Kavkaz (regija)

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kavkaz (gr. kavkazis = "sjajni led")^[1] ili Zakavkazje predstavlja zasebnu geografsku cjelinu, na granici između Evrope i Azije. Ovo područje je od davnina naseljeno, tako da ima dugu, ali i burnu historiju. U srednjem vijeku cijelo područje je bilo osvojeno od strane Arapa. Potom je Kavkaz dugo vremena bilo na granici tri velika carstva Otomanskog, Ruskog i Perzijskog. Zatim je cijelo područje Kavkaza 1918. godine ušlo u sastav Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, prvo kao Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalitička Republika, do 1936. godine, kada su formirane Armenska, Gruzijska i Azerbejdžanska SSR. Nakon raspada SSSR-a, cijeli region Kavkaza čine tri države:

• Armenija
• Azerbejdžan
• Gruzija

Sjeverni Kavkaz je pod suverenitetom Rusije, tako da ga mnogi ne ubrajaju u ovu regiju, iako je prirodno cijeli region Kavkaza nedjeljiva cjelina. Danas je ovo područje sa margina prošlosti, ponovo postalo zanimljivo, kako zbog svog položaja, tako i zbog svojih velikih prirodnih bogastava, zbog čega je region Kavkaza, danas politički vrlo nestabilnam region.

Kavkavski region kako mu i samo ime kaže, je dobio naziv po velikom planinskom masivu Kavkaza, koji čini oštru granicu na sjeveru. Sa istoka region zapljuskuju vode Kaspijskog jezera,a sa zapada vode Crnog mora. Prema jugu granicu čini tok rijeke Araks i planinski masiv Ararata. Geografski se razlikuju Mali Kavkaz i Veliki Kavkaz. Cijelo područje predstavlja vrlo nepristupačan planinski kraj, zaravnjen mnogobrojnim visoravnima i dolinama. Najveći vrh je Elbrus sa 5642 metra nadmorske visine.

Vode Kavkavskog regiona dijele se u dva sliva crnomorski i kaspijski. Najveće rijeke kaspijskog sliva su Kura i Araks, u koje se ulijevaju mnogobrojni planinske rijeke. Crnomorskom slivu pripadaju male rijeke Bzib, Inguri i Rion. Riječni saobračaj je slabo razvijen, dok se pomorski saobračaj uglavnom obavlja preko luke Baku na Kaspijskom jezeru i Batjumi na Crnom moru.

Klima kavkavskog regiona je raznolika zbog samog geografskog položaja i utjecaja reljefa. Na zapadu utjecaji sa Crnog mora, omogućavaju toplu mediteransku-primorsku klimu, sa velikom količinom padavina koja polako prelazi u umjerenokontinentalnu klimu, dalje na istok u planinsku klimu, koja sa smanjenjem nadmorske visine prelazi u suhu stepsku klimu sve do Kaspijskog jezera. Količine padavina su najveće na obalama Crnog mora do 2000 mm, u planinskim područjima oko 1000 mm, a na obali Kaspijskog jezera svega 200 mm godišnje.

Vegetacija kavkavskog regiona je vrlo raznolika, idući od zapada prema istoku, javlja se sredozemna vegetacija, koja prelazi u kišne listopadne šume, koje u višim predjelima prelaze u crnogorične šume, te naposljetku u planinsku vegetaciju, dok na istoku planinske šume naglo prelaze u suhu stepu.

Kavkavski region je bogat naftom i prirodnim gasom, također se nalaze i rudnici soli, željezne rude, bakra, mangana, cinka i volframa. Današnja industrija regiona se zasniva na izvozu nafte i gradnji kavkavskog naftovoda kroz Azerbejdžan, Gruziju i Tursku. Glavne industrijske zone su smještene u Bakuu i Tbilisiju.

Uz crnomorsku, odnosno gruzijsku obalu je razvijen turizam, sa mnogobrojnim ljetovalištima, pećinama i ljekovitim kupalištima, koja Gruziju čine turistički privlačnom destinacijom.

Poljoprivreda je dobro razvijena, topla i umjereno vlažna klima daje dobre uvjete za uzgoj voća i povrća u Gruziji i Armeniji. Planinska klima u Azerbejdžanu omogućava uzgoj oraha i lješnjaka , dok suha stepska klima u dolini rijeke Kure omogučava uzgajajnje pamuka, duhana i uljarica. Također u toplijim krajevima nalaze se mnogobrojne plantaže zelenog čaja, dok se u Armeniji uzgajaju i rijetke biljke poput geranija, ruže, mente i kininovca, koje se koriste u meducinske svrhe i industriji parfema.

Na Kavkazu živi vrlo mnogo naroda od kojih su najviše zastupljeni Armenci, Gruzijci i Azerbejdžanci. Pored geografske bliskosti, ovi narodi ne pripadaju istim porodicama naroda, tako Gruzijci pripadaju kavkavskoj grupi naroda, Azerbejdžanci turskoj, dok su Armenci zasebna grupa. Pored njih tu žive Oseti, Abkhazi, Turci, Iranci, Rusi, Grci i mnogi drugi mali narodi. Gustoća naseljenosti je vrlo neujednačena i uglavnom slaba. Najnaseljenija područja su obale Kaspijskog jezera i Crnog mora, te Araratska nizina, gdje je klima umjerenija. Također gustoča naseljenosti je visoka u gradovima Erevanu, Tbilisiju i Bakuu. U drugim područjima je prosječna naseljenost svega 10 - 25 stanovnika po kvadratnom kilometru.

• Ural (planina)

• http://www.hunmagyar.org/turan/caucasus/index.html
• http://gotocaucasus.com/
• https://web.archive.org/web/20190801130007/http://www.cria-online.org/
• http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3632274.stm
• https://web.archive.org/web/20050924024959/http://www.grid.unep.ch/product/map/images/caucasus_envsec2_landcoverb.gif
• http://www.foodsec.org/web/regional/europe/overview/en/ Arhivirano 10. 8. 2013. na Wayback Machine
• http://www.iranica.com/newsite/articles/v5f1/v5f1a032.html Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine
• https://web.archive.org/web/20080813013133/http://www.oc.unito.it/en/index.html

Commons ima datoteke na temu: Kavkaz (regija)