pastirsko pjevanje
- Albansko višeglasno pjevanje
Izvori
uredi- ↑ Klapa multipart singing of Dalmatia, southern Croatia (engl.) Preuzeto 6. prosinca 2012.
- ↑ Ministarstvo kulture RH: Rješenje o očuvanju klapskoga pjevanja kao nematerijalnoga kulturnog dobra (arhivirano)
- ↑ Festival klapov ov put u Pinkovcu Hrvatske novine, objavljeno 25. listopada 2024.
- Hrvatski leksikon, A-K, str. 597
Vanjske poveznice
uredi- Hrvatska udruga klapa (arhivirano)