Izvorni kôd stranice Himalaji

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Infokutija planina
| ime                   = Himalaji
| drugo_ime             = 
| izvorno_ime           = Himālaya
| slika                 = Himalayas and allied ranges NASA Landsat showing the eight thousanders, annotated with major rivers.jpg
| slika_širina          = 
| slika_veličina        = 
| slika_alt             = 
| slika_opis            = Luk Himalaja lanca NASA Landsat koji pokazuje [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhove preko 8.000m]] sa  obilježenim velikim rijekama
| karta                 = 
| karta_alt             = 
| karta_širina          = 
| karta_veličina        = 
| karta_opis            = 
| karta_reljef          = 
| karta_granica         = 
| lokacija              = 
| oznaka                = 
| regijski_kod          = 
| regija                = {{ZID|Butan}}, {{ZID|Kina}}, {{ZID|Indija}}, {{ZID|Nepal}}, {{ZID|Pakistan}}
| izvor                 = 
| format                = 
| prikaz                = 
| koordinate            = {{Coord|27|59|N|86|55|E|region:IN|format=dms|display=inline,title}}
| koordinate_ref        = 
| topo                  = 
| vrsta                 = 
| starost               = 
| visina                = 
| visina_ref            = 
| relativna_visina      = 
| relativna_visina_ref  = 
| dominantnost          = 
| dominantnost_roditelj = 
| dominantnost_ref      = 
| lanac                 = 
| razmjer               = 
| mreža_ref_UK          = 
| mreža_ref_Irska       = 
| vulkanski_luk         = 
| vulkanski_pojas       = 
| vulkansko_polje       = 
| vulkanski_luk/pojas   = 
| prva_erupcija         = 
| posljednja_erupcija   = 
| prvi_uspon            = 
| najlakša_ruta         = 
| normalna_ruta         = 
| pristup               = 
| širina_planine        = 
| ugrađeno              = 
| spisak                = 
| dijete                = 
}}

'''Himalaji''' su najveći [[planinski lanac|planinski sistem]] na zemlji, koji odvajaju ravnice [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] na jugu od [[Tibetanski plato|Tibetanskog platoa]] na sjeveru. Himalajski planinski lanac sadrži i mnoge najviše vrhove na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], uključujući i [[Mount Everest]]. Na Himalajima se nalaze preko 50 vrhova čija visina prelazi 7.200 m, uključujući njih 10 od ukupno 14 čija visina je iznad 8.000 metara. Poređenja radi, najviši vrh izvan [[Azija|Azije]] je [[Aconcagua]], na [[Andi]]ma, visine 6.961 m.

Himalaji se pružaju kroz pet država [[Pakistan]], [[Indija]], [[Kina]], [[Butan]] i [[Nepal]]. Indija, Pakistan i Kina osporavaju suverenitet područja u regiji [[Kašmir]].<ref name=bishop-britannica>{{cite web|last=Bishop|first=Barry|author-link=Barry Bishop (mountaineer)|title=Himalayas (mountains, Asia)|publisher=Encyclopaedia Britannica|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/266037/Himalayas|access-date=30. 7. 2016}}</ref> Himalajski lanac graniči se na sjeverozapadu s lancima Karakoram i Hindu Kuš, na sjeveru s Tibetanskim platoom, a na jugu s Indo-Gangskom nizijom. Neke od najvećih svjetskih rijeka, [[Ind]], [[Ganges]] i [[Tsangpo–Brahmaputra]], izviru u blizini Himalaja, a njihov kombinovani sliv je dom za oko 600 miliona ljudi; 53 miliona ljudi živi na Himalajima.<ref name="DimriBookhagen2019">{{cite book|author1=A.P. Dimri|author2=B. Bookhagen|author3=M. Stoffel|author4=T. Yasunari|title=Himalayan Weather and Climate and their Impact on the Environment|url=https://books.google.com/books?id=7Ea9DwAAQBAJ&pg=PA380|date=8. 11. 2019|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-030-29684-1|page=380}}</ref> Himalaji su duboko oblikovali kulture [[Južna Azija|Južne Azije]] i Tibeta. Mnogi himalajski vrhovi su sveti u [[Hinduizam|hinduizmu]] i [[Budizam|budizmu]]. Vrhovi nekoliko njih — Kangchenjunga (sa indijske strane), Gangkhar Puensum, Machapuchare, Nanda Devi i Kailashu tibetanskoj Transhimalaji — su zabranjeni za penjače.

Podignut subdukcijom [[Indijska ploča|indijske tektonske ploče]] ispod [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]], Himalajski planinski lanac se proteže od zapada-sjeverozapada prema istoku-jugoistoku u luku dugom 2.400&nbsp;km.<ref>{{cite journal |last=Wadia |first=D. N. |year=1931 |title=The syntaxis of the northwest Himalaya: its rocks, tectonics and orogeny |journal=Record Geol. Survey of India |volume=65 |issue=2 |pages=189–220}}</ref> Njegovo zapadno sidro, Nanga Parbat, leži južno od najsjevernijeg zavoja rijeke Ind. Njegovo istočno sidro, Namcha Barwa, leži odmah zapadno od velike krivine rijeke Yarlung Tsangpo. Raspon varira u širini od 350&nbsp;km na zapadu do 150&nbsp;km na istoku.<ref name="books.google.pl">{{cite book |last=Apollo |first=M. |year=2017 |url=https://www.researchgate.net/publication/313849476 |chapter=Chapter 9: The population of Himalayan regions – by the numbers: Past, present and future |editor1-first=R. |editor1-last=Efe |editor2-first=M. |editor2-last=Öztürk |title=Contemporary Studies in Environment and Tourism |pages=143–159 |publisher=Cambridge Scholars Publishing}}</ref>

Otprilike 750 miliona ljudi živi u području rijeka koje izviru na Himalajima, a taj broj uključuje i [[Bangladeš]].

== Geografija i ključne karakteristike ==
Himalaji se sastoje od paralelnih planinskih lanaca: brda [[Sivalik]] na jugu; [[Donji Himalajski lanac|Donjeg Himalajskog lanca]]; [[Veliki Himalaji|Velikih Himalaja]], koji je najviši i centralni lanac; i tibetanskih Himalaja na sjeveru.<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Himalayas |title=Himalayas|publisher=Encyclopedia Britannica|last1= Bishop|first1= Barry C. |last2= Chatterjee|first2= Shiba P.|date=14. 8. 2023 }}</ref> [[Karakorum|Karakoram]] se općenito smatra odvojenim od Himalaja.

U sredini velike krivine himalajskih planina leže 8.000 m vrhovi [[Dhaulagiri]] i [[Annapurna]] u [[Nepal]]u, odvojeni [[Klisura Kali Gandaki|klisurom Kali Gandaki]]. Klisura dijeli Himalaje na zapadni i istočni dio, kako ekološki tako i orografski - prevoj na vrhu Kali Gandaki, [[Kora La]], najniža je tačka na grebenu između Everesta i [[K2]] (najviši vrh lanca [[Karakorum]]) . Istočno od [[Annapurna|Annapurne]] nalaze se 8.000 m vrhovi [[Manaslu]]a i preko granice u Tibetu, [[Shishapangma]]. Južno od njih leži [[Katmandu]], glavni grad Nepala i najveći grad na Himalajima. Istočno od doline Katmandua leži dolina rijeke Bhote/[[Sunkoshi (rijeka)|Sun Kosi]] koja izvire u Tibetu i pruža glavni kopneni put između Nepala i Kine – [[Araniko (autoput)|autoput Araniko]]/[[Kineski nacionalni autoput 318]]. Dalje na istok je [[Mahalangur Himal]] sa četiri od šest najviših planina na svijetu, uključujući najvišu: [[Cho Oyu]], [[Mount Everest|Everest]], [[Lhotse]] i [[Makalu]]. Regija [[Khumbu (lednik)|Khumbu]], popularna za treking, nalazi se na jugozapadnim prilazima Everestu. Rijeka [[Arun (rijeka)|Arun]] odvodi vode sa sjeverne padine ovih planina, prije nego što skrene na jug i teče istočno od [[Makalu]]a.

Na krajnjem istoku Nepala, Himalaji se uzdižu do masiva [[Kangchenjunga]] na granici s [[Indija|Indijom]], treće po visini planine na svijetu, najistočnijeg vrha od 8.000 m i najviše tačke Indije. Istočna strana [[Kangchenjunga]] nalazi se u indijskoj državi [[Sikkim]]. Nekada nezavisna Kraljevina, leži na glavnom putu od Indije do [[Lhase]], Tibet, koji prolazi preko prolaza [[Nathu La]] u Tibet. Istočno od Sikima nalazi se drevna budistička [[Butan|Kraljevina Butan]]. Najviša planina u Butanu je [[Gangkhar Puensum]], koja je ujedno i kandidat za najvišu planinu na svijetu na koju se niko nije popeo. Himalaji ovdje postaju sve krševitiji, sa jako pošumljenim strmim dolinama. Himalaje nastavljaju, skrećući blago na sjeveroistok, kroz indijsku državu [[Arunachal Pradesh]], kao i Tibet, prije nego što stignu do svog istočnog kraja na vrhu [[Namcha Barwa]], koji se nalazi u Tibetu, unutar velikog zavoja rijeke [[Yarlang Tsangpo]]. S druge strane [[Tsangpo]]a, na istoku, nalaze se planine [[Kangri Garpo]]. Međutim, visoke planine sjeverno od Tsangpoa, uključujući [[Gyala Peri]], također se ponekad uključuju u Himalaje.

Idući zapadno od [[Dhaulagiri]]ja, zapadni Nepal je donekle udaljen i nema visokih planina, ali je dom jezera [[Rara (jezero)|Rara]], najvećeg jezera u Nepalu. Rijeka [[Karnali (rijeka)|Karnali]] izvire u Tibetu, i prolazi kroz centar regije. Dalje prema zapadu, granica sa Indijom prati rijeku [[Sarda (rijeka)|Sardu]] i pruža trgovački put u Kinu, gdje se na tibetanskoj visoravni nalazi visoki vrh [[Gurla Mandhata]]. Odmah prekoputa jezera [[Manasarovar (jezero)|Manasarovar]] nalazi se sveta planina [[Kailash (planina)|Kailash]] u [[Planinski lanac Kailash|planinskom lancu Kailash]], koja se nalazi blizu izvora četiri glavne rijeke Himalaja i cijenjena je u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Tesavuf|sufizmu]] i [[bonpou]]. U [[Utarakhand]]u, Himalaje su regionalno podijeljene na Himalaje [[Kumaon]] i [[Garhwal]] sa visokim vrhovima [[Nanda Devi]] i [[Kamet]].<ref name="britannica">{{Cite web | url=https://www.britannica.com/place/Kumaun-Himalayas|title=Kumaun Himalayas|publisher = Encyclopedia Britannica|first1= Kenneth |last1= Pletcher |date =13. 3. 2009 }}</ref> Država je također dom važnih hodočasničkih odredišta [[Chota Char Dham|Chaar Dhaam]], sa [[Gangotri]]jem, izvorom svete rijeke [[Ganges]], [[Yamunotri]]jem, izvorom rijeke [[Yamune]], i hramovima u [[Badrinath]]u i [[Kedarnath]]u.

Sljedeća himalajska indijska država, [[Himachal Pradesh]], poznata je po svojim brdskim stanicama, posebno po [[Shimla|Shimli]], ljetnoj prijestolnici [[Britanska Indija|Britanske Indije]], i [[Dharamsala|Dharamsali]], centru tibetanske zajednice i vlade u egzilu u Indiji. Ovo područje označava početak [[Zapadni Himalaji|pandžabskih Himalaja]], a rijeka [[Sutlej]], najistočnija od pet pritoka [[Ind]]a, ovdje sječe kroz lanac. Dalje prema zapadu, Himalaji čine veći dio sporne indijske unije teritorije [[Jammu i Kashmir|Jammua i Kašmira]] gdje se nalazi planinska regija Jammu i poznata dolina Kašmira sa gradom i jezerima [[Srinagar]]. Himalaje čine većinu jugozapadnog dijela spornog teritorija [[Ladakh]]a kojim upravlja Indija. Dvostruki vrhovi [[Nun Kun]] jedine su planine preko 7.000 m u ovom dijelu Himalaja. Konačno, Himalaji dostižu svoj zapadni kraj na vrhu [[Nanga Parbat]], koji se uzdiže preko 8 000 m iznad doline Inda i najzapadniji je od vrhova ove visine. Zapadni kraj završava se u blizini [[Nanga Parbat]]a gdje se Himalaje ukrštaju sa planinskim lancima [[Karakorum]] i [[Hindu Kush]], na spornoj teritoriji [[Gilgit-Baltistan]]a pod upravom [[Pakistan]]a. Neki dio Himalaja, kao što su dolina [[Kaghan dolina|Kaghan]], brda [[Margalla]] i trakt [[Galyat]], prostiru se na pakistanske provincije [[Khyber Pakhtunkhwa]] i [[Pandžab]].
== Jezera ==
Na Himalajima se nalaze stotine jezera. Većina [[Jezero|jezera]] su na visinama manjim od 5.000 m. Što je veća nadmorska visina na kojoj se nalaze jezera su manja. Najveće jezero je [[Pangong Co]], koje se nalazi na granici Indije i kineskog Tibeta. Nalazi se na visini od 4.600 m. Široko je 8&nbsp;km, a dugačko je 134&nbsp;km. Planinska jezera su nastala glečerskom aktivnošću.

== Geologija ==
[[File:Himalaya-formation.gif|thumb|upright|Putovanje dugo {{convert|6000|km||adj=mid|-plus}} indijske kopnene mase (Indijska ploča) prije njenog sudara sa Azijom (Evroazijska ploča) prije oko 40 do 50 miliona<ref name=USGS>{{cite web |url=http://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html |title=The Himalayas: Two continents collide |publisher=[[United States Geological Survey|USGS]] |date=5. 5. 1999 |access-date=3. 1. 2015}}</ref>]]

Himalajski lanac je jedan od najmlađih planinskih lanaca na planeti i sastoji se uglavnom od izdignutih [[Sedimentne stijene|sedimentnih]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]. Prema modernoj teoriji [[Tektonika ploča|tektonike ploča]], njeno formiranje je rezultat [[Sudar kontinenata|sudara kontinenta]] ili [[Orogeneza|orogeneze]] duž [[Konvergentna granica|konvergentne granice]] ([[Glavni himalajski potisak]]) između [[Indoaustralijska ploča|Indoaustralijske ploče]] i [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]]. Gorje [[Arakan Yoma]] u [[Mjanmar]]u i [[Andamani i Nikobari|Andamanska i Nikobarska ostrva]] u [[Bengalski zaliv|Bengalskom zalivu]] također su nastala kao rezultat ovog sudara.

Tokom [[Kasna kreda|kasne krede]], prije oko 70 miliona godina, Indoaustralijska ploča koja se kretala na sjever (koja je kasnije probila [[Indijska ploča|Indijsku ploču]] i [[Australijska ploča|Australijsku ploču]]<ref>{{cite web| url = http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html| title = Geologists Find: An Earth Plate Is Breaking in Two|date = 7. 7. 1995|publisher=Columbia University}}</ref>) kretala se brzinom od oko 15&nbsp;cm godišnje. Prije oko 50 miliona godina ova brzopokretna Indoaustralijska ploča potpuno je zatvorila [[Tetiski okean]], čije je postojanje određeno sedimentnim stijenama natopljenim na dnu [[okean]]a i [[vulkan]]ima koji su omeđivali njegove rubove. Budući da su obje ploče bile sastavljene od [[Kontinentalna kora|kontinentalne kore]] male gustine, bile su [[Navlaka|nabijene rasjedima]] i [[Nabor (geologija)|presavijene]] u planinske lance, a ne potopljene u plašt duž okeanskog rova.<ref name=USGS/> Često citirana činjenica koja se koristi za ilustraciju ovog procesa je da je vrh Mont Everesta napravljen od nemetamorfoziranog morskog [[ordovicij]]skog [[krečnjak]]a sa fosilnim [[trilobiti]]ma, [[Morski krinovi|krinoidima]] i ostrakodima iz ovog drevnog okeana.<ref>{{cite journal|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1440-1738.2005.00499.x|title=Geology of the summit limestone of Mount Qomolangma (Everest) and cooling history of the Yellow Band under the Qomolangma detachment|date=decembar 2005|doi=10.1111/j.1440-1738.2005.00499.x |access-date=9. 3. 2023|last1=Sakai |first1=Harutaka |last2=Sawada |first2=Minoru |last3=Takigami |first3=Yutaka |last4=Orihashi |first4=Yuji |last5=Danhara |first5=Tohru |last6=Iwano |first6=Hideki |last7=Kuwahara |first7=Yoshihiro |last8=Dong |first8=Qi |last9=Cai |first9=Huawei |last10=Li |first10=Jianguo |journal=The Island Arc |volume=14 |issue=4 |pages=297–310 |s2cid=140603614 }}</ref>

Danas se indijska ploča nastavlja horizontalno kretati na Tibetanskoj visoravni, što tjera visoravan da nastavi da se izdiže.<ref>{{cite web |url=https://www.geolsoc.org.uk/Plate-Tectonics/Chap3-Plate-Margins/Convergent/Continental-Collision|title=Plate Tectonics -The Himalayas |publisher=The Geological Society |access-date=13. 9. 2016}}</ref> Indijska ploča se i dalje kreće brzinom od 67&nbsp;mm godišnje, a u narednih 10 miliona godina će putovati oko 1500&nbsp;km u [[Azija|Aziju]]. Oko 20&nbsp;mm godišnje indijsko-azijske konvergencije apsorbuje se potiskivanjem duž južnog fronta Himalaja. To dovodi do porasta Himalaja za oko 5&nbsp;mm godišnje, što ih čini geološki aktivnim. Pomicanje indijske ploče u azijsku ploču također čini ovu regiju [[Seizmologija|seizmički]] aktivnom, što s vremena na vrijeme dovodi do [[zemljotres]]a.

Tokom poslednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], postojao je povezan ledeni tok [[Lednik|glečera]] između [[Kangchenjunga]] na istoku i [[Nanga Parbat]]a na zapadu.<ref name=Kuhle2011>{{cite book |title=Quaternary Glaciation – Extent and Chronology, A Closer Look |author=Kuhle, M. |year=2011 |chapter=The High Glacial (Last Ice Age and Last Glacial Maximum) Ice Cover of High and Central Asia, with a Critical Review of Some Recent OSL and TCN Dates |editor1-last=Ehlers |editor1-first=J. |editor2-last=Gibbard |editor2-first=P.L. |editor3-last=Hughes |editor3-first=P.D. |location=[[Amsterdam]] |publisher=[[Elsevier]] BV |pages=943–965}}</ref><ref>glacier maps [http://booksite.elsevier.com/9780444534477/ downloadable]</ref> Na zapadu su se glečeri spojili sa mrežom ledenih tokova u [[Karakorum]]u, a na sjeveru su se spojili sa nekadašnjim tibetanskim ledom u unutrašnjosti. Na jugu, odlivni glečeri su završili ispod kote od 1.000–2.000 m.<ref name=Kuhle2011/><ref name=Kuhle1987>{{cite journal |title=Subtropical mountain- and highland-glaciation as ice age triggers and the waning of the glacial periods in the Pleistocene |author=Kuhle, M. |year=1987 |journal=[[GeoJournal]] |volume=14 |issue=4 |pages=393–421 |doi=10.1007/BF02602717|s2cid=129366521 }}</ref> Dok trenutni dolinski glečeri Himalaja dosežu najviše 20 do 32&nbsp;km u dužinu, nekoliko glavnih dolinskih glečera bilo je 60 do 112&nbsp;km dugačko tokom ledenog doba.<ref name=Kuhle2011/> Snježna linija glečera (visina na kojoj su akumulacija i [[ablacija]] glečera uravnoteženi) bila je oko 1.400-1.660 m niža nego danas. Dakle, klima je bila najmanje 7,0 do 8,3&nbsp;°C hladnija nego što je danas.<ref name=Kuhle2005>{{cite journal |last=Kuhle |first=M. |year=2005 |title=The maximum Ice Age (Würmian, Last Ice Age, LGM) glaciation of the Himalaya – a glaciogeomorphological investigation of glacier trim-lines, ice thicknesses and lowest former ice margin positions in the Mt. Everest-Makalu-Cho Oyu massifs (Khumbu- and Khumbakarna Himal) including information on late-glacial-, neoglacial-, and historical glacier stages, their snow-line depressions and ages |journal=GeoJournal |volume=62 |pages=193–650 |issue=3–4 |doi=10.1007/s10708-005-2338-6}}</ref>

== Također pogledajte ==
* [[Šerpe (narod)|Šerpe]]
* [[Shambhala]]
[[Datoteka:Himalaya annotated.jpg|mini|desno|300px|Himalaji]]
[[Datoteka:Himalayas_Map.png|mini|desno|300px|Položaj Himalaja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130118002451/http://www.digitalhimalaya.com/ The Digital Himalaya istraživački poduhvat na Cambridge i Yale]
* [https://web.archive.org/web/20131223034305/http://comp1.geol.unibas.ch/~zanskar/CHAPITRE2/page23.html The making of the Himalaya and major tectonic subdivisions]
* [http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html Geologija Himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616162641/http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html |date=16. 6. 2010 }}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/earth/birth.html Rađanje Himalaja]
* [http://snobear.colorado.edu/Markw/Mountains/03/week11.html Neke bilješke o formiranju Himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612023606/http://snobear.colorado.edu/Markw/Mountains/03/week11.html |date=12. 6. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20121025112523/http://www.metacafe.com/watch/383729/the_annapurna_trek_in_5_minutes/ Slike sa trekinga u Annapurni (film autora Ori Liber)]
* [https://web.archive.org/web/20131203013702/http://www.ranjan.net.np/ranjan/index.php/geology-of-nepal Geologija nepalskih Himalaja]
* [https://web.archive.org/web/20130319033748/http://pulitzercenter.org/projects/asia/south-asias-troubled-waters South Asia's Troubled Waters] Novinarski projekt u ''Pulitzer Center for Crisis Reporting''

== Izvori ==
=== Opšti ===
*{{citation|editor1-last=Wester|editor1-first=Philippus|editor2-last=Mishra|editor2-first=Arabinda|editor3-last=Mukherji|editor3-first=Aditi|editor4-last=Shrestha|editor4-first=Arun Bhakta|title=The Hindu Kush Himalya Assessment: Mountains, Climate Change, Sustainability and People|publisher=Springer Open, ICIMOD, HIMAP|isbn=978-3-319-92287-4|lccn=2018954855|year=2019}}
*{{citation|last1=Zurick|first1=David|last2=Pacheco|first2=Julsun|others=with Basanta Shrestha and Birendra Bajracharya| title=Illustrated Atlas of the Himalayas|location=Lexington|publisher=University Press of Kentucky|isbn=9780813123882|year=2006|oclc=1102237054}}

=== Geologija ===
*{{cite book|last=Chakrabarti|first=B. K. |title=Geology of the Himalayan Belt: Deformation, Metamorphism, Stratigraphy|location=Amsterdam and Boston|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-802021-0|year=2016}}
*{{cite book|last=Davies|first=Geoffrey F.|title=Stories from the Deep Earth: How Scientists Figured Out What Drives Tectonic Plates and Mountain Building|location=Cham, Switzerland|publisher=Springer Nature|year=2022|isbn= 978-3-030-91358-8|doi=10.1007/978-3-030-91359-5|s2cid=245636487 }}
*{{cite book|last1=Frisch|first1=Wolfgang|last2=Meschede|first2=Martin|last3=Blakey|first3=Ronald|title=Plate Tectonics: Continental Drift and Mountain Building|location=Heidelberg|publisher=Springer|isbn=978-3-540-76503-5|doi= 10.1007/978-3-540-76504-2|year=2011}}

=== Klima ===
*{{citation|last1=Clift|first1=Peter D.|last2=Plumb|first2=R. Alan|title=The Asian Monsoon: Causes, History and Effects|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84799-5|oclc=|lccn=|year=2008|quote=}}
*{{citation|last=Barry|first=Roger E|title=Mountain Weather and Climate|edition=3rd|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|year=2008|isbn=978-0-521-86295-0}}

=== Ekologija ===
=== Društvo ===
=== Hodočašće i turizam ===
*{{citation|last=Bleie|first=Tone|title=Pilgrim Tourism in the Central Himalayas: The Case of Manakamana Temple in Gorkha, Nepal|publisher=International Mountain Society|journal=Mountain Research and Development|volume=23|issue=2|pages=177&ndash;184|year=2003|doi=10.1659/0276-4741(2003)023[0177:PTITCH]2.0.CO;2 |s2cid=56120507 |doi-access=free}}
*{{citation|last=Howard|first=Christopher A|title=Mobile Lifeworlds: An Ethnography of Tourism and Pilgrimage in the Himalayas|year=2016|location=New York|publisher=Routledge|doi=10.4324/9781315622026|isbn=9780367877989}}
*{{citation|last=Humbert-Droz|first=Blaise|editor1-last=Prins|editor1-first=Herbert H. T.|editor2-last=Namgail|editor2-first=Tsewang |others=Foreword by H.H. The Dali Lama|chapter=Impacts of Tourism and Military Presence on Wetlands and Their Avifauna in the Himalayas|title=Bird Migration across the Himalayas Wetland Functioning amidst Mountains and Glaciers|location=Cambridge, UK|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-11471-5|pages=343&ndash;358|year=2017}}
*{{citation|last=Lim|first=Francis Khek Ghee|title=Hotels as sites of power: tourism, status, and politics in Nepal Himalaya|journal=Journal of the Royal Anthropological Institute |series=New Series|publisher=Royal Anthropological Institute|volume = 13|pages= 721&ndash;738|year=2007|issue=3 |doi=10.1111/j.1467-9655.2007.00452.x }}
*{{citation|last1=Nyaupane |first1=Gyan P.|last2=Chhetri|first2=Netra|year=2009|title=Vulnerability to Climate Change of Nature-Based Tourism in the Nepalese Himalayas|journal=Tourism Geographies|volume=11|issue=1|pages=95&ndash;119|doi=10.1080/14616680802643359|s2cid=55042146 }}
*{{citation|editor1-last=Nyaupane|editor1-first=Gyan P.|editor2-last=Timothy|editor2-first=Dallen J.|title=Tourism and Development in the Himalya: Social, Environmental, and Economic Forces|year=2022|isbn=9780367466275|location=London and New York|publisher=Routledge|series=Routledge Cultural Heritage and Tourism Series}}
*{{citation|last1=Pati|first1=Vishwambhar Prasad|title=Sustainable Tourism Development in the Himalya: Constraints and Prospects|series=Environmental Science and Engineering |location=Cham, Switzerland|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-030-58853-3|doi=10.1007/978-3-030-58854-0|year=2020|s2cid=229256111 |quote=}}
*{{citation|last1=Serenari|first1=Christopher|last2=Leung|first2=Yu-Fai|last3=Attarian|first3=Aram|last4=Franck|first4=Chris|title=Understanding environmentally significant behavior among whitewater rafting and trekking guides in the Garhwal Himalaya, India|issn=|journal=Journal of Sustainable Tourism|volume=20|issue=5|pages=757&ndash;772|year=2012|doi=10.1080/09669582.2011.638383|s2cid=153859477 }}

== Dodatna literatura ==
* [[William McKay Aitken|Aitken, Bill]], ''Footloose in the Himalaya'', Delhi, Permanent Black, 2003. {{ISBN|81-7824-052-1}}.
* Berreman, Gerald Duane, ''Hindus of the Himalayas: Ethnography and Change'', 2nd rev. ed., Delhi, Oxford University Press, 1997.
* Edmundson, Henry, ''Tales from the Himalaya'', Vajra Books, Kathmandu, 2019. {{ISBN|978-9937-9330-3-2}}.
* ''Everest'', the IMAX movie (1998). {{ISBN|0-7888-1493-1}}.
* Fisher, James F., ''Sherpas: Reflections on Change in Himalayan Nepal'', 1990. Berkeley, University of California Press, 1990. {{ISBN|0-520-06941-2}}.
* [[Augusto Gansser-Biaggi|Gansser, Augusto]], [[Andreas Gruschke|Gruschke, Andreas]], Olschak, Blanche C., ''Himalayas. Growing Mountains, Living Myths, Migrating Peoples'', New York, Oxford: Facts On File, 1987. {{ISBN|0-8160-1994-0}} and New Delhi: Bookwise, 1987.
* Gupta, Raj Kumar, ''Bibliography of the Himalayas'', Gurgaon, Indian Documentation Service, 1981.
* [[John Hunt, Baron Hunt|Hunt, John]], ''Ascent of Everest'', London, Hodder & Stoughton, 1956. {{ISBN|0-89886-361-9}}.
* [[Maurice Isserman|Isserman, Maurice]] and Weaver, Stewart, ''Fallen Giants: The History of Himalayan Mountaineering from the Age of Empire to the Age of Extremes''. Yale University Press, 2008. {{ISBN|978-0-300-11501-7}}.
* Ives, Jack D. and Messerli, Bruno, ''The Himalayan Dilemma: Reconciling Development and Conservation''. London / New York, Routledge, 1989. {{ISBN|0-415-01157-4}}.
* Lall, J.S. (ed.) in association with Moddie, A.D., ''The Himalaya, Aspects of Change''. Delhi, Oxford University Press, 1981. {{ISBN|0-19-561254-X}}.
* Nandy, S.N., Dhyani, P.P. and Samal, P.K., ''[http://gbpihedenvis.nic.in/ENVIS%20Monograph/ENVIS%20Monograph%203.pdf Resource Information Database of the Indian Himalaya]'', Almora, GBPIHED, 2006.
* [[Swami Sundaranand]], ''Himalaya: Through the Lens of a Sadhu''. Published by Tapovan Kuti Prakashan (2001). {{ISBN|81-901326-0-1}}.
* Swami [[Tapovan Maharaj]], ''Wanderings in the Himalayas'', English Edition, Madras, Chinmaya Publication Trust, 1960. Translated by T.N. Kesava Pillai.
* [[Bill Tilman|Tilman, H. W.]], ''Mount Everest, 1938'', Cambridge University Press, 1948.
* Turner, Bethan, et al. ''Seismicity of the Earth 1900–2010: Himalaya and Vicinity''. Denver, United States Geological Survey, 2013.

== Vanjski izvori ==
{{Commonscat|Himalaya}}
==External links==
{{sister project links|auto=1}}
* [https://web.archive.org/web/20130118002451/http://www.digitalhimalaya.com/ Istraživački projekat Digital Himalaya na Cambridgeu i Yaleu] (arhivirano)* [http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html Geologija himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616162641/http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html |date=16. 6. 2010 }}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/earth/birth.html Nastanak Himalaja]
* [https://web.archive.org/web/20130319033748/http://pulitzercenter.org/projects/asia/south-asias-troubled-waters South Asia's Troubled Waters] Novinarski projekat u Pulitzerovom centru za izvještavanje o krizama (arhivirano)
* [https://editors.eol.org/eoearth/wiki/Biological_diversity_in_the_Himalayas Biological diversity in the Himalayas] Enciklopedija Zemlje

[[Kategorija:Planine u Butanu]]
[[Kategorija:Planine u Kini]]
[[Kategorija:Planine u Indiji]]
[[Kategorija:Planine u Nepalu]]
[[Kategorija:Planine u Pakistanu]]
[[Kategorija:Planine u Afganistanu]]
[[Kategorija:Himalaji]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Citation (uredi)
Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite encyclopedia (uredi)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Convert (uredi)
Šablon:Coord (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Enum (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:If empty (uredi)
Šablon:Ifempty (uredi)
Šablon:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija planina (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Butan (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Indija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Kina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Nepal (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Pakistan (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Sister project links (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Webarchive (uredi)
Šablon:ZID (uredi)
Šablon:ZID/core (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Convert (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Convert/data (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Convert/text (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Coordinates (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Coordinates/styles.css (uredi)
Modul:If empty (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Math (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Separated entries (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:TableTools (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Webarchive (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive/data (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Himalaji.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Himalaji"