Извор странице Popularna muzika u SFR Jugoslaviji

Немате дозволу да уређујете ову страницу из следећег разлога:
Ваша IP адреса је у опсегу који је блокиран на свим викијима Задужбине Викимедије.
Блокирао/ла Вас је ‪EPIC‬. Разлог Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Почетак блокаде: 09:48, 2. јул 2024.
Крај блокаде: 09:48, 2. јул 2025.
Ваша тренутна IP адреса је 206.189.44.186. Блокирани опсег је 206.189.32.0/20.
Наведите све горње податке при захтеву за деблокаду. Ако мислите да сте грешком блокирани додатне информације можете наћи на без отворених проксија.
За деблокаду поставите захтев на Метавикију. Можете такође послати мејл стјуардима VRT-а на stewards@wikimedia.org; обавезно наведите све горње податке.
Можете да видите и копирате извор ове странице.
[[Датотека:Rim-Tuti-Tuki-Gile.jpg|thumb|[[Srđan Gojković Gile]], pevač [[Električni orgazam|Električnog orgazma]], na [[Antiratni protesti u Beogradu 1991—1992.|antiratnom koncertu]] u [[Beograd]]u [[1992]]. godine]]

'''Jugoslovenska pop i rok scena''' uključuje [[Поп музика|pop]] i [[Рок музика|rok]] muziku, te njihove podžanrove, koje su izvodili brojni izvođači u [[Социјалистичка Федеративна Република Југославија|SFR Jugoslaviji]]. Uz pop i rok muziku (tzv. „[[Забавна музика|zabavnu]]”), u Jugoslaviji je bila zastupljena i [[Народна музика|narodna muzika]], [[Класична музика|klasična muzika]], [[Џез|džez muzika]], [[Реге|rege muzika]] i drugo.

Ustanovljavanje i prvo veliko omasovljavanje jugoslovenske rokenrol scene desilo se [[1970e|{{nowrap|1970-ih}}]] godina.<ref name="Lokotar">{{Cite web-lat |url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html |title=Kruno Lokotar — Fender umjesto tandžare |access-date=29. 4. 2017. |archive-date=2. 9. 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130902022700/http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html |url-status=dead }}</ref> Rokenrol je u početku bio kritikovan zbog [[zapadni svet|zapadnog]] uticaja i „skretanja sa svijetlih staza revolucije”.<ref name="Lokotar 2">{{Cite web-lat |url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html |title=Kruno Lokotar — Svi su pobegli na neko zabavnije mesto |access-date=29. 4. 2017. |archive-date=31. 3. 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130331071352/http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html |url-status=dead }}</ref> Zanimljivo je da su mnogi od rokera koji su stvorili jugoslovensku scenu bili sinovi oficira [[Југословенска народна армија|JNA]], uključujući [[Борис Беле|Borisa Belea]] i [[Марко Брецељ|Marka Brecelja]] ([[Булдожер (музичка група)|Buldožer]]), [[Бранимир Штулић|Branimira Štulića]] ([[Азра (музичка група)|Azra]]), [[Горан Бреговић|Gorana Bregovića]] ([[Бијело дугме|Bijelo dugme]]), [[Бора Ђорђевић|Boru Đorđevića]] ([[Рибља чорба|Riblja čorba]]), [[Милан Младеновић|Milana Mladenovića]] ([[Екатарина Велика|Ekatarina Velika]]) i [[Момчило Бајагић Бајага|Momčila Bajagića]] ([[Бајага и инструктори|Bajaga i instruktori]]).<ref name="Lokotar"/>

== Pojam ==
Pod pojmom {{nowrap|eks-ju}} (-{''ex-YU''}-) muzike podrazumijeva se period [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], ali ''ne'' i [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] (1992—2003).

== Istorija ==
Kako SFR Jugoslavija nije bila zemlja [[Istočni blok|Istočnog bloka]], te kako je bila jedna od zemalja osnivačica [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], bila je mnogo otvorenija zapadnjačkim uticajima ako se poredi sa ostalim [[komunizam|komunističkim]] zemljama. Pop i rok muzika bile su prihvaćene u društvu, zbog čega je pop i rok muzička scena bila razvijena i dobro pokrivena u medijima — što uključuje različite časopise, radijske i televizijske emisije. Nekoliko izvođača čak je sviralo za samog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], a najpoznatiji među njima su [[Bijelo dugme]], [[Zdravko Čolić]] i [[Rani mraz]]. SFRJ je bila jedina komunistička zemlja koja je učestvovala na [[Pesma Evrovizije|Pjesmi Evrovizije]], i to [[Pesma Evrovizije 1961.|1961]]. godine. To je učinila i prije nekih {{nowrap|pro-[[NATO]]}} zemalja, poput [[Portugalija|Portugalije]] ([[Pesma Evrovizije 1964.|1964]]), [[Irska|Irske]] ([[Pesma Evrovizije 1965.|1965]]), [[Grčka|Grčke]] ([[Pesma Evrovizije 1974.|1974]]) ili [[Turska|Turske]] ([[Pesma Evrovizije 1975.|1975]]). Za razliku od stanovnika drugih komunističkih zemalja, [[Jugosloveni]] su mogli putovati van svoje države („[[Pasoš SFR Jugoslavije|crveni pasoš]]”), što je takođe omogućavalo lagan pristup zapadnjačkoj [[popularna kultura|popularnoj kulturi]].

=== 1950-e ===
Jedan od prvih poznatih izvođača u Jugoslaviji i na svijetu bio je hrvatski pjevač [[šlager]]a [[Ivo Robić]] (1923—2000), koji se pojavio na sceni još u [[1940e|{{nowrap|’40-ima}}]]. Osim domaće, imao je i uspješnu međunarodnu karijeru. On je bio prvi izvođač poznate pjesme ''-{[[Strangers in the Night]]}-'' (autori: [[Avo Uvezijan]], [[Bert Kempfert]]), „pretekavši” tako [[Frank Sinatra|Franka Sinatru]] koji je svoju verziju snimio kasnije ([[1966]]. godine).

[[Датотека:Elvis Presley promoting Jailhouse Rock.jpg|thumb|[[Elvis Presli]] je imao veliki uticaj na prvu jugoslovensku rokenrol scenu]]

Robić je inače blisko sarađivao sa Bertom Kempfertom, koji je takođe bio agent britanske izdavačke kuće [[Polidor rekords]]. Nakon što je u [[1960e|{{nowrap|1960-ima}}]] vidio obećavajuće mlade muzičare, iz [[Engleska|Engleske]], koji su svirali u [[Hamburg|hamburškom]] klubu [[Top ten (klub)|Top ten]], Robić je uvjerio Kempferta da pomogne mladićima da ostvare karijeru. Kempfert je to prihvatio, pa je zahvaljujući Robiću grupi omogućeno da snima zajedno sa tada poznatim [[Toni Šeridan|Tonijem Šeridanom]] (1940—2013). Ovi mladići su u stvari bili [[Bitlsi]]. To su bile njihovi prvi komercijalni snimci ikada: ''-{[[My Bonnie]]}-'', ''-{[[Ain't She Sweet]]}-'' i ''-{[[Cry for a Shadow]]}-''.<ref>[https://web.archive.org/web/20120512180910/http://porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/ivo-robic-183 -{Porin.info}- — Dobitnici nagrada za životno djelo, Ivo Robić]</ref><ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101699 -{Croatia Records}- — Ivo Robić, biografija]</ref>

=== 1960-e ===
[[Rokenrol]] scena u Jugoslaviji se počela izgrađivati tokom {{nowrap|’60-ih}}, a na nju su uticali izvođači [[progresivni rok|klasičnog roka]] i [[rokabili]]ja — kao što su [[Elvis Presli]], [[Čak Beri]], [[Bil Hejli]], [[Karl Perkins]], [[Badi Holi]] i dr. Mnogi mladi ljudi počeli su svirati „električnu muziku”, prozivajući sebe „električarima”. Prvi takav muzičar koji se uspio uzdići do popularnosti bio je [[Zrenjanin]]ac i [[beograd]]ski gitarista [[Mile Lojpur]] (1930—2005).

Treba pomenuti i [[Zagreb|Zagrepčanina]] [[Karlo Metikoš|Karla Metikoša]] (1940—1991), koji je — preselivši se u [[Pariz]] — ostvario međunarodnu karijeru pod pseudonimom Met Kolins. Snimao je za [[Filips rekords]] i imao prilike upoznati legende poput [[Džeri Li Luis|Džerija Lija Luisa]] i [[Pol Anka|Pola Anke]].

Srpski pjevač [[Đorđe Marjanović]] (1931—2021) bio je pak prva jugoslovenska megazvijezda.

Početkom [[1960e|{{nowrap|1960-ih}}]] dolazi do nicanja brojnih bendova; mnoge su inspirisali tada popularni [[Klif Ričard]] (1940) i ''-{[[The Shadows]]}-'' (osnovan {{nowrap|1958/59}}), među kojima su i [[Uragani (bend)|Uragani]] iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (oformljeni 1960),<ref>[http://www.rirock.com/rirock-scena/uraganima-ide-posebno-priznanje/ -{RiROCK.com}- — Uraganima ide posebno priznanje]</ref> [[Bijele strijele]] iz [[Zagreb]]a i [[Siluete]] iz [[Beograd]]a (osnovani 1961), beogradski [[Zlatni dečaci]] i zagrebački [[Crveni koralji]] (okupljeni 1962) itd. Godine 1963. osnovana su još dva važna beogradska benda: [[Samonikli]] i [[VIS Crni biseri|Crni biseri]], a član posljednjih bio je [[Vlada Janković Džet]] (1946) — istaknuti jugoslovenski muzičar, koji je svoj nadimak dobio po basisti Šedouza [[Džet Haris|Džetu Harisu]] (1939—2011). [[Delfini (muzički sastav iz Zagreba)|Delfini]], sa sjedištem u Zagrebu, takođe su osnovani iste godine. Nakon [[Britanska invazija|Britanske invazije]] (1963—1967), mnogi od ovih bendova prešli su na britanski [[ritam i bluz]]. U [[Skoplje|Skoplju]] je osnovana popularna rokenrol grupa {{nowrap|’60-ih}}, {{ill|mk|Bis Bez|Бис Без}}, smatrana „makedonskim Bitlsima”. Nastali su spajanjem dviju već postojećih grupa: Biseri i Bezimeni.

[[Датотека:The Beatles arrive at JFK Airport.jpg|left|thumb|200п|Bitlsi 1964. godine]]

{{nowrap|1960-ih}} se takođe javlja [[Bitlmanija|''Bitlmanija'']]. Mnogi novooformljeni bendovi bili su pod uticajem [[Bitlsi|Bitlsa]] ili [[Rolingstonsi|Stonsa]], a obje grupe imale su kultni status i veliki broj obožavalaca u Jugoslaviji. Svađe između fanova dviju grupa bile su česte, mada ne nužno nasilne. Jedan od najvažnijih izvora preko kojeg su se mladi informisali o najnovijim vijestima u svijetu roka bio je čuveni [[RTL radio|Radio Luksemburg]]. Neki britanski muzičari su održavali koncerte u Jugoslaviji (npr. [[Serčersi]] i [[Holis]]), a i jugoslovenski muzičari su svirali po Evropi — pogotovo u susjednim zemljama [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]]. Na granici sa Italijom postojalo je nekoliko jugoslovensko-italijanskih festivala [[bit muzika|bit muzike]].

Mladi Jugoslavije nisu zaostajali za Zapadom, i sami pokazuju [[buntovništvo]]: momci puštaju kosu, a cure je krate i — naravno — nose [[mini suknja|minice]]. Pojam mladenačkog buntovništva pominje se i u hrvatskom jugoslovenskom filmu ''[[Imam dvije mame i dva tate]]'' (1968), u kojem se jedan od likova — [[adolescencija|tinejdžera]] — druži sa svojim istomišljenicima koji slušaju rok, nose dugu kosu, te pokazuju buntovništvo spram društva i roditelja.
[[Датотека:Cliff Richard aankomst met zijn Shadows, Bestanddeelnr 913-7397.jpg|thumb|[[Klif Ričard]] i ''-{[[The Shadows]]}-'']]

Prvi ’čupavac’ bio je pjevač Silueta, [[Zoran Miščević]] (1945—1995), koji postaje [[idol]] nove generacije i [[seks-simbol]]. Njegov primjer uskoro su slijedili i neki drugi muzičari, uključujući i tri člana Silueta. Međutim, stari [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanski borci]] dugu kosu su povezivali sa [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnicima]], pa se ispočetka tako gledalo i na rokere. Ipak, krajem {{nowrap|’60-ih}} čupavci su uspjeli uvjeriti funkcionere da su lojalni [[socijalizam|socijalizmu]], pa se 1967. u [[Savez komunista Jugoslavije|Savez komunista]] učlanio i prvi dugokosi mladić. Tako je duga kosa postala društveno prihvatljiva. [[Mini suknja]] je postala omiljena među tinejdžerkama, a prve koje su nosile ''minicu'' (ili ''minić'') bile su beogradske i zagrebačke srednjoškolke.

Sredinom {{nowrap|1960-ih}}, neki bendovi (poput pančevskih [[Džentlmeni|Džentlmena]], zagrebačkih [[VIS Roboti|Robota]] i reformiranih Silueta) bili su pod uticajem ritma i bluza, dok su drugi bili više orijentisani na pop. Najpopularniji strani bendovi bili su engleski [[Manfred Man]] (1962), [[Animalsi]] (1963), [[Kinksi]] (1964) i [[Hu (bend)|Hu]] (1964), te američki [[Berdsi]] (1964) i [[Mankiz]] (1965). Takođe je bio prihvaćen i [[garažni rok]] (prozvan i [[pank rok|pankom]] {{nowrap|’60-ih}}). Glavni konkurenti već pomenutih Silueta bile su beogradske [[Elipse]] ({{nowrap|1962/63}}), koji su počeli svirati [[soul]] nakon što su dobili novog pjevača — afričkog studenta iz [[Kongo|Konga]] po imenu Edi Dekeng.

Ne smiju se zaboraviti ni čak trideset (ukupno četrdeset) godina aktivni [[Indeksi]], okupljeni 1962. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i uticajni ne samo u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] već i u ostatku zemlje. Uz bend [[Pauk (muzički sastav)|Pauk]] predstavljaju početak poznatu [[Sarajevska škola pop-roka|Sarajevsku školu {{nowrap|pop-roka}}]] (1960—1991). U početku, njihova muzika je bila vidno inspirisana Bitlsima i Šedouzom. Napisali su brojne [[evergrin (muzika)|evergrine]], a obradili su i pjesmu Bitlsa ''-{[[Nowhere Man (pesma)|Nowhere Man]]}-'' (pod nazivom ''Jednom smo se svađali''). Zaštitni znak bio im je prepoznatljivi „Pjevač”, Sarajlija [[Davorin Popović]] (1946—2001) takođe zvan „Pimpek”. U nekim pjesmama eksperimentisali su sa zvukom nalik Bitlsima na albumu ''-{[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]}-''; zvuk je postepeno postajao [[psihodelični rok|psihodeličniji]], sa kompleksnijim solo dionicama na gitari i klavijaturama te sa primjesama elemenata narodne ili čak [[klasična muzika|klasične muzike]]. Jedan od najpoznatijih članova Indeksa, Nišlija [[Kornelije Kovač]] (1942-2022), napustio je svoj drugi po redu bend i uskoro (1968. godine) oformio beogradsku [[Korni grupa|Korni grupu]] (raspuštena nakon šest godina).

==== Socijalistička država protiv roka ====
Kako je pomenuto u uvodu, rok muzika na početku nije bila veoma prihvaćena u SFRJ zbog navodnog skretanja sa svijetlih staza revolucije. U izvještaju [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Saveza omladine Jugoslavije]] iz 1963. godine tako je stajalo da „treba osuditi pjevanje rokenrola na talasima [[Radio Beograd]]a” — preko čega je ubrzo nepoznata osoba (iz vrha [[Savez komunista Jugoslavije|Partije]]) crvenom olovkom na riječ ''osuditi'' napisala ''zahvaliti''.

Po citatu istoričara [[Aleksandar Raković (istoričar)|Aleksandra Rakovića]] (1972), čija doktorska disertacija nosi naziv ''[[Rokenrol u Jugoslaviji 1956—1968.]]'' (2011), situacija je bila sljedeća:
{{citat|Bilo je rezervisanosti, ali ne i zabrana! Rokenrol se samo jednom pojavio kao problem, i to u ideološkom smislu 1966. godine. Bilo je to u vezi s trvenjima u Savezu komunista Jugoslavije između [[Edvard Kardelj|Kardeljeve]] i [[Aleksandar Ranković|Rankovićeve]] struje. Rankovićeva struja je izgubila, te joj je pored svega napakovano i to da je bila ’dobra s omladinom sklonom novim vrijednostima’, a najveća nova vrijednost omladine u to vrijeme bio je rokenrol.<ref name="raković">{{cite news-lat|url=http://www.telegraf.rs/vesti/502706-istorija-rokenrola-vreme-kada-su-na-rokere-gledali-kao-na-cetnike-foto|title=ISTORIJA ROKENROLA: Vreme kada su na rokere gledali kao na četnike|date=29. 1. 2013.|last=Vuković|first=Katarina|publisher=[[Telegraf.rs]]|accessdate=29. 4. 2017.}}</ref>}}

Pomenute godine je, uz odobrenje predsjednika Saveza omladine Jugoslavije [[Tomislav Badovinac|Tomislava Badovinca]] (1934),<ref name="raković"/> održana beogradska [[Gitarijada (Beograd)|Gitarijada]] na kojoj pobjeđuju Elipse. U ''[[Politika (novine)|Politici]]'' mladi su prozvani zbog neprimjerenog ponašanja, ali nakon Gitarijade održana je partijska analiza; analitičari su zaključili da rok kao muzika mladih može da bude dobar način da ih se privuče socijalizmu. Zaključeno je još da nošenje dugih kosa i minica ne predstavlja ideološki problem, već je riječ o [[generacijski jaz|generacijskom jazu]].

{{citat|Tada se praktično formira model primjernog socijalističkog omladinca istovremeno naklonjenog zapadnim kulturnim vrijednostima.|Aleksandar Raković<ref name="raković"/>}}

==== 1968. — protesti i hipi pokret ====
{{glavni-lat|Leto ljubavi|hipici}}

Nakon takozvanog [[Leto ljubavi|Toplog ljeta ljubavi]] (1967), širi se [[hipici|hipi pokret]] — kako po svijetu tako i u Jugoslaviji. Godina [[1968]]. bila je takođe obilježena studentskim protestima u svijetu, što je uključivalo i masovne demonstracije studenata u mnogim gradovima SFRJ. O nemirima govori i [[novi talas|novotalasna]] pjesma Azre iz [[1982]]. godine, nazvana ''’68'' (č. osam šezdeset), a više puta pominju se i u filmu ''[[Varljivo leto ’68]]''.
[[Датотека:Eurovision Song Contest 1976 - Yugoslavia - Ambasadori 3.png|thumb|[[Ambasadori]]]]

Značajna grupa hipi ere je hrvatska [[Grupa 220]], osnovana 1966. godine, čiji je član određeno vrijeme bio [[Dalj]]anin [[Ivan Stančić|Piko Stančić]] (1953) koji je postao jedan od najpoznatijih [[aranžer (zanimanje)|aranžera]] i [[muzički producent|producenata]] u Jugoslaviji. Mnogi mladi ljudi koji su slušali muziku [[Bob Dilan|Boba Dilana]] i [[Džoan Baiz]] prigrlili su [[Akustika#Muzička akustika|akustični zvuk]]. Prozvali su se „akustičarima”, kao suprotnost od „električara” iz ere {{nowrap|’50-ih}}. Akustičnu muziku je svirao Zagrepčanin [[Ivica Percl]] (1945—2007), bivši član Robota. Na njega su uticali već pomenuti Bob Dilan, ali i Škot [[Donovan]] (1946), a osim što je bio muzičar bavio se i [[mirovni pokret|mirovnim aktivizmom]].

Druga poznata grupa ovog vremena bili su sarajevski [[Ambasadori]] (1968). Jedan od članova i Korni grupe i Ambasadora bio je poznati Sarajlija [[Zdravko Čolić]] (1951), koji je kasnije prešao na solo karijeru a ostao zapamćen kao najveća pop zvijezda Jugoslavije.

Hipi period obilježio je mjuzikl [[Hair (mjuzikl)|''-{Hair}-'']]. Napravljeno je više produkcija u svijetu nakon prvobitnog izdavanja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 1967. godine, npr. u [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švajcarska|Švajcarskoj]], [[Brazil]]u, [[Argentina|Argentini]], [[Izrael]]u, [[Japan]]u. Jugoslovenska produkcija (''Kosa'') bila je prva napravljena u nekoj komunističkoj državi i veoma hvaljena od izvornih autora [[Džerom Ragni|Džeroma Ragnija]] (1935—1991) i [[Džejms Rado|Džejmsa Radoa]] (1932), koji su putovali iz zemlje u zemlju kako bi pogledali svako izvođenje.

Ragni je rekao da je beogradski šou „bio tako lijep, tako spontan, da smo morali otići na pozornicu da podijelimo entuzijazam”. Za vrijeme boravka u [[Beograd]]u, izjavio je:
{{citat|Ovdje nema predrasuda o [[srednja klasa|srednjoj klasi]].|Džerom Ragni<ref>[http://www.michaelbutler.com/hair/holding/articles/HairArticles/Newsweek7-7-69.html -{Newsweek}- — ''-{Hair Around The World}-'', 7/7/1969]</ref>}}

Što se pjevačica tiče, vrijedi pomenuti [[Josipa Lisac|Josipu Lisac]] (1950), eminentnu umjetnicu iz Zagreba koja je u to vrijeme pjevala svoje prve pjesme (poput ''Voljeti, to je radost'' iz 1967) a već bila primijećena. Izdala je brojne albume u svojoj bogatoj karijeri, pa i danas uživa veliku popularnost na prostorima bivše SFRJ. Još jedna istaknuta hrvatska pjevačica, Dubrovčanka [[Tereza Kesovija]] (1938), koja je predstavljala [[Monako]] na [[Pesma Evrovizije 1966.|Pjesmi Evrovizije 1966.]] — tokom {{nowrap|1960-ih}} i {{nowrap|’70-ih}} izgradila je karijeru u [[Francuska|Francuskoj]] gdje se preselila 1965. godine.

Od muških vokalista je čuven Beograđanin [[Boba Stefanović]] (1946—2015), koji je pjevao u Zlatnim dečacima i čija se prva zlatna ploča ''Čudna devojka'' i danas može čuti u radio-programima a novije generacije su imale priliku da je poslušaju u filmu ''[[Lajanje na zvezde]]'' (1998).

==== Festivali ====
Širom SFR Jugoslavije osnivani su mnogi festivali pop muzike, uključujući [[Splitski festival]], [[Opatijski festival]], [[Beogradsko proleće]], [[Skopljanski festival]], [[Vaš šlager sezone]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a kasnije i [[Makfest]] u makedonskom [[Štip]]u. Porodična pop muzika koja se svirala na ovim festivalima može se uporediti sa starijim Evrosongovima, žanrom njemačkih [[šlager]]a, te italijanskim [[Festival u Sanremu|Festivalom Sanremo]]; predstavlja kategoriju pop muzike čija su ciljana publika [[odrasli]]. Specifični prizvuk [[Dalmacija|dalmatinske]] pop muzike svirane na festivalima u turističkim dijelovima [[Jadransko more|jadranske]] obale, a koja je sadržavala i lokalne [[folklor]]ne elemente, bio je veoma popularan; neki od poznatijih izvođača su [[Vela Luka|Velolučanin]] [[Oliver Dragojević]] (1947) i [[Tribunj]]ac [[Mišo Kovač]] (1941).

=== 1970-e ===
[[1970-e]] su obilježili rok žanrovi poput [[hard rok]]a, [[progresivni rok|progresivnog roka]], [[džez rok]]a, [[art rok]]a, [[glam rok]]a, [[folk rok]]a, [[simfonijski rok|simfonijskog roka]], [[bluz rok]]a i [[bugi rok]]a. U ovom periodu su osnovani neki od najvećih jugoslovenskih stadijumskih rok bendova: -{|sr:[[YU grupa|Ju grupa]];sr-ec:[[YU група|Ју група]];sr-el:[[YU grupa|Ju grupa]]}- (1970), [[Smak]] (1971), [[Tajm (grupa)|Tajm]] (1971), [[Teška industrija (muzička grupa)|Teška industrija]] (1974), [[Parni valjak]] (1975), [[Leb i sol]] (1976), [[Galija (muzička grupa)|Galija]] (1977) i [[Atomsko sklonište]] (1977).
[[Датотека:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|[[Mladen Vojičić Tifa]] i [[Goran Bregović]], članovi [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]]]]

Pjevač jedne od najvećih jugoslovenskih rok grupa, sarajevskog [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] (1974) bio je [[Bugojno|Bugojanac]] [[Željko Bebek]] (1945).

Jugoslaviju su posjećivale mnoge strane pop i rok zvijezde. Primjer su koncerti grupe [[Dip perpl]] u Zagrebu i Beogradu 1975. godine (lokalna podrška bili su im [[Hobo (grupa)|Hobo]] u Zagrebu i Smak u Beogradu), odnosno koncert [[Rolingstonsi|Rolingstonsa]] godine 1976. u Zagrebu. Iste godine u istom gradu svirao je [[Pol Makartni]], dio spisateljskog dvojca [[Bitlsi|Bitlsa]] znanog kao {{nowrap|{{#ifexist:Ленон—Макартни|[[Lenon—Makartni]]|[[Džon Lenon|Lenon]]—Makartni}}}}.

Održavano je nekoliko festivala rok muzike, od kojih je najveći bio [[Festival BOOM|Bum]]. Rok muzički događaj koji je obilježio ovu deceniju, ali i jugoslovensku rok istoriju, bio je koncert Bijelog dugmeta u [[Hajdučka česma|Hajdučkoj česmi]] u parku [[Košutnjak]] (Beograd), održan [[22. avgust]]a [[1977]]. godine pred oko 80.000 ljudi. Dijelovi zabilježenog materijala objavljeni su na Dugmetovom prvom lajv albumu, ''[[Koncert kod Hajdučke česme]]''.

Godine 1975. javlja se veoma uticajan akt — [[Buldožer (muzička grupa)|Buldožer]] iz [[Slovenija|Slovenije]], grupa karakteristična po [[eksperimentalni rok|eksperimentalnom roku]] kao reakciji usmjerenoj protiv muzičke scene tog vremena.

==== Kantautori ====
Na jugoslovenskoj sceni takođe je bilo prisutno nekoliko bitnih [[kantautor]]a pjesama, koji su naglašavali [[poezija|poeziju]] više nego [[muzika|muziku]], te izvodili pretežno uz [[akustična gitara|akustičnu gitaru]] i [[klavir]]. Neke od njih inspirisala je francuska [[šansona]] ili [[folk rok]]. Jedan od prvih kritički priznatih kantautora bio je hrvatski umjetnik, [[Šibenik|Šibenčanin]] [[Arsen Dedić]] (1938—2015), koji je započeo svoju karijeru tokom {{nowrap|1960-ih}}; u svojoj domovini ali i drugim {{nowrap|eks-ju}} zemljama još uvijek je popularan, naročito među starijom generacijom. Još jedan bitan autor bio je [[Đorđe Balašević]] (1953) iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Započeo je svoju muzičku karijeru tokom {{nowrap|1970-ih}}, kao član novosadske [[Žetva (muzička grupa)|Žetve]] odnosno [[Rani mraz|Ranog mraza]], prije nego što je ostvario veoma uspješnu solo karijeru. Iako se isprva interesovao za akustičnu muziku, kasnije je često koristio različite elemente popa i roka, često pomiješane sa tipičnim [[Vojvodina|vojvođanskim]] humorom ili [[balada|baladskom]] melanholijom. Jedna bitna muzičarka u ovoj kategoriji je i [[Jadranka Stojaković]] (1950—2016), koja je rodom iz prijestonice tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]. Bila je autorka glavne muzičke teme za [[Zimske olimpijske igre 1984.]] održane u Sarajevu. Živjela je u [[Japan]]u od [[1988]]. do [[2011]]. godine, a od 2011. do smrti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] ([[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]). Jedan umjetnik poznat po društveno angažovanim tekstovima bio je bivši član progresiv rok grupe [[Buldožer (muzička grupa)|Buldožer]], slovenački kantautor [[Marko Brecelj]] (1951) iz Sarajeva.

Sredinom {{nowrap|’70-ih}} i početkom {{nowrap|’80-ih}} bio je aktivan [[Nikšić]]anin [[Miladin Šobić]] (1956), poznat po pjesmi ''Kad bi došla Marija''. Njegove pjesme su se često bavile ljubavnom tematikom i bile prožete melanholijom. Snimio je singlicu ''To sam ja''{{\}}''Zazvoni zvono'' (1975) i dva albuma: ''Ožiljak'' (1981) i ''Umjesto gluposti'' (1982).

==== Rok opere ====
{{glavni-lat|rok opera}}

Krajem {{nowrap|’60-ih}} u svijetu se pojavljuju prve [[rok opera|rok opere]], a primjer je četvrti studijski album britanske grupe [[Hu (bend)|Hu]] — ''-{[[Tommy (album)|Tommy]]}-'' ({{nowrap|1968/69}}), koji je između ostalog napisao [[Čizik|Čizičanin]] [[Pit Taunsend]] (1945) sa autobiografskim elementima. Jugoslavija je 1975. postala peta zemlja na svijetu u kojoj je nastala rok opera.<ref name="Gubec-beg">{{cite web-lat|url=http://www.komedija.hr/web/?page_id=875|website=www.komedija.hr|title=Rock opera: ''Gubec-beg''|year=1975.|accessdate=29. 4. 2017.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415021328/http://www.komedija.hr/web/?page_id=875|archivedate=15. 4. 2012.}}</ref> Riječ je o prvoj hrvatskoj rok operi, pod nazivom ''{{nowrap|[[Gubec-beg]]}}'', koja govori o [[Hrvatsko-slovenačka seljačka buna|Hrvatsko-slovenačkoj seljačkoj buni]] i [[Matija Gubec|Matiji Gubecu]]. Komponovao ju je [[Karlo Metikoš]] (Met Kolins), a njena prva izvedba ostvarila je nezapamćen uspjeh.<ref name="Gubec-beg"/>

Osim ove komponovane su i opere ''[[Grička vještica (opera)|Grička vještica]]'' i ''[[Crna kraljica]]''.

==== Disko ====
{{glavni-lat|disko muzika}}

Pomama za [[disko muzika|diskom]] u svijetu tokom {{nowrap|1970-ih}} nije zaobišla ni Jugoslaviju. Slično disko filmu ''[[Groznica subotnje večeri]]'' ({{jez-engl|Saturday Night Fever|el}}), [[Zdravko Čolić]] je postao neka vrsta „jugoslovenskog [[Džon Travolta|Džona Travolte]]”, plešući na stadionima po cijeloj državi odjeven u usko bijelo odijelo i tada moderne hlače [[trapez (geometrija)|''trapezice'']]. Dana [[5. septembar|5. septembra]] [[1978]]. godine, okupilo se oko 70.000 ljudi na njegovom koncertu na beogradskom stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Marakana]] (danas Stadion Rajko Mitić, nekada Stadion [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]). Tom koncertu su takođe prisustvovali predstavnici [[Zapadna Nemačka|zapadnonjemačke]] diskografije. Impresionirani Čolićevom popularnošću, ponudili su mu ugovor. Za zapadnonjemačko tržište je objavio pjesme ''Jedina'' i ''Zagrli me''; takođe je pjevao na engleskom jeziku, uključujući pjesme ''-{I'm not a Robot Man}-'' i ''-{Light Me}-''. Čoliću je ponuđena selidba u Zapadnu Njemačku i početak karijere tamo, ali on je to odbio opredijelivši se za popularnost koju je uživao u svojoj domovini. Njegova pjesma u vezi sa jednom otmjenom djevojkom, ''[[Pusti, pusti modu]]'', godine 1980. je postala disko megahit u cijeloj zemlji. Uprkos tome što je disko uskoro uvenuo, Čolić je nastavio svoju uspješnu karijeru kao pjevač pop muzike, povremeno koristeći elemente [[folk muzika|folka]], a i {{nowrap|dan-danas}} je popularan u svim zemljama bivše Jugoslavije.

Ova era je donijela i instantno čudo, [[Mirzino jato]], koje su mediji obilježili kao [[kič]]asti evrodisko bend koji je očigledno pod uticajem [[Frank Farijan|Farijanovog]] sastava [[Boney M|Boni em]], koji je u Jugoslaviji bio veoma popularan (naročito jer se njihov jedini muški član, [[Bobi Farel]] (1949—2010), oženio djevojkom iz pretežno romske općine [[Opština Šuto Orizari|Šuto Orizari]] u [[Skoplje|Skoplju]]).<ref>{{cite web-lat|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/170/citanka170.htm|last=Jergović|first=Miljenko|authorlink=Miljenko Jergović|title=Apsolutno tvoj|date=1. 9. 2000.|accessdate=29. 4. 2017.|website=www.bhdani.ba|publisher=Nezavisni magazin DANI|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030226103535/http://www.bhdani.com/arhiva/170/citanka170.htm|archivedate=26. 2. 2003.|url-status=live}}</ref> Stil Mirzinog jata obuhvatao je duboki, drhteći [[sabvufer]] glas pjevača [[Mirza Alijagić|Mirze Alijagića]], eponima grupe kog su pratila dva privlačna vokala zvana „jato”: [[Zuzi Zu]] i [[Gordana Ivandić]]. Muziku je pisao i producirao gitarista bihaćkih [[Divlje jagode|Divljih jagoda]] (1977), [[Sead Lipovača|Zele Lipovača]] (1955), dok je autorka većine tekstova bila Beograđanka [[Marina Tucaković]] (1953) koja se kasnije još više proslavila pišući tekstove za druge muzičke stilove (uglavnom [[turbo-folk muzika|{{nowrap|turbo-folk}}]]). Unatoč svojoj velikoj tadašnjoj popularnosti, Mirzino jato nikada nije otišlo dalje od svog prvog albuma. Jedini značajniji hit bio je ''[[Apsolutno tvoj]]''.

[[Датотека:Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, Zagreb, 1975..jpg|thumb|[[Veljko Despot]] na pozornici [[Dom sportova (Zagreb)|Doma sportova]] uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču (u Zagrebu, 1975. godine)]]

Jedna od najpoznatijih pjesama za ples iz ovog perioda takođe je bila i prva pjesma srpskog filma ''[[Nacionalna klasa]]'' (1979), u kojem je [[Dragan Nikolić]] (1943—2016) glumio fanatičnog {{nowrap|auto-trkača}} Flojda.

==== Hard rok i hevi metal ====
{{glavni-lat|hard rok|hevi metal}}

[[Gordi]] (1977) bio je jedan od prvih jugoslovenskih [[hevi metal]] bendova. Ova beogradska grupa, koju je osnovao bivši član grupa [[Džentlmeni]], [[Fleš (grupa)|Fleš]] i [[Dah]] — gitarista [[Zlatko Manojlović]] (1951) iz [[Kruševac|Kruševca]], smatra se pionirom klasičnog hevi metala u Jugoslaviji. [[Hard rok]] grupa [[Riblja čorba]] (1978), takođe osnovana u Beogradu i poznata po svojim provokativnim tekstovima posvećenim [[socijalni problem|socijalnim problemima]], te kontroverznim stavovima njihovog frontmena [[Bora Đorđević|Bore Đorđevića]] (1952) iz [[Čačak|Čačka]], bila je jedna od najvažnijih grupa u jugoslovenskom i [[rok muzika u Srbiji|srpskom roku]] uopšteno govoreći. Smatra se za najuticajniju i najpopularniju rokenrol grupu Jugoslavije. Bubnjar Riblje čorbe, Beograđanin [[Miroslav Milatović Vicko|Vicko Milatović]] (1959), osnovao je hevi metal bend [[Ratnici (bend)|Ratnici]] koji se kasnije preselio u [[Kanada|Kanadu]] (Voriorsi) i sa novim bubnjarem Lorensom Grečom (prethodno članom Frenk sode i Impsa) u produkciji Atik rekordsa izdao album za strano tržište. Eminentna hevi metal grupa [[Divlje jagode]] iz Bihaća, pod vođstvom gitariste [[Sead Lipovača|Seada „Zeleta” Lipovače]], godine 1987. je započela kratkotrajnu internacionalnu karijeru (Vajld strouberis). Još jedna bitna bosanskohercegovačka hard rok grupa bila je [[Vatreni poljubac]], koju je od 1977. vodio harizmatični Beograđanin [[Milić Vukašinović]] (1950), bivši član [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]]. Među ostale bitne hard rok i hevi metal bendove spadaju [[Generacija 5]] (1977), [[Rok mašina]] (1980), [[Kerber (muzička grupa)|Kerber]] (1981) i [[Griva (muzička grupa)|Griva]] (1982) iz [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]]; [[Osmi putnik (muzički sastav)|Osmi putnik]] (1985) [čiji je frontmen, [[Split|Splićanin]] [[Zlatan Stipišić|Zlatan Stipišić Džiboni]] (1968), kasnije u {{nowrap|’90-ima}} započeo uspješnu karijeru u pop muzici] i [[Crna udovica (muzički sastav)|Crna udovica]] (1983) [koja je kasnije promijenila naziv u Big blu] iz [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]; {{ill|sl|Pomaranča|Pomaranča (glasbena skupina)}} (1979) iz [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]... Jugoslovenska [[glam metal]] scena imala je nekolicinu aktova, od kojih su najbitniji bili [[Karizma]] (1985) i [[Osvajači]] (1990), obje iz SR Srbije.

==== Pank rok ====
{{glavni-lat|pank rok}}
[[Датотека:Prljavo kazalište (album).jpg|thumb|Pank rok album Prljavog kazališta iz 1979. godine]]

Jugoslovenska [[pank rok]] scena javlja se u kasnim {{nowrap|1970-ima}}, a na nju je uticao prvi talas pank rok bendova iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], kao što su [[Seks pistolsi]] (1975), [[The Clash|Kleš]] (1976) i drugi, ali i [[protopank]] bendovi kao što su [[MC5|Em si fajv]] (1964), [[The Stooges|Studžiz]] (1967) i [[Njurjork dolsi]] (1971). ’[[Uradi sam]]’ scena sa pank magazinima takođe se počela razvijati. Jugoslovenski pank bendovi bili su prvi pank bendovi koji su se ikada formirali u nekoj socijalističkoj državi. Među prvim osnovanim bili su oni iz [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]] i [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]: [[Pankrti]] (1977) iz [[Ljubljana|Ljubljane]] i [[Paraf (bend)|Paraf]] ({{nowrap|1976/77}}) iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. Slovenačka i hrvatska scena tog perioda predstavljena je kompilacijskim albumom ''-{[[Novi punk val]]}-'', čiji je kompilator Ljubljančanin [[Igor Vidmar]] (1950). Između kasnih {{nowrap|’70-ih}} i ranih {{nowrap|’80-ih}} na beogradskoj sceni su bili prisutni [[Radnička kontrola]] (1979), [[Urbana gerila]] (1980) i mnogi drugi bendovi. Ova generacija bendova uključena je u kompilaciju ''[[Artistička radna akcija]]'' (1981). [[Pekinška patka (muzička grupa)|Pekinška patka]] (1978) bio je kultni bend iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Neki od značajnijih pank rok bendova iz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]] bili su [[Fol jazik]] (1978) &#91;vjerovatno prvi pank bend iz [[Skoplje|Skoplja]]&#93; i [[Afektiven naboj]] (1979) iz [[Struga|Struge]] &#91;-{feat}-. [[Goran Trajkoski]] (1963) iz [[Veles (grad)|Titovog Velesa]]&#93;; još dva bitna akta iz Skoplja bili su [[Badmingtons]] (1983) i [[Saraceni]] (?), koje je vodio [[Vladimir Petrovski|Vladimir Petrovski Karter]] ({{nowrap|1962/63}}). U Sarajevu ([[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]), pojavili su se sljedeći umjetnici: [[Ševa (bend)|Ševa]] [koji se kasnije razvio u grupu [[Bombaj štampa]] (1982), pod vodstvom harizmatičnog Sarajlije [[Branko Đurić Đuro|Branka Đurića Đure]] (1962)], [[Ozbiljno pitanje]] (?) [koji se kasnije razvio u {{nowrap|pop-rok}} bend [[Crvena jabuka (muzička grupa)|Crvena jabuka]] (1985)] i kultni bend [[Zabranjeno pušenje]] (1980). Ovi sarajevski bendovi su kasnije (1983. godine) osnovali pokret [[novi primitivizam]] inspirisan pankom, što je bitan fenomen u kulturi bivše Jugoslavije. (v. [[#Novi primitivizam|odgovarajući odjeljak]])

Tokom kasnih {{nowrap|’70-ih}} neki pank bendovi bivaju pripojeni muzičkoj sceni [[novi talas|novog talasa]], te označeni i kao pank rok i kao nju vejv bendovi. Tokom jednog perioda termin „muzika novog talasa” mogao se zamijeniti terminom „pank”.

Na prijelazu iz {{nowrap|’70-ih}} u {{nowrap|’80-e}} javljaju se podžanrovi pank roka, kao što su [[Oi! (muzika)|oi!]] (kraj {{nowrap|1970-ih}}) i [[strit pank]] (početak {{nowrap|1980-ih}}). U ovo vrijeme se javlja i [[hardkor pank]], za kojim su slijedili razni ekstremni stilovi, kao što su [[krosover treš]] (početak {{nowrap|1980-ih}}) i [[krast pank]] (sredina {{nowrap|1980-ih}}), pa sve do [[grajndkor]]a (takođe sredina {{nowrap|1980-ih}}). Bitni hardkor pank aktovi tokom {{nowrap|’80-ih}} bili su [[KBO!]] (1982), [[Nijet (muzička grupa)|Nijet]] (1983), [[Patareni (bend iz Zagreba)|Patareni]] (1983) i drugi. Značajan mejnstrim [[pop pank]] bend bio je [[Psihomodo pop]] (1983) iz Hrvatske, čija je muzika bila pod velikim uticajem američkih [[The Ramones|Ramonsa]] (1974). Mnogi eminentni strani pank bendovi svirali su na koncertima u bivšoj Jugoslaviji, među kojima i [[Siouxsie and the Banshees|Suzi i Banšiz]] (1976), [[The Ruts|Ratsi]] (1977), [[U.K. Subs|{{nowrap|Ju-Kej}} sabsi]] (1976), [[Andželik apstars]] (1977), [[Eksploited]] (1979) i [[Antinover lig]] (1980). Godine 1983, engleska grupa Antinover lig objavila je album ''-{[[Live in Yugoslavia]]}-'', dok je 1985. godine Andželik apstars iz [[Saut Šilds]]a objavio [[Andželik apstars#Lajv albumi|lajv album sa istim nazivom]]. Osim muzičara, jugoslovenska [[pank|pank supkultura]] obuhvatala je i [[pank književnost|pank književnike]], od kojih je srpski intelektualac, pisac, slikar i novinar [[Ivan Glišić]] (1942) iz [[Pirot]]a bio među najznačajnijima.

==== Novi talas ====
{{glavni-lat|novi talas}}
[[Датотека:Band Azra.jpg|thumb|Postava [[Azra (muzički sastav)|Azre]]; slijeva nadesno: [[Mišo Hrnjak]], [[Branimir Štulić|Džoni Štulić]], [[Boris Lajner]]]]

[[Novi talas]] (ili novi val) stigao je u kasnim {{nowrap|1970-ima}}. U pomenutom periodu dolazi do ''otvaranja'' jugoslovenskog društva. Iako politički sistem i dalje ostaje [[jednopartijska država|jednopartijski]], tekstovi pjesama novog talasa po svom kritičkom potencijalu za Jugoslaviju predstavljaju bitan korak naprijed.<ref name="puls">{{Cite web-lat|url=http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji |title=-{Pulsdemokratije.net}- — Muzika {{!}}{{nowrap|1980-ih}} u Jugoslaviji |accessdate=25. 8. 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121201104000/http://www.pulsdemokratije.net/content/muzika-osamdesetih-u-bivsoj-jugoslaviji |archive-date=1. 12. 2012. |url-status=dead }}</ref> Vlast nije bila previše striktna prema ovoj muzici, ali je ipak osnovala „Komisiju za [[kič]] i [[šund]]”,<ref group="n.">[[Šund]] ({{jez-nem|Schund|el}} — đubre, smeće) kao termin inače označava dio [[Kič|kiča]] koji se odnosi samo na [[književnost]].</ref> koja je na većinu društveno angažovanih pjesama stavljala etiketu kiča.<ref name="puls"/> To je značilo, zbog [[porez]]a, veću cijenu albuma u prodaji.

Nastanak novog talasa bio je odgovor mlađih generacija na rok koji su svirale grupe nastale prije njih.<ref name="puls"/> Po sadržaju i formi, pjesme novog talasa bile su mnogo [[eksplicitna kultura|eksplicitnije]] i [[radikalni socijalni rad|radikalnije]] u društvenoj kritici.<ref name="puls"/> Glavni uticaji za jugoslovensku scenu dolazili su od međusobno rivalske britanske i američke novotalasne scene. Jugoslovenska novotalasna scena bila je pak vezana uz pank rok, [[ska]], [[rege]], [[pauer pop]] i slične žanrove. Novi talas posebno su promovisali beogradski muzički mjesečnik/dvonedjeljnik [[Džuboks (časopis)|''Džuboks'']] (1966—1986) i zagrebački nedjeljnik ''[[Polet]]'' (1967—1990), kao i TV emisija ''[[Rokenroler]]'' koja je bila poznata po svojim umjetničkim muzičkim spotovima.

Jedna od najupečatljivijih ličnosti SFRJ scene s kraja {{nowrap|’70-ih}} i početka {{nowrap|’80-ih}} bio je [[Užice|Užičanin]] [[Oliver Mandić]] (1953), koji je svojim izuzetno uspješnim debi singlom ''Ljuljaj me nežno''{{\}}''Šuma'' (1978) — a zatim i ''Sutra imam prazan stan''{{\}}''Osloni se na mene'' (1979) — samo najavio dva kultna albuma tog vremena: ''Probaj me'' (1981) i ''Zbog tebe bih tucao kamen'' (1982).

Bendovi novog talasa su: [[Laboratorija zvuka]] ({{nowrap|1977/78}}), [[Šarlo akrobata (grupa)|Šarlo akrobata]] (1980) [kasnije Katarina -{II}- (1981), pa [[Ekatarina Velika|EKV]] (1982)], [[VIS Idoli|Idoli]] (1980) i [[Električni orgazam]] (1980) u SR Srbiji; [[Azra (muzički sastav)|Azra]] (1977), [[Prljavo kazalište]] (1977), [[Film (grupa)|Film]] (1978) i [[Haustor (grupa)|Haustor]] (1979) u SR Hrvatskoj; [[Pankrti]] (1977), [[Lačni Franz]] (1979) i [[Lajbah (grupa)|Lajbah]] (1980) u SR Sloveniji... U SR Bosni i Hercegovini, novi talas se manifestovao na specifičan način, u obliku [[novi primitivizam|novog primitivizma]]. (v. [[#Novi primitivizam|odgovarajući odjeljak]])

Vrijeme novog talasa smatra se zlatnim periodom jugoslovenske muzike, a navedeni izvođači i danas imaju kultni status. Simboli jugoslovenske novotalasne scene su kompilacijski albumi ''[[Paket aranžman]]'', ''[[Novi punk val|Novi pank talas]]'' i ''[[Artistička radna]]'', ali i filmovi ''[[Davitelj protiv davitelja]]'' (1984) [sa [[Srđan Šaper|Srđanom Šaperom]] (1958) iz Idola] i ''[[Dečko koji obećava]]'' (1981) [sa [[Aleksandar Berček|Aleksandrom Berčekom]] (1950) i gostujućim članovima Šarla akrobate i Idola].

Postoji i dokumentarac o novom talasu, koji se zove ''[[Sretno dijete]]'' (2003), nazvan po istoimenoj pjesmi Prljavog kazališta iz 1979. godine.

=== 1980-e ===
Scena {{nowrap|1980-ih}} posebno je zanimljiva, zbog velikog broja popularnih grupa te žanrova, kao i kvalitete muzike. Interesantan je podatak da je 59% albuma koji su se našli na listi ''-{|sr:[[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]];sr-ec:[[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|YU 100: најбољи албуми југословенске рок и поп музике]];sr-el:[[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]]}-'' (''-{YU}- 100'') izdato tokom {{nowrap|1980-ih}}, a čak 11% od svih albuma na listi izdato je 1981. godine, što ukazuje na veoma plodno stvaralaštvo jugoslovenskih muzičara ovog doba. Najboljim je proglašen album Idola ''[[Odbrana i poslednji dani]]'' (1982).

Ova era je obilježena i popularnošću relacije Zvečka—Blato—Kavkaz, gdje se odvijao društveni život Zagreba, ne samo kod „običnog puka” nego i kod muzičara. Po riječima [[Igor Mirković|Igora Mirkovića]] (1965), reditelja dokumentarca ''Sretno dijete'', na neki način to je bio [[internet]] njegove generacije.

==== Uloga djece oficira JNA u stvaranju roka ====
Mnogi poznati rokeri iz perioda {{nowrap|’80-ih}} bili su sinovi vojnih oficira, pa među njima i sljedeći: [[Boris Bele]], [[Marko Brecelj]], [[Branimir Štulić|Branimir Džoni Štulić]], [[Goran Bregović|Goran Bregović Brega]], [[Bora Đorđević]], [[Milan Mladenović]] i [[Momčilo Bajagić|Momčilo Bajagić Bajaga]]. Njihova imena vezuju se za grupe Buldožer, Azru, Bijelo dugme, Riblju čorbu, Katarinu -{II}-{{\}}Ekatarinu Veliku i [[Bajaga i instruktori|Bajagu i instruktore pozitivne geografije]]. Međutim, uprkos onome što bi se iz toga moglo zaključiti, ovi umjetnici nisu svirali „režimski” već upravo suprotno — naročito se protiveći [[militarizam|militarizmu]] (primjer: ''Limene trube duvaju, ne volim vojnu muziku'', Bajaga).<ref name="Lokotar"/>

Ovi muzičari su takođe pretežno živjeli u gradovima, prema kojima su nosili različita osjećanja: od prezira (''Taksisti gaze golubove, konobari otimaju, kradu, majmuni siluju po ulazima, ja neću da ostanem u gradu'', Bora Đorđević) do osjećaja pripadnosti tim mjestima (''Priđi bliže i pogledaj dobro, kuda vode ovi tragovi, tamo svetla gore u noći, ta su svetla naši gradovi...'', Milan Mladenović). U stvaralaštvu nekih drugih su gradovi, opet, pretežno odsutni. Takav je, na primjer, [[Goran Bregović]], sa izuzetkom pjesama ''Tramvaj kreće'' i ''Na zadnjem sjedištu moga auta''. U pjesmi ''Pismo mlađem bratu'' grad [[Niš]] predstavlja kontekst emocije.<ref name="Lokotar 2"/>

U ove gradove su se njihove porodice doseljavale iz raznih dijelova Jugoslavije, ali su se, zbog prirode posla vojnog oficira, često morali preseljavati (primjera radi, Džoni Štulić se rodio u [[Skoplje|Skoplju]], kao dijete preselio se prvo u selo [[Cvetković (Jastrebarsko)|Cvetković]] kraj [[Jastrebarsko]]g, pa u Zagreb).<ref>„Oskar”. ''Azra, biografija — intervju tekstovi sa akordima''. štampa „Akvus”, Sarajevo. izdavač „Dava”, Banjaluka. tiraž 500.</ref> To, međutim, nije imalo toliko negativan koliko pozitivan uticaj, budući da su tako djeca, budući muzičari, skupljali dragocjena iskustva, pa je i njihova muzika bila bogata različitim [[etno muzika|etno]] elementima. Takođe, zbog stalnog seljenja, njihovi roditelji su obično bili u miješanom braku, za razliku od ostalog manje mobilnog stanovništva, pa su obično prihvatali ideje [[bratstvo i jedinstvo|jugoslovenstva]] u svrhu nadilaženja i pomirenja različitosti. Bitan izuzetak bio je Bora Đorđević, koji se kasnije politički afilirao sa [[četnici|četničkim]] pokretom. Iz ovih razloga se u vrijeme [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] ti muzičari nisu počeli nacionalno afilirati, iako im je to moglo biti profitabilno.<ref name="Lokotar 2"/>

Osim što su se porodice stalno selile, takođe su i ekonomski bolje stajale od ostalog stanovništva, pa su mladi muzičari mogli sebi priuštiti različite instrumente koji su siromašnijima novčano bili izvan dosega. Takođe je bitan bio i element pobune protiv [[tradicionalni moral|patrijarhalne]] očeve figure i svega što je povezano s time, pa su na primjer imali dugu kosu umjesto „vojnički” kratko ošišane.<ref name="Lokotar 2"/>

Formativne godine nabrojanih muzičara bile su druga polovina {{nowrap|’50-ih}} i {{nowrap|’60-e}} godine. Čak i ranih {{nowrap|’70-ih}} se na rok gledalo kao na provokaciju, iako je Jugoslavija — ako se uporedi sa ostalim socijalističkim zemljama — bila daleko otvorenija prema njemu.<ref name="Lokotar 2"/> Ipak, država ubrzo shvata da se preko rok muzike, kao muzike mladih, mogu propagirati ideje socijalizma.

==== Nakon novog talasa ====
[[Датотека:Idoli.jpg|thumb|Beogradska grupa VIS Idoli pojavljuje se u filmu ''Davitelj protiv davitelja'']]

Kako je novi val nestajao početkom {{nowrap|1980-ih}}, neke su se grupe podijelile ili se okušale u drugačijim muzičkim žanrovima. Razdoblje [[1982]]. godine smatra se posebno važnim što se tiče stagnacije novog vala u Jugoslaviji i svijetu. Postoji nekoliko grupa koje su uspostavljene nakon 1982. godine.

[[Dušan Kojić|Dušan Kojić Koja]] (1961), bivši basista grupe [[Šarlo akrobata (grupa)|Šarlo akrobata]] (aktivna 1980—1981), osniva [[1981]]. godine grupu [[Disciplina kičme]], koju karakteriše jedinstveni miks panka, [[fank]]a, [[džez fuzija|džez fuzije]] i drugih stilova. Grupa je postala međunarodno poznata pojavivši se na [[МТВ|{{nowrap|MTV-ju}}]] (gdje se takođe pojavio i bend [[Psihomodo pop]]), a pamte im se stihovi ''Nije dobro Bijelo Dugme; nije dobra Katarina; šta je dobro; šta nam treba; Kičme, Kičme Disciplina''. Njihov hit ''Zeleni zub'' inače se može čuti u filmu ''[[Kako je propao rokenrol]]'' (1989). [[Zoran Kostić Cane]] (1964), bivši pjevač grupe [[Radnička kontrola]], osnovao je [[1982]]. godine [[garažni rok|garaž pank]] grupu [[Partibrejkers]], i takođe postigao veliki uspjeh.

Od {{nowrap|pop-rok}} bendova cijenjeni su postali [[VIS Idoli|Idoli]], [[Prljavo kazalište]] i [[Филм (група)|Film]] (kasnije Jura Stublić i Film). Kultna [[Azra (muzički sastav)|Azra]] je pak postupno prelazila na „konvencionalni” rok, sa povremenim elementima folk roka. Kako god, njeni novotalasni albumi [[Azra (album)|''Azra'']], [[Sunčana strana ulice (album)|''Sunčana strana ulice'']] i ''[[Filigranski pločnici]]'' ti su koji se nalaze na samom vrhu liste [[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|''-{YU}- 100'']], i na njima se nalaze možda i najpoznatije pjesme Azre. No, Džonijevi poetični, često politički stihovi, po kojima je poznat, još uvijek su bili veoma izraženi u pjesmama. [[Električni orgazam]] je prošao kroz fazu psihodeličnog roka, i prešao na mejnstrim rok, inspirisan zvukom {{nowrap|1960-ih}}.

U {{nowrap|1980-ima}}, posebice ranim godina, od [[dens pop]] izvođača slušan je bio [[Oliver Mandić]]. Na pozornici i u muzičkim videima koristio se [[transvestizam|transvestističkim]] elementima, i to prije uspona Londonca [[Boj Džordž|Boja Džordža]] (1961). Zbog svog odijevanja, a i agresivnog šminkanja, u javnosti je bio veoma kontroverzna ličnost. Nacionalna [[Radio-televizija Srbije#Kratak pregled nastanka RTB|{{nowrap|Radio-televizija}} Beograd]] snimila je TV film nazvan ''[[Beograd noću]]'', koji je režirao [[Stanko Crnobrnja]] (1953) a sadrži muzičke spotove Olivera Mandića. Na Filmskom festivalu u [[Montre]]u 1981. godine, film je osvojio nagradu „Zlatna ruža” ({{jez-franc|Rose d'Or|el}}).

Bivši član [[Riblja čorba|Riblje čorbe]], Momčilo Bajagić Bajaga, osnovao je 1984. godine grupu [[Bajaga i instruktori]]. Kasnije je [[Dejan Cukić]] (1959), jedan od članova grupe, napustio ’škvadru’ i otisnuo se u solo vode.

==== Postpank ====
{{glavni-lat|Postpank}}

Bivši pankeri iz [[Pekinška patka (muzička grupa)|Pekinške patke]] su na svom drugom albumu bili prešli na [[postpank]] i [[darkvejv]]. ''[[Strah od monotonije]]'' (1981), kako je album nazvan, nije bio naročito uspješan. Druga, ništa manje osebujna grupa, [[Paraf (bend)|Paraf]], prošla je kroz pankersku fazu, te [[1982]]. godine izdaje psihodelični album ''[[Izleti]]'', sa elementima postpanka i [[gotik rok]]a. [[Električni orgazam]] je naročito poznat po svom psihodeličnom periodu, tokom kojeg su izdali album ''[[Lišće prekriva Lisabon]]''. I ovo umjetničko djelo objavljeno je 1982. godine.

[[Milan Mladenović]], prvobitno gitarist Šarla akrobate, u istoj godini je osnovao bend pod imenom Katarina -{II}-, koji će poslije postati [[Ekatarina Velika]] (ili kraće: EKV). Ne samo obožavaoci, već i drugi slušaoci roka, EKV pamte po mračnijem ali poetičnom postpankovskom zvuku. Pomenimo samo neke od članova: basista [[Bojan Pečar]] (1960—1998) [prije član [[VIA Talas]]a (1981)] i bubnjar [[Srđan Todorović]] (1965) [poslije postao priznati filmski glumac]. [[Ivica Vdović|Ivan Vdović Vd]]<ref group="n.">[[Ivica Vdović|Vd]] se ''ne'' čita kao skraćenica nego kao njegovo prezime bez „-ović”.</ref> je bio bubnjar u {{nowrap|EKV-u}} dok je bend bio znan kao Katarina -{II}-. Još jedan bubnjar kog treba pomenuti jeste Novosađanin [[Ivan Fece Firči]] (1962). Takođe, u {{nowrap|EKV-u}} je bila i klavijaturistkinja [[Margita Stefanović|Margita Stefanović Magi]] (1959—2002).

Mnogo članova umrlo je preranom smrću: Vd 1992. od [[sida|side]], Milan 1994. od [[rak pankreas|raka pankreasa]], Bojan 1998. od [[srčani udar|srčanog udara]], Magi 2002. godine vjerovatno od dugogodišnje [[zloupotreba psihoaktivnih supstanci|zloupotrebe droga]] odnosno hroničnog [[predoziranje|predoziranja]]...

==== Art rok ====
{{glavni-lat|Art rok}}

Primjeri [[art rok]] bendova uključuju ekstravagantne zagrebačke grupe [[Dorijan Grej (muzička grupa)|Dorijan Grej]] i [[Boa (muzička grupa)|Boa]].

Prva pomenuta grupa, nazvana po naslovnom liku [[Slika Dorijana Greja|istoimenog djela]] [[Oskar Vajld|Oskara Vajlda]] (1854—1900), oformljena je 1982. godine. Na njen rad uticali su engleski bendovi [[Roksi mjuzik]] (1971) i [[Džapan (bend)|Džapan]] (1974). Pjevač, a ujedno i frontmen, bio je harizmatični [[Pula|Puljanin]] posebnog glasa [[Masimo Savić]] (1962).

Boa je osnovana 1974. godine, pod uticajem engleskih rok grupa [[Dženezis]] (1967), [[Jes (muzička grupa)|Jes]] (1968) i [[King Krimson]] (1968), s tim da su kasnije njeni članovi prešli na [[novi romantizam|''nju romantik'']].

==== Novi romantizam ====
{{glavni-lat|Novi romantizam}}

Tokom ere [[novi romantizam|novog romantizma]] (''nju romantik''), koji su popularizovali engleski umjetnici poput [[Djuran Djuran]]a (1978) i [[Spandau balej]]a (1979), u Jugoslaviji su se pojavili prethodno pomenuta zagrebačka grupa Boa te beogradska [[Džakarta (muzička grupa)|Džakarta]] (1981).

==== Sint pop ====
{{glavni-lat|Sint pop}}

Značajni [[sint pop]] muzičari u bivšoj SFRJ bili su: [[Beograd (bend)|Beograd]] (1981) [nazvan po jugoslovenskoj prijestonici], ljubljanski [[Videoseks]] (1983) [predvođen harizmatičnom [[Anja Rupel|Anjom Rupel]] (1966)], [[Rijeka (grad)|riječki]] duet [[Denis & Denis|Denis i Denis]] (1982) [sa seks simbolom [[Marina Perazić|Marinom Perazić]] (1958), Riječankom koja je poslije započela solo karijeru; te njenim dečkom Davorom Toljom], humoristična beogradska grupa [[Laki pingvini]] (1979) i njima slični [[Bojsi (muzička grupa)|Bojsi]] (1982) [sa pjevačem [[Predrag Jovanović|Peđom Bojem]] (1950), pređašnjim pjevačem u zapadnonjemačkom rok bendu [[Džejn (rok grupa)|Džejn]] (1970)]... U SR Makedoniji je bila slušana grupa [[Bastion (bend)|Bastion]] (1983), koja je dosta koristila [[sintesajzer]] i čije su centralne figure bili sada međunarodno poznat klavijaturista [[Kiril Džajkovski]] (?) te vrsni tekstopisac i filmski reditelj [[Milčo Mančevski]] (1959).

Mnogi jugoslovenski muzičari ovog razdoblja koristili su [[lični računar|lične računare]] pri stvaranju muzike. Tako je na slici singla ''Neka ti se dese prave stvari''{{\}}''Ne zovi to ljubavlju'' beogradske grupe [[Data (muzička grupa iz Beograda)|Data]] bio popularni {{nowrap|[[Komodor 64]]}}.

==== Gerl bendovi ====
{{glavni-lat|gerl bend}}

U SFRJ je djelovalo nekoliko ženskih bendova: ljubljanske [[Tožibabe]] (1986), novosadske [[Boye (grupa)|Boje]] (1981) [prve snimile singl ploču] i [[Opatija (grad)|opatijski]] [[Kakadu luk]] (1983) [inače prvi gerl bend koji je objavio [[LP|longplejku]] — ''Tko mari za čari'', hit: ''Kao pjesma''].

==== Novi primitivizam ====
{{glavni-lat|Novi primitivizam}}
[[Датотека:Zabranjeno-pusenje04.jpg|thumb|Sarajevski bend Zabranjeno pušenje; njihove pjesme su bile začinjene tipičnim sarajevskim humorom i pomalo [[ironija|ironijom]], preko kojih su nerijetko na simpatičan način upućivali kritike socijalističkom sistemu]]

Novi primitivizam (''nju primitivs'') bio je gradski potkulturni pravac nastao u Sarajevu. U sklopu pokreta su djelovali [[Zabranjeno pušenje]] (1980), [[Elvis J. Kurtović|Elvis J. Kurtović i Hiz mitiors]] (1983), [[Bombaj štampa]] (1982), te prva postava [[Crvena jabuka (muzička grupa)|Crvene jabuke]] (1985). Frontmeni navedenih grupa su uz glumca [[Zenit Đozić|Zenita Đozića]] (1961) sarađivali na projektu poznate satirične TV i radijske emisije ''[[Top lista nadrealista]]''.

Osnivači novog primitivizma su [[Nele Karajlić|dr Nele Karajlić]] (1962), [[Elvis J. Kurtović]] (1962), [[Davor Sučić|mr Sejo Sekson]] (1961), [[Dražen Ričl|Dražen Ričl Zijo]] (1962), [[Branko Đurić|Branko Đurić Đuro]] (1962), [[Boris Šiber]] (?) i [[Zenit Đozić]] (1961). Poznati srpski reditelj [[Emir Kusturica]] (1954) takođe se povezuje s njima.

Svjež duh koji je grupa ostavila za sobom u bosanskohercegovačkoj kulturi i sasvim nov način izražavanja, koji je direktno potekao od ulične potkulture, donijeli su znatnu popularnost i učinili novi primitivizam jednim od pomenika moderne bh. kulture.

Izraz novog primitivizma je bio prvenstveno humor, baziran na duhu „obične bosanske raje” i sarajevske omladine iz andergraund krugova. „Novi primitivci” su na zvaničnu muzičku i TV scenu unijeli govor sarajevskih mahala, bogat [[turcizam|turcizmima]] i [[žargon]]om (npr. ''zijan'', ''hadžija''). Većina njihovih pjesama i skečeva govori o malim ljudima — rudarima, sitnim kriminalcima, djevojkama iz unutrašnjosti i slično — stavljenim u neobične ili čak apsurdne situacije. Mnogi porede njihovu vrstu humora sa [[Leteći cirkus Montija Pajtona|''Letećim cirkusom Montija Pajtona'']] (1969—1974), jer i jedni i drugi koriste formu kratkog [[skeč]]a i [[apsurd]] kao sredstvo za izazivanje smijeha kod publike.

==== Sarajevska škola pop-roka ====
{{glavni-lat|Sarajevska škola pop-roka}}

Sarajevo je razvilo prepoznatljiv {{nowrap|pop-rok}} zvuk, koji je često (ali ne nužno) sadržavao elemente izvorne [[folk muzika|folk muzike]] — zbog čega je ovaj pravac prozvan „[[Sarajevska škola pop-roka|Sarajevska škola {{nowrap|pop-roka}}]]”. Pravac je postao popularan u cijeloj Jugoslaviji, a Sarajevo mjesto osnivanja [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] i ostvarivanja karijere [[Zdravko Čolić|Zdravka Čolića]].

Scena se počela razvijati u {{nowrap|1960-ima}} s grupama poput [[Indeksi|Indeksa]] (1962), [[Pro arte]]a (1967) i kantautora [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] (1948—2015) — koji je poslije pisao i dalmatinske pjesme. Nastavila se u {{nowrap|1970-ima}} sa [[Ambasadori]]ma (1968), [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] (1974) i [[Vatreni poljubac|Vatrenim poljupcem]] (1977), a vrhunac u smislu nastajanja novih bendova doživljava se {{nowrap|1980-ih}} usponom umjetnika poput [[Plavi orkestar|Plavog orkestra]] (1983) i [[Crvena jabuka (muzička grupa)|Crvene jabuke]] (1985) [obe posebno omiljene među tinejdžerkama zbog harizmatičnih muzičara], zatim [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] (1982), [[Valentino (muzička grupa)|Valentino]] (1982), [[Merlin (grupa)|Merlin]] (1983), [[Hari Mata Hari]] (1986), [[Đino Banana]] (1986) i [[Regina (grupa)|Regina]] (1989).

Zanimljivo je pomenuti da je najprodavanija ploča ikad u Jugoslaviji došla baš od sarajevske grupe — Plavog orkestra. Riječ je o [[Soldatski bal|''Soldatskom balu'']], koji je prodan u najmanje 500.000 primjeraka.

==== Indastrijal ====
{{glavni-lat|Industrijalna muzika}}

Značajnije grupe koje su svirale [[industrijalna muzika|industrijalnu muziku]] (''indastrijal'') bile su umjetnička grupa [[Autopsija (umjetnička grupa)|Autopsija]] iz [[Ruma|Rume]] ([[Vojvodina]]) i [[SCH (bend)|Š]] iz Sarajeva.

==== Neorokabili i retro štih ====
{{glavni-lat|rokabili#Buđenje rokabilija (1970—1990)|retro štih}}

U Jugoslaviji su uz sve otprije pomenute žanrove takođe djelovale i [[neorokabili]] grupe. [[Rokabili]] je inače bio žanr popularan tokom {{nowrap|’50-ih}}, a zasnovan na [[rokenrol]]u.

Kontroverzni muzičar [[Velibor Bora Miljković]] (?), pod pseudonimom Toni Montano [po [[Toni Montana|Toniju Montani]] (1983)], bio je bivši pjevač benda [[Radost Evrope (bend)|Radost Evrope]]. Taj naziv je ironičan i proizilazi iz naziva međunarodnog dječjeg muzičkog festivala [[Radost Evrope]] ({{jez-engl|Joy of Europe|el}}), koji se svake godine održavao u Beogradu. Toni je izazivao kontroverze zbog izjava koje je davao u intervjuima, gdje je često napadao druge muzičare. Tako je za momke iz Ekatarine Velike smatrao da je riječ o pseudointelektualcima koji su se otuđili od „ulice”, a odakle je po njemu trebalo da potiče pravi rok. Bahato se prozvao „pravim rokerom”, čije vrijeme još nije došlo.

Splitska grupa [[Đavoli (muzička grupa)|Đavoli]] (1984) za frontmena je imala Splićanina [[Neno Belan|Nenu Belana]] (1960), a odlikovale su ih mekši [[retro rok]] tonovi te ljetni hitovi bazirani na poletnom [[tvist rok|tvist]] i [[serf rok]]u. Neki članovi su iza sebe imali [[pank]]ersku prošlost.

==== Nova slovenačka umjetnost ====
{{glavni-lat|Nova slovenačka umetnost}}

U SR Sloveniji je od 1980. godine djelovao kultni [[avangarda|avangardni]] bend [[Lajbah (grupa)|Lajbah]] (1980), čije je ime zapravo germanizam za slovenačku prijestonicu [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Eksperimentisali su sa različitim stilovima, poput indastrijala, [[vojna muzika|maršala]], pa do [[{{#ifexist:Неокласицизам (музика)|neoklasicizam (muzika)|neoklasicizam}}|neoklasičnih]] zvukova. Pojavili su se i na [[МТВ|{{nowrap|MTV-ju}}]] sa svojom verzijom pjesme Bitlsa ''-{[[Across the Universe]]}-'' (''Preko svemira'' ili ''Širom univerzuma''), sa gošćom [[Anja Rupel|Anjom Rupel]] — pjevačicom [[Videoseks]]a.

Druga značajna grupa povezana sa novom slovenačkom umjetnošću ({{jez-njem|Neue Slowenische Kunst, NSK|el}}) bili su {{not a typo|[[Abbildungen varijete]]}} iz [[Maribor]]a.<ref>{{cite web-lat|url=http://ahogonsindustrialguide.blogspot.ba/2007/10/well-like-in-every-beggining-well-start.html|title=Abbildungen Varieté (1983) — mc, Galerija ŠKUC|date=30. 10. 2007.|accessdate=29. 4. 2017.}}</ref>

==== Makedonska darkvejv i gotik scena ====
SR Makedonija je imala svoj pandan novoj slovenačkoj umjetnosti — kolektivna {{ill|mk|makedonska streblja|Македонска стрељба}}. Makedonska [[darkvejv]] i [[gotik rok|gotik scena]] obuhvatala je grupe [[Padot na Vizantija|Padot]] (1983) [frontmen [[Goran Trajkoski]] (1963)], [[Mizar (grupa)|Mizar]] (1981) i [[Arhangel (grupa)|Arhangel]] (1989), koje su i inače bile jedne od najslušanijih u Makedoniji.

==== Ekstremni metal ====
{{glavni-lat|Ekstremni metal}}

Ekstremna metal scena takođe se razvila u SFRJ. U nju su spadale razne [[treš metal]], [[spid metal]] i [[det metal]] grupe. U Beogradu se održavao festival nazvan „[[Hard metal (festival)|Hard metal]]”, a izdavao se i [[Hard metal (časopis)|časopis pod istim imenom]].

Značajni bendovi uključuju [[Heler (grupa)|Heler]] (1985) [pionir jugoslovenskog treš metala], [[Bombarder (bend)|Bombarder]] (1986) [spid metal bend osnovan u Sarajevu, a poslije se premješta u Beograd], [[Blodbat (jugoslovenski bend)|Blodbat]] (1988)<ref group="n.">Ne miješati jugoslovenski [[Blodbat (jugoslovenski bend)|Blodbat]] sa [[Blodbat (švedski bend)|švedskim bendom istog imena]].</ref> itd. Još jedan treš metal bend, [[Sanatorijum (muzička grupa)|Sanatorijum]] (1987), osnovan je u Skoplju. Tokom 20 godina svoga postojanja, dijelio je scenu sa mnogim prominentnim grupama poput engleskog [[Motorhed]]a (1975), američkog [[Soulflaj]]a (1997), američkog [[Halford]]a (1999) i ostalih.

==== Rep muzika ====
{{glavni-lat|rep muzika}}

U Jugoslaviji su tokom {{nowrap|’80-ih}}, prateći svjetske trendove, počeli da djeluju i domaći izvođači [[rep muzika|repa]]. Naročito su tokom prve polovine {{nowrap|1980-ih}} bile popularne [[brejkdens]] grupe, npr. [[Master skreč bend]] (1984). Godine 1984. godine izašlo je nekoliko njihovih pjesama, npr. ''-{Break War}-'' u kojoj je gošća bila voditeljka Hita mjeseca — [[Dubravka Marković|Dubravka Marković Duca]]. Momci iz [[Disciplina kičme|Discipline kičme]] takođe su koristili elemente repa u svojim pjesmama, ali na svoj upečatljiv i humorističan način.

Uprkos maloprije pomenutim izvođačima, postojao je jedan umjetnik koji je utilizovao rep muziku na istaknut i jedinstven način. Bila je to harizmatična, i danas kultna ličnost — [[Kotor]]anin [[Rambo Amadeus]] (1963). Njegov pseudonim i njegova muzika obuhvataju u isti mah intelektualne stavove i prepoznatljiv balkanski humor. Često je, ako ne i uvijek, kombinovao rep sa parodijama [[narodna muzika|narodnjaka]] i socijalnom [[satira|satirom]]. Ipak se ne uklapa u konvencionalnu rep kategoriju, jer je išao i dalje od tog stila.

Često je blisko sarađivao sa fank umjetnikom [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]] (1964—2008), sinom jednog od najistaknutijih hrvatskih jugoslovenskih glumaca — [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] (1939—2008).

Takođe, Rambo Amadeus je kasnije skovao termin {{nowrap|[[turbo-folk muzika|turbo-folk]]}}, ali je — razumljivo — uvijek bio i ostao jedan od najvećih neprijatelja takve „muzike”.

==== Bend ejd ====
{{glavni-lat|Bend ejd|YU rok misija{{!}}-{YU}- rok misija}}

Tokom kasne 1984. godine, Irac [[Bob Geldof]] (1951) i Škot [[Midž Jur]] (1953), organizovali su poznatu kampanju protiv gladi nazvanu {{ill|hr|Band Aid|Band Aid|Bend ejd}}, koja se nastavila tokom 1985. sve do svog završetka — [[13. jul]]a [[1985]]. godine održanog istorijskog koncerta [[Lajv ejd]]. Ovaj koncert je emitovan u cijelom svijetu, uključujući i SFR Jugoslaviju. Osim projekata ''-{[[Do They Know It's Christmas?]]}-'' i ''-{[[USA For Africa]]}-'' iz UK i SAD, pridružile su se i mnoge druge zemlje, kao na primjer Kanada, Zapadna Njemačka, Austrija, [[Norveška]] i dr. Pop i rok elita SFR Jugoslavije takođe se pridružila Geldofovoj kampanji i osnovala jugoslovenski Bend ejd pod nazivom -{|sr:[[YU rok misija]];sr-ec:[[YU rok misija|YU рок мисија]];sr-el:[[YU rok misija]]}-. Članovi ove grupe bili su [[Oliver Mandić]], [[Željko Bebek]], [[Marina Perazić]], [[Momčilo Bajagić|Bajaga]], [[Aki Rahimovski]], [[Slađana Milošević]], [[Jura Stublić]], [[Dado Topić]], [[Massimo Savić]], [[Zdravko Čolić]], [[Izolda Barudžija]], [[Snežana Mišković]], [[Alen Islamović]], [[Sead Lipovača]], [[Dejan Cukić]], [[Doris Dragović]], [[Anja Rupel]], [[Srđan Šaper]], [[Vladimir Divljan|Vlada Divljan]], [[Predrag Jovanović|Peđa Boj]], [[Zoran Predin]] i ostali eminentni muzičari. Snimili su pjesmu ''Za milion godina'', koju su napisali bivši frontmen benda [[Generacija 5]], [[Dragan Ilić]], i Mladen Popović. Solo na gitari izveo je [[Vlatko Stefanovski]], a snimljen je i pripadajući spot. Istaknuti umjetnici koji su otvoreno odbili sarađivati na jugoslovenskom projektu Bend ejd bili su frontmen Riblje čorbe, [[Bora Đorđević|Bora Čorba]], i frontmen Bijelog dugmeta, [[Goran Bregović|Brega]]. Na kraju kampanje, jugoslovenski muzičari su 15. juna 1985. godine u Beogradu održali veliki stadionski koncert koji je trajao 8 sati. Video za ''Za milion godina'' puštan je na mnogim TV stanicama (uključujući i {{nowrap|[[Bi-Bi-Si]]}}) u cijelom svijetu i 13. jula na [[Vembli (stadion)|Vembliju]] na {{nowrap|video-ekranima}} tokom jednog {{nowrap|video-interludijuma}}. Uključen je, mada ne sasvim, i u odjeljak ''-{Overseas contributors}-'' službenog diska ''-{Live Aid DVD}-'' kojeg je -{[[Warner Music Group|Vorner mjuzik grup]]}- objavila [[2004]]. godine.

=== 1990-e ===
Još [[1989]]. godine postojali su znakovi koji su ukazivali na [[Hronologija raspada SFRJ#1989.|skori nestanak Jugoslavije]], a i uopšteno govoreći pad komunizma u Evropi. Već tada, SR Slovenija i SR Hrvatska išle su ka putu prema samostalnosti, osnivajući pod poluilegalnim okolnostima prve nekomunističke stranke. U SR Srbiji su se pak, pod vođstvom [[Слободан Милошевић|Slobodana Miloševića]] (1941—2006), sve više rasplamsavale težnje za stvaranjem [[Velika Srbija|Velike Srbije]].

Uveče, [[17. septembar|17. septembra]] [[1989]]. godine, neke tri nedjelje prije pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], članovi Prljavog kazališta održali su koncert na Trgu Republike (danas [[Trg bana Jelačića]]), na kojem je bilo 200.000 ljudi.<ref>[<!--http://www.timemachinemusic.org/2012/09/heroj-ulice-za-pocetnike-u-susret-beogradskom-koncertu-prljavog-kazalista/-->https://archive.today/20130627043143/http://www.timemachinemusic.org/2012/09/heroj-ulice-za-pocetnike-u-susret-beogradskom-koncertu-prljavog-kazalista/ -{TMM}- — Heroj ulice za početnike: u susret beogradskom koncertu Prljavog kazališta]</ref><ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101098 -{Croatia Records}- — Prljavo Kazalište]</ref> Bend je, između ostalih, odsvirao i pjesmu ''Mojoj majci'' posvećenu preminuloj majci [[Jasenko Houra|Jasenka Houre]] koja je postala poznata kao ''Ruža hrvatska'' (zbog stihova ''nestala je zadnja ruža hrvatska''). Koncert je bio jedan od predznaka nestanka SFRJ.
[[Датотека:Milan mladenovic.jpg|thumb|Milan Mladenović]]

Grupa [[Riva (grupa)|Riva]] (1988) pobjeđuje na [[Pesma Evrovizije 1989.|Pjesmi Evrovizije 1989.]] pjesmom ''-{[[Rock Me Baby (pesma Rive)|Rock Me Baby]]}-'', zbog čega Jugoslavija postaje domaćin sljedećeg Evrosonga. SFRJ je tada predstavljala [[Tajči]] (1970), pjesmom ''[[Hajde da ludujemo ove noći]]'', koja je završila na 7. mjestu. Pjesma je odmah postala hit u Jugoslaviji, a Tajči jedna od posljednjih megazvijezda prije nego što je nestanak zemlje prekinuo njenu karijeru. Zbog toga je emigrirala u SAD, samo s bundom i par dolara pri ruci. Ironično, te godine, pobjedničku pjesmu pjevao je [[Toto Kutunjo]] (1943), a zvala se ''-{[[Insieme: 1992]]}-'' (''Zajedno u 1992'') — sa istaknutim stihom ''Zajedno, ujedini se, ujedini, Evropo!'' koji je čuo cijeli svijet.

Neposredno prije jugoslovenskih ratova, značajan broj bivših jugoslovenskih muzičara sudjelovao je u antiratnim aktivnostima.

==== Ratovi u Jugoslaviji — kraj SFRJ scene ====
{{glavni-lat|Antiratni protesti u Beogradu 1991—1992.}}

Godine 1992. oformljena je rok supergrupa [[Rimtutituki]], koju su činili članovi Partibrejkersa, Ekatarine Velike i Električnog orgazma. Izdali su protivratnu pjesmu ''Slušaj ’vamo'', a nakon što su im vlasti zabranile da je uživo promovišu — svirali su je na prikolici koju je vukao kamion, po ulicama Beograda. Organizovani su i koncerti (''Ne računajte na nas!''). Nažalost, uprkos tome što se preko umjetnosti ne bi trebalo da širi mržnja, mnogo je drugih poznatih srpskih, hrvatskih i bosanskih muzičara stalo na stranu [[nacionalizam|nacionalnog]] [[šovinizam|šovinizma]].

Dobar primjer antiratne pjesme u Hrvatskoj bila je ''E, moj druže beogradski'', grupe [[Film (grupa)|Film]]. Generalno je viđena kao emocionalna ratna pjesma upućena drugovima iz Srbije, koja promiče prihvatanje među nacijama a protiv je [[srpski nacionalizam|srpskog nacionalizma]] i mržnje koju je uzrokovao usljed pogrešnog shvatanja ljubavi prema svojoj naciji. Međutim, istovremeno je u vrijeme izdavanja izazvala i drukčije reakcije. [[Bora Đorđević]], koji je kao frontmen [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] već odavno imao kultni uticaj na srpskoj kao i jugoslovenskoj rok sceni, „odgovorio” je Juri kontroverznom pjesmom ''E moj druže zagrebački'', [[cinizam|ciničnom]] parodijom punom nacionalističkih poruka.
 
Hrvatski pop i rok umjetnici sarađivali su na projektu ''Moja domovina'' i ''Rok za Hrvatsku'' tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]]. Tako su deseci umjetnika, među njima i [[Oliver Dragojević]], [[Aki Rahimovski]], [[Jura Stublić]], [[Sanja Doležal]], [[Davor Gobac]], [[Ljiljana Nikoska]] i mnogi drugi, pjevali pod kolektivnim nazivom Bend ejd (za nezavisnu Hrvatsku). ''Moja domovina'' postala je tako kultna pjesma često pjevana na Dan nezavisnosti [[Hrvatska|Hrvatske]].

Kada je započeo [[Rat u Bosni i Hercegovini]], sarajevska grupa [[Zabranjeno pušenje]] podijelila se na dva odvojena dijela usled [[Егзодус Срба из Сарајева|egzodusa Srba iz Sarajeva]]. Jedan je smješten u Beogradu i postao je poznat pod imenom [[No smoking orkestra]], sa frontmenom Neletom Karajlićem. On, filmski reditelj [[Emir Kusturica]] i ostala ekipa svirali su sa [[Džo Stramer|Džoom Stramerom]] iz [[The Clash|Kleša]], a ovaj koncertni snimak uvršten je u Kusturičin film ''[[Super 8 Stories|Priče super osmice]]''.

Što se tiče [[Plavi orkestar|Plavog orkestra]] i [[Crvena jabuka (muzička grupa)|Crvene jabuke]], njihovi gitaristi [[Mladen Pavičić|Mladen Pavičić Pava]] i [[Zlatko Arslanagić|Zlatko Arslanagić Zlaja]], izbjegli su u [[Kanada|Kanadu]] (gdje i danas žive).<ref group="n.">[[Zlatko Arslanagić|Zlaja]] je neko vrijeme živio u [[London|Londonu]], pa se potom preselio u [[Toronto]].</ref> I većina drugih članova pomenutih bendova, privremeno ili trajno, otišla je u druge pretežno evropske i zapadne zemlje.

Od srpskih muzičara, basista [[Bojan Pečar]] 1990. napušta EKV i odlazi u London (gdje i umire od srčanog udara u septembru 1998. godine).

Iako su jugoslovenske savezne republike Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija ranih {{nowrap|1990-ih}} proglasile nezavisnost, vođstvo Srbije i Crne Gore odlučilo je osnovati novu federalnu državu — [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] (SRJ) — koja je postojala od 1992. do 2003. godine, ali nikada nije priznata kao pravni nasljednik SFRJ.

[[Датотека:2012-08 Woodstock 70.jpg|thumb|[[Dubioza kolektiv]]]]

=== 2000-e—danas — postjugoslovenska scena ===
{{takođe pogledajte-lat|Jugosfera}}

Nakon kraja ratova i drugih sukoba, na bivšoj jugoslovenskoj muzičkoj sceni došlo je do postepenog normalizovanja odnosa. Premda scena, međutim, nikada nije zasjala svojim punim prijeratnim sjajem, došlo je do ponovnog okupljanja ili nastavka djelovanja znatnog broja grupa i muzičara: Bijelog dugmeta, [[Leb i sol|Leba i soli]], Crvene jabuke (čiji su članovi originalne postave ’86. bili samo [[Dražen Žerić|Dražen Žerić Žera]] i [[Darko Jelčić|Darko Jelčić Cunja]]), Plavog orkestra (sa novim gitaristom [[Sašom Zalepuginom]]), Masima Savića (nekada člana Dorijana Greja), [[Boris Novković|Borisa Novkovića]] (eks [[Boris i Noćna straža]]). Anja Rupel iz Videoseksa je snimila duet sa tadašnjom zvijezdom u usponu, [[Prilep]]čaninom [[Toše Proeski|Tošetom Proeskim]] (1981—2007).

Jura Stublić je 2003. godine održao tri potpuno rasprodata koncerta u [[Beograd]]u. Bora Đorđević u isto vrijeme, na pitanje medija u vezi pjesme ''E moj druže zagrebački'', odgovorio je da je pjesmu napisao iz čistog zezanja.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/11/23/srpski/R03112202.shtml Glas javnosti — Bora Đorđević, frontmen Riblje čorbe, i pored svega obradovan dolaskom Jure Stublića u Beograd: ''Dobrodošao druže zagrebački'']</ref>

Danas tako {{nowrap|eks-ju}} prostor, poznat kao [[Jugosfera]] ili na Balkanu samo „Region”, u određenim segmentima čini kulturnu (iako ne političku) cjelinu.<ref>[http://www.economist.com/node/14258861 ''-{The Economist}-'' — -{Entering the Yugosphere: Former Yugoslavia patches itself together}-]</ref> Zbog međusobne razumljivosti [[srpskohrvatski jezik|jezika]], mnogi novi bendovi redovno nastupaju po čitavom regionu bivše SFRJ, stvarajući ponovo neku vrstu zajedničke scene. Izraziti predstavnici postjugoslovenske scene su [[Dubioza kolektiv]] (2003) iz Bosne i Hercegovine, [[Brkovi (grupa)|Brkovi]] (2004) iz Hrvatske i [[S.A.R.S.]] (2006) iz Srbije, koji su popularni na čitavom prostoru bivše Jugoslavije.<ref name="nova scena">{{cite web-lat|url=http://www.neradnik.rs/2013/06/07/nova-jugoslovenska-scena/ |last=Pavlica|first=Damjan|title=Nova jugoslovenska scena|website=www.neradnik.rs|accessdate=29. 4. 2017.|date=7. 6. 2013.|archiveurl=https://archive.today/20130627043200/http://www.neradnik.rs/2013/06/07/nova-jugoslovenska-scena/|archivedate=27. 6. 2013.}}</ref>

S druge strane, postoje i neki popularni bendovi — poput [[Beogradski sindikat|Beogradskog sindikata]] (1999) ili [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] (''1978'') iz Srbije — koji ostaju uglavnom ograničeni na srpske sredine, mada ih sve više slušaju i u drugim dijelovima bivše Jugoslavije ljudi koji ne robuju klišeima.

== Muzika za djecu ==
Neki jugoslovenski umjetnici komponovali su muziku za djecu, često u nastojanju da im što bolje približe rokenrol. Jugoslovenski sistem je, naime, preko medija poticao djecu i tinejdžere da cijene tradiciju, plešu tradicionalne folk plesove, kao i da slušaju rok i pop, nasuprot kičastoj novokomponovanoj narodnoj muzici.
* U Srbiji su [[braća Vranešević]] iz [[Laboratorija zvuka|Laboratorije zvuka]] bila posebno aktivna u komponovanju muzike za dječje televizijske emisije, koje su uglavnom emitovane na {{nowrap|Radio-televiziji}} Beograd i [[Radio-televizija Novi Sad|{{nowrap|Radio-televiziji}} Novi Sad]]. Njihova muzika se koristila u emisijama kao što su ''[[Poletarac]]'', ''[[Priče iz Nepričave]]'' (glavni glumci [[Zoran Radmilović]] i [[Milena Dravić]]) i ''[[Čik pogodi ko sam]]'' (u kojem je u jednoj od epizoda gostovao [[Zoran Simjanović]]<ref>{{cite web-lat|url=http://m.rts.rs/page/tv/sr/story/21/RTS+2/888826/Trezor.html |title=Na današnji dan: Rođen Viktor Starčić, pozorišni, filmski i TV glumac|website=m.rts.rs|date=11. 5. 2011.|accessdate=29. 4. 2017.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120406044348/http://m.rts.rs/page/tv/sr/story/21/RTS+2/888826/Trezor.html|archivedate=6. 4. 2012.}}</ref> koji je pozvao klince u snimateljski studio).
* Dječja televizijska emisija ''[[Fore i fazoni]]'' koju je u {{nowrap|Radio-televiziji}} Beograd stvorio [[Ljubivoje Ršumović]] sadržala je performanse Laboratorije zvuka, hrvatske pop zvijezde [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], bosanskohercegovačkog pjevača [[Seid Memić|Seida Memića Vajte]] i beogradske [[Последња игра лептира|Poslednje igre leptira]].
* Makedonsku dječju emisiju ''[[Bušava azbuka]]'' napravili su za {{nowrap|Radio-televiziju}} Skoplje (danas [[Makedonska radio-televizija|Makedonska {{nowrap|radio-televizija}}]]) [[Gran Stefanovski]] i [[Slobodan Unkovski]], a u njoj su bile pjesme grupe [[Leb i sol]] te [[Ana Kostovska|Ane Kostovske]] — centralne figure Bastiona.
* [[Branko Milićević|Branko Kockica]] je doživio nacionalnu popularnost kao voditelj dječje emisije ''[[Kocka, kocka, kockica]]'' ({{nowrap|Radio-televizija}} Beograd). Često je na gitari svirao šaljive rok pjesme. Jednom se pojavio i u rok „uniformi” i odsvirao pjesmu [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] ''Rokenrol za kućni savet'', koja govori o čovjeku koji iritira susjede slušanjem preglasne rok muzike. Branko je izdao više dječjih albuma, poput onog iz [[1988]]. godine, ''Deca bez adrese'', u saradnji sa [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]].
* Hrvatski [[šansona|šansonijer]] [[Arsen Dedić]] izdao je album ''[[Arsen pjeva djeci]]''. On je i autor toliko poznate i pjevane dječje pjesmice, ''[[Kad se male ruke slože]]'', koju u školama uče i znaju i današnja djeca. Pjesma je postala kultna nakon izlaska filma ''[[Vlak u snijegu (film)|Vlak u snijegu]]'' (1976), u kojem je djeca Velikog Sela više puta pjevaju; njena poruka je: ''Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može''{{\}}''Kad se mnogo malih složi, tad se snaga stoput množi''.
* [[Vlado Kalember]] iz [[Srebrna krila|Srebrnih krila]] napravio je dječju pjesmu za mir, ''[[Nek’ živi ljubav]]''.
* [[Srđan Gojković|Srđan Gojković Gile]] iz [[Električni orgazam|Električnog orgazma]] je, zajedno sa [[Vladimir Divljan|Vladom Divljanom]] iz [[VIS Idoli|Idola]], izdao dva rok albuma za djecu — ''Rokenrol za decu'' i ''Rokenrol bukvar''.
* Članovi [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] su sa {{nowrap|11-godišnjim}} [[Ratimir Boršić|Ratimirom Boršićem Račom]] 1983. godine snimili album za djecu ''A milicija trenira strogoću! (i druge pjesmice za djecu)''.

== Kič ==
=== Novokomponovana narodna muzika (NNR) ===
{{glavni-lat|novokomponovana narodna muzika}}

U posebnu vrstu popularne muzike SFRJ spada kičasta [[novokomponovana narodna muzika]] (''narodnjaci''). Razlikuje se od prave narodne muzike prvenstveno po kvalitetu tekstova (koji su često vrlo banalni), te po uključivanju elemenata [[pop muzika|pop muzike]]. Drugačija je i od [[turbo-folk muzika|{{nowrap|turbo-folka}}]] (nastao početkom {{nowrap|1990-ih}}), za koji je osim umjetničkog nekvaliteta karakteristična i [[mafija]], [[silikon]]ske pjevačice, [[droga]], skandali, [[starleta|starlete]], prevare, kriminal i slično.

Za NNR muziku tipično je miješanje [[sevdah]]a i pop elemenata, dakle uz [[harmonika|harmoniku]] nerijetko se svira [[električna gitara]], [[sintesajzer]]i i slično. Vjerovatno najpoznatija ličnost {{nowrap|NNR-a}} je [[Lepa Brena]] (pravim imenom Fahreta Živojinović). Nacionalno poznata je postala sasvim slučajno — zahvaljujući velikim dijelom TV „skandalu” te voditelju [[Milovan Ilić|Milovanu Iliću Minimaksu]] koji je svemu doskočio na zanimljiv način. Njen nastup u montaži emisije ''[[Hit parada]]'' u Jugoslaviji se smatrao neprimjerenim (jer je na snimanju nosila kratki šorc) zbog čega je izbačen, a pomenuti voditelj je na svoju inicijativu u svojoj emisiji stavio neodobreni snimak. Tako je naglo skočila popularnost dotad uglavnom [[kafana|kafanske]] pjevačice, koja se zatim politički angažuje u glumačkim i drugim poduhvatima a do danas stiče veliko bogatstvo i sa dugogodišnjim saradnikom [[Saša Popović|Sašom Popovićem]] kao direktorom vodi jednu od {{nowrap|dvije-tri}} monopolske diskografske kuće Balkana — [[Grand produkcija|Grand produkciju]].

Ostali predstavnici NNR su bili [[Dragana Mirković]] (karijeru započela već [[1984]], u tinejdžerskoj dobi), [[Ferid Avdić]], [[Nada Obrić]], [[Rada Marić]] i još više hiljada sličnih ''estradnjaka'', od kojih mnogi zajedno sa {{nowrap|''turbo-folkerima''}} pjevaju po predizbornim kampanjama, angažuju se u propagandnim ili profiterskim, navodno takmičarskim {{nowrap|šou-programima}} na pripadajućim TV stanicama, na poštene i nepoštene načine pronalaze put do publike, plagiraju bugarsku, tursku i dr. takođe nekvalitetnu muziku i sl.

Zanimljivo je da se novokomponovana narodna muzika emitovala u „stankama” između više scena u većini epizoda serije ''[[Top lista nadrealista]]'', koju su stvorili članovi pokreta [[#Novi primitivizam|nju primitivs]]. Plavi orkestar je u saradnji sa Nadom Obrić izveo pjesmu ''Šta će nama šoferima kuća'', a postoji još sličnih zajedničkih projekata nekada eminentnih umjetnika koji su se od umjetnosti okrenuli ličnim {{nowrap|i/ili}} državnim interesima pa sarađuju sa onim muzičarima koji inače prave muziku nižeg kvaliteta. Širenju ovoga pomažu sajtovi poput [[Jutjub]]a (gdje se često generiše lažni broj pregleda, na osnovu toga koliko koji umjetnik plati za ličnu popularnost), dok se pravi umjetnici sve teže uspijevaju izboriti za zaštitu [[autorsko pravo|autorskih prava]] ali i dvorane u kojima dobro izreklamirane koncerte rasprodaju bogati folkeri.

== Izdavačke kuće ==
* [[Jugoton]] — {{nowrap|1990-ih}} mijenja ime u -{[[Croatia Records]]}-; {{latinize|{{cns|inače je pod Jugotonom izdato većina albuma sa liste ''-{YU{{nbsp}}100}-''|date=07. 2023.}}}}
* [[PGP RTB]]
* [[Suzi (izdavačka kuća)|Suzi]]
* [[ZKP RTLJ]]
* [[Diskoton]]
* [[Jugodisk]]

== Povezani filmovi i dokumentarci ==
* ''[[Kad budem mrtav i beo]]'' (1967) — sadržava izvedbe nekih stranih pop i rok hitova, a jednu domaću pjesmu pjeva [[Dragan Nikolić]]
* ''[[Dečko koji obećava]]'' (1981) — sadržava pjesme Parnog valjka, Šarla akrobate itd.
* ''[[Davitelj protiv davitelja]]'' (1984) — pjesma ''Beogradski davitelj'' (Idoli)
* ''[[Crna Marija]]'' (1986) — glavne uloge: [[Sonja Savić]] i [[Milan Mladenović]] iz {{nowrap|EKV-a}}
* ''[[Kako je propao rokenrol]]'' (1989) — sa članovima Discipline kičme, Brankom Đurićem Đurom i ostalima, uključujući i glumicu Sonju Savić
* [[Рокументи|Rokumenti]] (1995)
* ''[[Sretno dijete]]'' (2003) — o fenomenu novog talasa
* ''[[Rokovnik]]'' (2011)

== Vidi još ==
* [[Jugonostalgija]]
* [[Nova srpska scena]]

== Napomene ==
{{reflist|group="n."}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* Dimić, Ljubodrag (2010). [http://www.rastko.rs/rastko/delo/14331 Referat o doktorskoj disertaciji ''Rokenrol u Jugoslaviji 1956—1968. Izazov socijalističkom društvu'' Aleksandra Rakovića]
* Janjatović, Petar (1977). [http://www.geopoetika.com/book.php?id=99 ''Ilustrovana enciklopedija ju roka 1960—1997''] {{Wayback|url=http://www.geopoetika.com/book.php?id=99 |date=20110711084830 }} {{replace|{{latinize|{{Wayback|url=http://www.geopoetika.com/book.php?id=99 |date=20110711084830 }}}}|[[Wayback Machine]]|-{[[Wayback Machine]]}-}}. Geopoetika.
* Janjatović, Petar (1983). ''Drugom stranom — Almanah novog talasa u SFRJ''. Albahari, David; Kremer, Dragan; ur.
* Janjatović, Petar (2007). [https://www.knjizara.com/EX-YU-ROCK-enciklopedija-1960-2006-Petar-Janjatovic-702 ''{{nowrap|Eks-ju}} rok enciklopedija 1960—2006'']. {{page|year=|isbn=978-86-905317-1-4|pages=}}
* Pavlov, Dragan; Šunjka, Dejan (1990). ''Pank u Jugoslaviji''. IGP Dedalus, Jugoslavija.
* „Uloga djece oficira JNA u jugoslovenskoj rok revoluciji” (piše Kruno Lokotar za ''Elektronske novine'', 2013):
** [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html 1. dio — „Fender umjesto tandžare”] {{replace|{{latinize|{{Wayback|url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79140-Fender-umjesto-tandare.html |date=20130902022700 }}}}|[[Wayback Machine]]|-{[[Wayback Machine]]}-}}
** [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79282-Kad-sam-kao-mali-doao-grad.html 2. dio — „Kad sam kao mali došao u grad”]
** [http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html 3. dio — „Svi su pobegli na neko zabavnije mesto”] {{replace|{{latinize|{{Wayback|url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/79628-Svi-pobegli-neko-zabavnije-mesto.html |date=20130331071352 }}}}|[[Wayback Machine]]|-{[[Wayback Machine]]}-}}

== Spoljašnje veze ==
* {{YouTube-lat|30ZY2aQu4Vc|Jugoslovenska poruka Laj ejdu i video ''-{YU}- rok misije'' (uključuje i engleske titlove)}}
* [https://web.archive.org/web/20170601024904/http://www.urbanasrbija.com/vest57.html Velika zavjera u ju roku (''Urbana Srbija'', 2010)]
* [http://www.telegraf.rs/vesti/502706-istorija-rokenrola-vreme-kada-su-na-rokere-gledali-kao-na-cetnike-foto Istorija rokenrola: Vrijeme kada su na rokere gledali kao na četnike (''Telegraf'', 2013)]
* „Primitivizam na prvi pogled” (diplomski rad Zorana Kubure sa FPN Sarajevo, 2006):
** {{YouTube-lat|6aWGRdKIVwk|1. dio — govore, između ostalih, Elvis J. Kurtović, Zenit Đozić, Besim Spahić i Dino Šaran}}
** {{YouTube-lat|6aWGRdKIVwk|2. dio — govori, osim pomenutih, i doc. dr Jasna Bajraktarević}}
* {{YouTube-lat|bjaRjVHtYmQ|„Bilo jednom u Sarajevu” (dokumentarac Al Džazire o tri prijatelja koja je raspad SFRJ razjedinio: Zenit Đozić, Nele Karajlić i Branko Đurić)}}
* [https://ex-yurock.com ''-{ex-yurock.com}-'': -{EYRS}-] {{en|el}}

{{latinize|{{pop muzika|state2=uncollapsed}}}}
{{podnožje|lat=da|Rok|Muzika|SFR Jugoslavija}} 

{{СОРТИРАЊЕ:Популарна музика у СФРЈ}}
[[Категорија:Југословенска музика]]
[[Категорија:Музичка сцена бивше СФРЈ]]
[[Категорија:Поп музика]]
[[Категорија:Популарна култура]]
[[Категорија:Рок музика]]
Шаблони који се користе на овој страници:
Шаблон:Category handler (уреди)
Шаблон:Cite news-lat (уреди)
Шаблон:Cite web-lat (уреди)
Шаблон:Cns (уреди)
Шаблон:Comma separated entries (уреди)
Шаблон:Delink (уреди)
Шаблон:En (уреди)
Шаблон:External link (уреди)
Шаблон:Fix-span (уреди)
Шаблон:Fix/category (уреди)
Шаблон:Glavni-lat (уреди)
Шаблон:Hlist (уреди)
Шаблон:Hlist/styles.css (уреди)
Шаблон:ISBN (уреди)
Шаблон:If empty (уреди)
Шаблон:Ill (уреди)
Шаблон:Interlanguage link (уреди)
Шаблон:Jez-nem (уреди)
Шаблон:Lang (уреди)
Шаблон:Latinize (уреди)
Шаблон:Link language (уреди)
Шаблон:MONTH (извор) (заштићено)
Шаблон:MONTHNAME (уреди)
Шаблон:MONTHNUMBER (уреди)
Шаблон:Main-lat (уреди)
Шаблон:Main other (уреди)
Шаблон:Navbox (извор) (полузаштићено)
Шаблон:Nbsp (уреди)
Шаблон:Nobold (уреди)
Шаблон:Nobold/styles.css (уреди)
Шаблон:Normativna kontrola-lat (уреди)
Шаблон:Not a typo (уреди)
Шаблон:Nowrap (уреди)
Шаблон:PAGENAMEBASE (уреди)
Шаблон:Page (уреди)
Шаблон:Reflist (извор) (заштићено)
Шаблон:Replace (уреди)
Шаблон:See also-lat (уреди)
Шаблон:Separated entries (уреди)
Шаблон:Sic (уреди)
Шаблон:Subject bar (извор) (полузаштићено)
Шаблон:Takođe pogledajte-lat (уреди)
Шаблон:Title year (уреди)
Шаблон:Trim (уреди)
Шаблон:Wayback (уреди)
Шаблон:Yesno (уреди)
Шаблон:Yesno-no (уреди)
Шаблон:Yesno-yes (уреди)
Шаблон:YouTube-lat (уреди)
Шаблон:\ (уреди)
Шаблон:Јез (извор) (заштићено)
Шаблон:Јез-енгл (уреди)
Шаблон:Јез-нем (уреди)
Шаблон:Јез-фр (уреди)
Шаблон:Јез-франц (уреди)
Шаблон:Јез-њем (уреди)
Шаблон:БРОЈМЕСЕЦА (уреди)
Шаблон:Главни/остали (уреди)
Шаблон:ДаНе (уреди)
Шаблон:ДаНе-да (уреди)
Шаблон:ДаНе-не (уреди)
Шаблон:Замени (уреди)
Шаблон:Извори (извор) (заштићено)
Шаблон:Извори/styles.css (уреди)
Шаблон:МЕСЕЦ (извор) (заштићено)
Шаблон:Међујезичка веза (уреди)
Шаблон:НАЗИВМЕСЕЦА (уреди)
Шаблон:Навигациона кутија (извор) (полузаштићено)
Шаблон:Подножје (извор) (полузаштићено)
Шаблон:Поп музика (уреди)
Шаблон:Размаци (уреди)
Шаблон:Цитат (уреди)
Шаблон:Цитат/styles.css (уреди)
Шаблон:Чињеница2 (уреди)
Модул:Arguments (извор) (полузаштићено)
Модул:Authority control-lat (уреди)
Модул:Authority control-lat/config (уреди)
Модул:Category handler (извор) (полузаштићено)
Модул:Category handler/blacklist (уреди)
Модул:Category handler/config (уреди)
Модул:Category handler/data (уреди)
Модул:Category handler/shared (уреди)
Модул:Check for unknown parameters (уреди)
Модул:Check isxn (уреди)
Модул:Citation/CS1-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/COinS-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/Configuration-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/Date validation-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/Identifiers-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/Utilities-lat (уреди)
Модул:Citation/CS1/Whitelist-lat (уреди)
Модул:Commons link (уреди)
Модул:Delink (уреди)
Модул:Format link (уреди)
Модул:Hatnote-lat (уреди)
Модул:Hatnote/styles.css (уреди)
Модул:Hatnote list-lat (уреди)
Модул:If empty (уреди)
Модул:If preview (уреди)
Модул:If preview/configuration (уреди)
Модул:If preview/styles.css (уреди)
Модул:Jezik (уреди)
Модул:Jezik/podaci (извор) (полузаштићено)
Модул:Konverzija (уреди)
Модул:Lang (уреди)
Модул:Lang/ISO 639 synonyms (уреди)
Модул:Lang/data (уреди)
Модул:Language/data/ISO 639-3 (уреди)
Модул:Language/data/iana languages (уреди)
Модул:Language/data/iana regions (уреди)
Модул:Language/data/iana scripts (уреди)
Модул:Language/data/iana suppressed scripts (уреди)
Модул:Language/data/iana variants (уреди)
Модул:Language/data/wp languages (уреди)
Модул:Language/name/data (уреди)
Модул:List (уреди)
Модул:Main-lat (уреди)
Модул:Namespace detect/config (уреди)
Модул:Namespace detect/data (уреди)
Модул:Navbar (уреди)
Модул:Navbar/configuration (уреди)
Модул:Navbar/styles.css (уреди)
Модул:Navbox (извор) (полузаштићено)
Модул:Navbox/configuration (уреди)
Модул:Navbox/styles.css (уреди)
Модул:No globals (уреди)
Модул:Portal (уреди)
Модул:Portal/images/aliases (уреди)
Модул:Portal/images/m (уреди)
Модул:Portal/images/r (уреди)
Модул:Portal/images/s (уреди)
Модул:Portal bar (уреди)
Модул:Portal bar/styles.css (уреди)
Модул:See also-lat (уреди)
Модул:Separated entries (уреди)
Модул:Side box (уреди)
Модул:Sister project links (уреди)
Модул:Sister project links/bar/styles.css (уреди)
Модул:String (извор) (заштићено)
Модул:Subject bar (извор) (полузаштићено)
Модул:Table (уреди)
Модул:TableTools (извор) (полузаштићено)
Модул:TitleReplace (уреди)
Модул:Transliteration (уреди)
Модул:Unicode data (уреди)
Модул:Unicode data/scripts (уреди)
Модул:Unsubst (уреди)
Модул:Yesno (извор) (полузаштићено)
Назад на страницу Popularna muzika u SFR Jugoslaviji.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Popularna_muzika_u_SFR_Jugoslaviji”