Hazim Šabanović

Hazim Šabanović (Poriječani, Visoko, 1916 - Istanbul, 1971)^[1] bio je bosanskohercegovački historičar - osmanista. Naučni savjetnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Umro je u Istanbulu, gdje je tragao za novim podacima u bibliotekama i arhivima za svoje najveće djelo Književnost bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima koje nije uspio završiti. Mješoviti srednjoškolski centar u Visokom nosi njegovo ime.

Gazi Husrevbegovu medresu završio je 1935, a diplomirao je na Višoj šerijatskoj školi u Sarajevu 1940. Poslije je služio je kao prefekt srednjoškolskog internata, zatim kao sudski pripravnik do jeseni 1942. Tada je premješten u Zemaljski muzej u Sarajevu, gdje je služio kao kustos-pripravnik do kraja 1945.^[2]

Zatim je služio u Gradskom narodnom odboru u Sarajevu i radio na uređenju Arhiva grada Sarajeva do 1948, kada je premješten na Pravni fakultet sa zadatkom da prikuplja i obrađuje turske izvore za pravnu historiju, gdje je ostao do 1950. Tada je osnovan Orijentalni institut u Sarajevu, u kome je imenovan za šefa Lingvističko-književnog odsjeka. U julu 1952. izabran je za naučnog saradnika Instituta. U jesen 1953. dodijeljen je na rad Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je do 1957. predavao turski jezik i diplomatiku studentima istorije. Godine 1962. izabran je za naučnog savjetnika. Izuzimajući vrijeme provedeno u Beogradu, bio je načelnik Filološkog, kasnije Historijskog odjeljenja Orijentalnog instituta i član redakcije Priloga za orijentalnu filologiju. Od 1958. je glavni, a od 1969. i odgovorni urednik tog časopisa. Istovremeno je bio i član redakcija Monumenta Turcica i Posebnih izdanja Instituta.

Četiri najznačajnije objavljene knjige su: Krajište Isa-bega Ishakovića (izdanje Orijentalnog instituta u Sarajevu, 1965), Turski izvori za historiju Beograda (Arhiv grada Beograda, 1965), Putopis Evlije Čelebije (odlomci o jugoslovenskim zemljama – Veselin Masleša, Sarajevo 1967) i Bosanski pašaluk (Naučno društvo SR BiH, Sarajevo 1959).

U nizu njegovih djela jedno od najvrednijih je Putopis Evlije Čelebije (odlomci o jugoslavenskim zemljama). Proučavanjem, obradom i prevođenjem toga Putopisa, Šabanović se bavio skoro 15 godina. Rezultat toga rada je izdanje onih poglavlja ovog opsežnog djela koja se odnose na jugoslavenske zemlje.^[3] Tokom svog naučnog rada napisao je i objavio u više enciklopedija ukupno 57 natuknica.

Među najznačajnija Šabanovićeva djela spada Bosanski pašaluk, do sada je objavljen samo prvi dio, dok se drugi dio ovog djela nalazi u rukopisu. Do pojave ovog djela nije postojao nikakav sistematski prikaz administrativne podjele i uređenja ni jedne provincije Osmanskog carstva. Djelo je zasnovano na vrlo velikom broju prvorazrednih izvora i obimne literature i kao takvo predstavlja značajan doprinos nauci, a naročito poznavanju Bosne pod osmanskom vlašću.^[3]

• Gramatika turskog jezika s vježbenicom, čitankom i rječnikom, Naklada knjižare H. Ahmed Kijundžić, Sarajevo, 1944
• Šemsu-l-ulema Hadži Mehmed ef. Handžić, El-Hidaje br. 2-3, Sarajevo, 1944
• Dvije najstarije vakufname u Bosni i Hercegovine, Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo, 1951
• Izrazi evail, evasit i evahir u datumima turskih spomenika - Les expressions: "évail, évasit et évahir" dans les dates des documents turcs, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. II/1951, pp. 213–237.
• Natpisi na nadgrobnim spomenicima Malkoč bega i njegovog sina Džaferbega - Inscriptions sur les monuments funéraires de Malkotch bey et de son fils Djafer bey, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. II/1951, pp. 249–258.
• Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda /Turkish diplomatic sources for the history of our peoples/, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. I, 1950, pp. 117–149.
• Natpis na Kasapčića mostu u Užicu i njegov autor pjesnik Džari Čelebi /The inscription on the Kasapčić bridge at Užice and its author poet Jari Chelebi/, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. I, 1950, pp. 156–161.
• Mu´stafa b. Ysuf Aiyub al-Mostari. Biobibliografska skica - Mu´stafa - b. Yusuf Aiyub al-Mostari. Biobibliographical sketch, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. VIII-IX/1960, pp. 29–35.
• Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1959
• Krajište Isa-bega Ishakovića – Zbirni katastarski popis iz 1455.godine, Orijentalni institut, Sarajevo, 1964
• Evlija Čelebi, Putopis, prijevod, uvod i komentar, Sarajevo, 1967
• Bosanski divan, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. XVIII-XIX/1973, pp. 9–45
• Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), Sarajevo, 1973
• Enciklopedija Jugoslavije (2 Bje-Crn), Zagreb, 1982.

• 1968. - Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva

• youtube.com Dokumentarni film: Lik i djelo Hazima Šabanović
• In Memoriam: Hazim Šabanović, povijesničar – osmanista
• Dr. Hazim Šabanović (1916-1971) Arhivirano 2. 6. 2018. na Wayback Machine – majkaidijete.ba, autor: prof. dr. Avdo Sućeska