Mineralni agregati

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mineralni agregati (lat. agregare-nakupiti, nagomilati) su nakupine minerala sa nepravilnim međusobnim odnosom. Agregati su najčešći pojavni oblici minerala u prirodi. U zavisnosti od razvijenosti kristalne strukture minerala koji čine agregat, dijele se na:

• kristalne agregate

• kristalaste agregate

• agregate amorfnih minerala

Kristalni agregati su nakupine minerala koji imaju pravilnu kristalnu građu ali se nisu uspjeli potpuno razviti zbog nedovoljnog prostora za rast. Postoje različiti oblici kristalnih agregata, nor. kristalne druze, geode i kore ili prevlake.

Kristalne druze (njem. druse-šupljina ispunjena kristalima) su agregati u kojima se pojedini minerali nalaze jedan pored drugog, a srasli su na zajedničkoj podlozi. Druze najčešće nastaju u šupljinama i pukotinama stijena, gdje se mogu nesmetano razvijati u jednom pravcu. Završeci kristala se nalaze na suprotnoj strani od podloge i zbog slobodnog prostora imaju potpuno razvijene kristalne plohe.

Geode (grč. geodes-zemljolik) su ovalne šupljine u stijeni obložene kristalima koji rastu prema sredini šupljine.

Kore ili prevlake predstavljaju veliki broj sitnih kristala koji oblažu slobodnu površinu stijene, pukotine ili krupnijeg kristala.

Kristalasti agregati su nakupine minerala koji nemaju ni jednu razvijenu plohu ali posjeduju pravilan unutrašnji raspored čestica. Nastaju u uslovima nedovoljnog prostora za rast kristala u bilo kojem pravcu. Prema veličini sastojaka razlikuju se makrokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima vide golim okom; mikrokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima mogu vidjeti pod mikroskopom; kriptokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima ne vide ni pod mikroskopom.

Prema obliku sastojaka kristalasti agregati mogu biti: zrnasti, štapićasti, prutićasti, vrpčasti, igličasti, vlasasti, snopićasti, pločasti, ljuskasti, listićasti, zvjezdasti, zrakasti, itd. Pojedini sastojci agregata mogu imati manje ili više pravilan oblik, pa mogu biti idiomorfni, kada su pravilnog oblika; hipidiomorfni, djelomično pravilnog oblika; alotriomorfni nepravilnog oblika.

Dendriti su agregati čiji oblik podsjeća na grančice, a nastaju brzom kristalizacijom iz taline ili rastvora.

Agregati amorfnih minerala predstavljaju nakupine minerala koji nemaju pravilnu unutrašnju građu čestica, tj. nemaju kristalnu strukturu. U prirodi se rijetko pojavljuju, a nastaju iz koloidnih otopina. Amorfna supstanca raste u svim smjerovima jednakom brzinom, zbog čega se ovi agregati javljaju u kuglastim, bubrežastim, gomoljastim i grozdastim oblicima ili poprimaju oblik prostora u kojem nastaju.

Mandule su pretežno kuglaste ili ovalne šupljine u stijeni ispunjene kristalastim ili amorfnim agregatom jedne ili više mineralnih vrsta.

• Sraslac
• Stijena
• Postanak minerala