Zastava Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina

Korištenje	Nacionalna zastava
Proporcije	1:2
Usvojena	4. februar 1998.
Dizajner	Carlos Westendorp

Zastava Bosne i Hercegovine predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila ju je 2001.^[1] Zamijenila je zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koja se koristila od proglašenja nezavisnosti 1992. godine.

Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja Ujedinjenih nacija. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom zastave Evropske unije.Pitanje zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano Pariskim mirovnim ugovorom 1995, kojim je konstituirana sadašnja Bosna i Hercegovina. Politički predstavnici konstitutivnih naroda dugo vremena su iznosili radikalno različite prijedoge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa i jedan za zastavu sa dva različita lica.

Početkom 1998, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Carlos Westendorp iznio je nekoliko neutralnih prijedloga. Nakon što poslanici Parlamentarne skupštine nisu uspjeli sakupiti potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg prijedloga, uz uzdržavanje svih poslanika SDS-a i HDZ BiH-a, Westendorp je 3. februara iste godine proglasio sadašnju zastavu.

Prva zastava Bosne i Hercegovine nakon Pariskog mirovnog ugovora bila je oktroisana^[2] odlukom Carlosa Westendorpa^[2] 3. februara 1998.^[2] da bi Bosna i Hercegovina imala zajedničku zastavu za Zimsku olimpijadu 1998. u Naganu. Ovu zastavu zamijenila je sadašnja zastava Bosne i Hercegovine, Zakonom o zastavi Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Bosne i Hercegovine, a publikovan je u Službenom glasniku BiH od 3. augusta 2001.^[1]

Zastava je plave boje, desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red devet bijelih petokrakih izlazećih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos izmedu širine i dužine zastave je jedan prema dva. Zastava je prvi put predstavljena na Zimskim olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine.

Prva zastava nezavisne Republike BiH, usvojena po proglašenju nezavisnosti 1992,^[3] je bijela zastava sa štitom zlatnih ljiljana koji je preuzet od prvog bosanskog kralja iz 14. vijeka Tvrtka Kotromanića. Republika Bosna i Hercegovina nastavila je sa korištenjem zastave sa ljiljanima i nakon Pariskog mirovnog ugovora sve do februara 1998, kada je Visoki predstavnik proglasio sadašnju zastavu.

Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Za vrijeme Socijalističke federativne republike Jugoslavije do 1992. godine zastava SR BiH je bila crvena što je predstavljalo socijalističke i komunističke ideale BiH i Jugoslavije u cjelini. U gornjem lijevom uglu zastave je bila umanjena zastava Jugoslavije sa crvenom petokrakom. Zastava je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine od 31. decembra 1946.

Zastava Narodne / Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od crvene podloge u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila zastava Jugoslavije, obrubljena zlatnožutom trakom. Odnos širine i dužine zastave je jedan prema dva. Prije usvajanja ove zastave, kao zastava Bosne i Hercegovine koristila se crvena zastava sa zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini.

Poslije Austro-Ugarske aneksije Bosne i Hercegovine u 1908 godini korištena je zastava podjeljena horizontalno u dva jednaka dijela. Kod zastave Bosne gornji dio zastave je bio crvene boje a donji dio žute boje, a kod zastave Hercegovine obrnuto. Ako se izuzme odsustvo bosanskog grba sa zastave, ova zastava je identična sa zastavom iz 1878. godine.

Poslije Austro-Ugarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine u 1878. godini adaptirana je nova zastava za Bosnu i Hercegovinu. Zastave zemalja unutar Austro-Ugarske monarhije su imale standariziran izgled. Sve zastave su bile horizontalno podijeljene na dva dijela u različitim bojama. Boje izabrane za Bosnu i Hercegovinu su crvena i žuta (crveno-žuto Bosna a žuto-crveno Hercegovina)^[5]. Za razliku od ostalih zastava bosanska zastava je imala i grb na njoj. Grb se sastojao od ruke sa sabljom. Ruka sa sabljom je klasični motiv iz evropske historije i korišten je u grbovima mnogih evropskih zemalja. Sam bosanski grb je modifikacija grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 14. vijeka.

Ubrzo nakon pristanka sultana da Bosna pređe u Austro-Ugarske ruke osmanske trupe su povučene iz Bosne. U isto vrijeme u Bosni su izbile bune protiv Austro-Ugarskog okupatora. Pobunjenici su proglasili nezavisnost i Bosna je jedno vrijeme de facto bila nezavisna. Zastava korištena od pobunjenika u 1878. godini je zelena sa žutim polumjesecom i zvijezdom u sredini zastave. Također postoje indicije da je korištena i zastava horizontalno podijeljena na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem dijelu zastave se nalazio crveni mjesec i šestokraka zvijezda.

Za vrijeme velikog bosanskohercegovačkog ustanka 1875. do 1877. godine pobunjenici su koristili ovu zastavu. Zastava je bila vodoravno podijeljena na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se crveni polumjesec sa crvenom šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da su ovu zastavu koristili pobunjenici protiv austrougarskog okupatora 1878. godine. Zastava se počela koristiti sa početkom ustanka 1875. godine.

Za vrijeme borbe za autonomiju Bosne od septembra 1831. do juna 1832. pod vodstvom Husein-kapetana Gradašćevića usvojena je nova zastava Bosne. Početkom 1832. Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i proglašena je nezavisnost. Zastava korištena od 1831. do 1832. bila je zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini. Zastava se počela koristiti sa početkom borbe protiv osmanske vlasti 14. septembra 1830. godine.

Zastava Banovine, a potom i Kraljevine Bosne, zasnivala se na grbu bosanske dinastije Kotromanić, Kralja Tvrtka I i njegovih nasljednika. Zastava srednjovjekovne Bosne bila je bijele boje sa grbom dinastije Kotromanić na sredini. Zastava Kraljevine Bosne se razlikovala od zastave Republike Bosne i Hercegovine, po tome što je imala krunu sa heraldičkim ljiljanima. Isti štit i zastavu koristila je bosanska vojska za vrijeme bitke na Kosovu protiv Osmanlija.

• 
  Zastava bana Sjepana II Kotromanića.
• 
  Zastava kralja Tvrka I Kotromanića

Dva najčešća nepravilna oblika su:

• Zastava sa svijetlo plavom podlogom (lijevo na slici)

Ovaj oblik zastave je zvanični oblik zastave kojeg je izabrao visoki predstavnik, ali prije nego je uopće usvojen član ustavnog zakona BiH o državnoj zastavi i grbu. Plava boja je potamnjena u odnosu na nijansu plave sa zastave UN-a na nijansu zastave EU-a, tako da se radi o nepravilnom obliku koji se javlja.

• Zastava s neispravnim položajem žutog trougla (desno na slici)

Ovaj oblik zastave se najčešće javlja kao nepravilan oblik zastave, a više puta je na dnevniku državne televizije po inicijativi OHR-a i Predsjedništva BiH građanima objašnjavano kakav je pravilan položaj žutom trougla na zastavi.

• Spisak bosanskohercegovačkih zastava
• Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju
• Grb Bosne i Hercegovine

Commons ima datoteke na temu: Zastava Bosne i Hercegovine