Sonneborn–Bergerov kriterij
Sonneborn-Berger kriterij je sistem obračunavanja bodova za plasman na kružnim turnirima, gdje se igra po Bergerovom sistemu ("svak sa svakim") ukoliko više igrača ima isti broj bodova. Bergerov sistem se primjenjuje i na turnirima koji se igraju po Švicarskom sistemu. Računanje dodatnih bodova (SB) igrača sa istim brojem bodova vrši se tako da igrač, od igrača koje je pobijedio dobija ukupan broj njihovih bodova, a od igrača sa kojima je remizirao polovinu njihovih bodova. Veći zbir ovih bodova odlučuje o plasmanu igrača sa istim brojem bodova.
Prednost ovog sistema je da u slučaju istog broja bodova, bolje mjesto na turniru dobija igrača koji je pobjedio igrače sa više pobjeda, odnosno bolje igrače.
Sistem je u augustu 1873. godine razvijen od austrijskog velemajstora Oscar Gelbfuhs. 1882. godine William Sonneborn zajedno sa austrijskim šahovskim majstorom Johann Berger, isprobao je ovaj sistem prvi put na turniru u Liverpoolu i uveo ga u praksu
Primjer: Na kraju turnira postignuta je slijedeća tablica (1 = pobjeda, ½ = remi, 0 = poraz):
A B C D E F G Bodovi Igrači A - ½ ½ 1 1 1 1 5 B ½ - ½ ½ 1 1 1 4½ C ½ ½ - ½ ½ 1 1 4 D 0 ½ ½ - 1 1 1 4 E 0 0 ½ 0 - 1 1 2½ F 0 0 0 0 0 - 1 1 G 0 0 0 0 0 0 - 0
Igrači C i D su na kraju turnira osvojili 4 boda. Za plasman je potrebno izračunati SB bodove.
Igrač C dobija slijedeće SB bodove:
Remi protiv A: 2½ boda (polovina od 5 bodova igrača A) Remi protiv B: 2¼ boda Remi protiv D: 2 boda Remi protiv E: 1¼ boda Pobjeda protiv F: 1 bod (svi bodovi igrača F) Pobjeda protiv G: 0 bodova Zbir = SB bodovi = 9
Igrač C dobija slijedeće SB bodove:
Poraz protiv A: 0 bodova Remi protiv B: 2¼ boda Remi protiv C: 2 boda Pobjeda protiv E: 2½ boda Pobjeda protiv F: 1 bod Pobjeda protiv G: 0 bodova Zbir = SB bodovi = 7¾
Osvajanjem 9 SB bodova igrač C osvaja treće mjesto.
U primjeru je bitno, da se pobjede protiv igrača G ne računaju, jer G ima 0 bodova. Nasuprot tome, remi igrača C protiv A donosi značajan broj bodova.