Prijeđi na sadržaj

Sućuraj

Izvor: Wikipedija
Sućuraj
Osnovni podaci
Županija Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 492
Geografija
Koordinate 43°07′30″N 17°11′06″E / 43.125°N 17.185°E / 43.125; 17.185
Površina 44,65 km²
Sućuraj na mapi Hrvatske
Sućuraj
Sućuraj
Sućuraj (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 21469


Koordinate: 43° 07′ 30" SGŠ, 17° 11′ 06" IGD
Sućuraj (it. San Giorgio) je općina u Hrvatskoj, na istočnom kraju otoka Hvara. Administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Sućuraj se nalazi na istočnoj punti (rtu) otoka Hvara, 3 NM (5 km) udaljen od kopna, a 77 km od grada Hvara.

Do Sućurja se najlakše dolazi trajektom iz Drvenika na Makarskom primorju. Trajekt plovi 25 minuta, zimi prometuje 3-4 puta dnevno, a ljeti 10-15 puta dnevno. Kad se iskrcate iz trajekta već ste u Sućurju, trajektno pristanište je jako blizu centra mjesta. Drvenik je smješten uz Jadransku cestu 96 km jugoistočno od Splita i 120 km sjeverozapadno od Dubrovnika.

Do Sućurja se može doći i tako da u Splitu uđete na trajekt do Starog Grada, a onda cestom do Sućurja, ali to je mnogo duži, skuplji i naporniji put.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Stanovništvo u Sućurju živi uglavnom od turizma i ribarstva. Zahvaljujući izuzetno ugodnoj klimi i prekrasnoj prirodi Sućuraj posjećuju brojni turisti. U mjestu postoji hotel, auto-camp, privatni smještaj i 10-ak ostalih ugostiteljskih objekata (restorani, caffe-barovi, konoba, pizzeria, slastičarna...).

Sućuraj ima znatnu ribarsku flotu, ulov Sućuranskih ribara prodaje se u cijeloj Hrvatskoj i izvozi u Europsku uniju. Sućuraj je poznat i po proizvodnji kvalitetnih vina i maslinovog ulja. U mjestu postoji osnovna škola, pošta, bankomat, ambulanta, mjenjačnica, helidrom za hitne intervencije, lučka ispostava i tri prodavaonice. Sućuraj je sjedište općine kojoj pripada i selo Bogomolje. Mjesto ima svoj nogometni klub "Mladost" i nekoliko slikara – amatera.

Tekst preuzet sa stranice Sućuraj-homepage

Uprava

[uredi | uredi kod]

Općinom Sućuraj upravlja općinsko vijeće koje broji 11 članova. Na čelu vijeća nalazi se načelnik općine.

Općina Sućuraj osnovana je Napoleonovim dekretom od 25. travnja 1811. godine. Grb općine je sv. Juraj na konju koji ubija zmaja. Po ovom svecu mjesto je i dobilo ime (sut + Juraj = Sućuraj).

U općini postoji i turistička zajednica čiju stranicu možete vidjeti ovdje.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Sućuraj postoji već više od 2300 godina i kroz svoju povijest je više puta do temelja uništavan i ponovo obnavljan. Prvi poznati stanovnici Sućurja bili su Iliri, a njihova kraljica Teuta imala je u 3. stoljeću prije Krista ovdje svoj dvorac. U 7. i 8. st. Sućuraj su naselili Hrvati, koji u njemu žive do današnjih dana. Kroz povijest u Sućurju su se mijenjali razni gospodari i razne države: Iliri, Rimljani, Hrvati, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani... Samo u 20. stoljeću Sućuraj je bio u 6 različitih država.

Najstarija dobro sačuvana građevina u Sućurju je stari Augustinski (danas Franjevački) samostan. Kada je točno sagrađen, nije poznato, ali se zna da je prvi put obnavljan 1309., a posljednji put 1994. godine. Sućuraj je dobio ime po crkvi sv. Jurja koju spominje Hvarski statut iz 1331. god. (ta crkva je srušena krajem 19. st., kada je napravljena nova). Velik broj stanovnika u Sućuraj dolazi s primorja u 15. stoljeću bježeći pred Turcima. Iz tog vremena do danas je sačuvana barokna crkva sv. Ante iz 1663. godine. Djelomično je sačuvana i stara venecijanska tvrđava ("fortica") iz 1613. godine.

Tekst preuzet sa stranice Sućuraj-homepage

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Turizam

[uredi | uredi kod]

Sućuraj je malo mjesto koje turistima pruža potpun užitak. U blizini centra mjesta nalaze se dvije plaže. S južne strane je pješčana plaža Česminica, a sa sjeverne Bilina. Oko Sućurja nalaze se brojne lijepe i slikovite uvale. Najslikovitija uvala s južne strane je Perna, a sa sjeverne Mlaska. Obje uvale imaju lijepe pješčane plaže. U Mlaskoj je auto-camp (s FKK dijelom) do kojeg vodi 4 km duga cesta.

U mjestu postoji turistička zajednica, hotel, a privatni iznajmljivači nude brojne sobe, apartmane i pansione. Desetak ugostiteljskih objekata turistima, putnicima u prolazu i mještanima u svako doba nude hranu, piće i zabavu. Nekoliko prodavaonica nudi velik izbor raznih artikala, u Sućurju može se pronaći sve što može zatrebati tijekom odmora.

Zahvaljujući brojnim raznolikim plažama u Sućurju svaki gost može pronaći nešto za sebe. Može se birati da li dan provesti na plaži uz centar mjesta ili pronaći neki skriveni kutak samo za sebe. Naime, mjesto Sućuraj ima više od 20 km obale sa sjeverne i južne strane otoka, uglavnom netaknute prirode. U Sućurju se organiziraju izleti i fish-picnici brodovima u susjedna mjesta na Makarskom primorju, poluotoku Pelješcu i otoku Korčuli. Obilazak otoka Hvara moguć je automobilom ili redovitim autobusnim linijama.

Sućuraj je idealno mjesto za uživanje u prekrasnoj prirodi, ribolov, ronjenje, podvodni ribolov. Zbog dobre luke odredište je mnogih jahtaša koji krstare Jadranom.

Ribarstvo

[uredi | uredi kod]

Sućurani su od davnine poznati kao vrsni ribari. Ta tradicija nastavlja se i danas. U Sućurju postoji flota od 10 većih ribarskih brodova – koča. Sućuranski ribari kočare po čitavom Jadranu, a njihov ulov prodaje se u mnogim Hrvatskim gradovima i izvozi u Europsku uniju.

Osim kočama, mnogi Sućurani ribare u okolici Sućurja manjim ribarskim brodovima. Skoro svaka obitelj u Sućurju ima čamac i svi se povremeno sportski i za svoje potrebe bave ribolovom. Sućuraj ima dobru luku (porat) koja je zaklonjena od svih vjetrova i puna manjih i većih plovila.

U Sućurju postoji pogon za soljenje srdela, a sućuranske slane srdele prodaju se u cijelom svijetu. U mjestu postoji i tvornica riblje mlađi, a u uvali Mrtnovik nalazi se ribogojilište.

Poljoprivreda

[uredi | uredi kod]

Sućurani se bave i tradicionalnom mediteranskom poljoprivredom. Sućuraj je poznat po kvalitetnom maslinovom ulju i dobrom vinu. U mjestu postoje dvije uljare, skoro svaka obitelj ima kvalitetnog maslinovog ulja barem za svoje potrebe, a dio se i prodaje.

Većina Sućurana ima svoje vinograde i konobe u kojima proizvodi dobro vino za svoje potrebe i za turiste. U Sućurju postoji vinarija koja proizvodi kvalitetno bijelo i crno vino (Plame i Oka vina) i više vrsta tradicionalnih rakija. Ima i smokava, a sućuranske suhe smokve posebno su kvalitetne.

U Sućurju rastu limuni, naranče i mandarine, te ostale poljoprivredne kulture koje stanovnici uzgajaju pretežno za vlastite potrebe. Sućurani se bave pčelarstvom i proizvode kvalitetan med.

Tekst preuzet sa Sućuraj homepage-a

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar | Imotski | Kaštela | Komiža | Makarska | Omiš | Sinj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Trilj | Trogir | Vis | Vrgorac | Vrlika


Općine


Baška Voda | Bol | Brela | Cista Provo | Dicmo | Dugi Rat | Dugopolje | Gradac | Hrvace | Jelsa | Klis | Lećevica | Lokvičići | Lovreć | Marina | Milna | Muć | Nerežišća | Okrug | Otok | Podbablje | Podgora | Podstrana | Postira | Prgomet | Primorski Dolac | Proložac | Pučišća | Runovići | Seget | Selca | Sućuraj | Sutivan | Šestanovac | Šolta | Tučepi | Zadvarje | Zagvozd | Zmijavci

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj