Seattle
Za ostala značenja, vidi Seattle (razvrstavanje).
Seattle
| |
|---|---|
 | |
| Nadimak: Smaragdni grad, Grad kiše, Grad aviona, Vrata Pacifika | |
| Koordinate: 47°37′N 122°20′W / 47.617°N 122.333°W | |
| Država |  SAD
|
| Savezna država |  Washington
|
| Okrug | King |
| Osnivanje | 1869. |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Greg Nickels (D) |
| Površina | |
| - Ukupna | 369,20 km² |
| - Kopno | 217,20 km² |
| - Voda | 152,00 km² (41%) |
| - Područje utjecaja | 21.202 km² |
| Visina | 0-158 m |
| Stanovništvo (2009.) | |
| - Grad | 602.000 |
| - Gustoća | 2772 stanovnika/km² |
| - Područje utjecaja | 3.263.497 |
| Vremenska zona | Pacific Time Zone (UTC-8) |
| - Ljeto (DST) | Pacific Daylight Time (UTC-7) |
| Službene stranice seattle.gov | |
| Karta | |
 Lokacija Seattlea u okrugu King i lokacija okruga u državi Washington | |
  Seattle Seattle na krati SAD-a | |
Seattle je grad na sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država, u državi Washington. Iako je najveći grad, nije i glavni grad, već je to puno manja Olympia). Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živjelo 608 660 stanovnika.[1]
Prvi indijanski narodi naselili su prostor Seattlea prije oko 4 000 godina. U doba dolaska prvih evropskih doseljenikau početkom 19. vijeka na tom je prostoru živjelo indijansko pleme Duwamish. Grad Seattle je 1851. godine osnovao Luther Collins. Prema drugim izvorima, grad je osnovala grupa istraživača i doseljenika nazvana Denny Party, koju je predvodio Arthur Denny. Grad je u početku nazvan Duwamps, a od 1853. se zove Seattle, prema poglavici Duwamish Indijanaca.
Seattle je brzo rastao zbog naglog razvitka industrije i rudarstva u okolici. U početku je bila najrazvijenija drvna industrija. Velik poticaj rastu grada bio je završetak željezničke pruge za istok 1884., na taj način je Seattle postao krajnja stanica Velike sjeverne željeznice i to mu je dalo prednost u razvoju pred ostalim gradovima u okolici. Grad je 1889. pogodio veliki požar, tad je izgorio njegov poslovni centar. Nakon toga se smanjilo ekonomsko značenje grada, ali je on ipak brzo obnovljen. U grad je nahrupilo, i prošlo kroz njega, mnogo doseljenika nakon što je u Klondikeu u Kanadi pronađeno zlato, pa je grad postao baza za tragače za zlatom, na putu za Klondike, ali i otkupna stanica za pronađeno zlato. Tako da je Seattle već krajem 19. vijeka postao najveći grad na sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država.
Kad je 1917. prokopan kanal koji je jezero Washington povezao sa Tihim oceanom, razvila se brodogradnja. Privredna aktivnost je opala tokom Velike depresije. Nakon Drugog svjetskog rata temelj privrednog razvoja postala je industrija aviona, kad je osnovan Boeing, najveći svjetski proizvođač aviona. Poduzeće je osnovao Wiliam Boeing 1916., ali njegov pravi razvoj uslijedio je tek od 1930-ih godina, a posebno nakon Drugog svjetskog rata. Zbog Boeinga u grad dolazi mnogo obrazovane radne snage te se s vremenom razvijaju i ostala poduzeća visoke tehnologije, tako da Seattle postaje centar moderne industrije i visokoobrazovanih radnika. Zadnjih dekada 20. vijeka jače se razvija informatička industrija, a naročito nakon 1979. kad je Microsoft preselio svoje sjedište u Seattle.
U Seattlu je 1999. održan summit Svjetske trgovinske organizacije koji je izazvao masovne prteste protiv ekonomske nejednakosti u svijetu.[2]
Seattle se nalazi na sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država, na obali pacifičkog Zaljeva Puget. Zaljev je prepun otoka i težak za plovidbu. Od zaljeva do Pacifika vodi morski prolaz Juan de Fuca, između kanadskog otoka Vancouver i kopna kojim prolazi granica SAD-a i Kanade. Između jezera i mora postoji plovni kanal.
Grad je smješten na uskoj prevlaci kopna između Zaljeva Puget i jezera Washington i okružen je planinama. U zaleđu grada na istoku leže Kaskadske planine, a nasuprot zaljeva je Planina Olympic. Sam reljef grada je brdovit (smatra se da je grad sagrađen na 7 brežuljaka), a tlo je geološki vrlo nestabilno, tako da mu prijeti velika opasnost od potresa.
Zadnji veliki potres pogodio je grad 28. februara 2001. imao je magnitudu 6,8 prema Richteru.[3]
Seattle ima oceansku klimu, prosječna se zimska temperatura kreće od 2 do 4 °C, a ljetna od 22 do 24 °C. Godišnji prosjek oblačnih dana je 226, zbog čega je grad i dobio nadimak kišoviti grad.[4] Mnogo kiše nastaje zbog položaja grada na obali Tihog oceana, ispod planina na kojima se kondenzira vodena para koja dolazi s oceana.
Seattle je centar moderne tehnologije i visokoobrazovane radne snage. Od osnivanja grada je bio industrijski centar. Moderna industrija se jače razvija zbog Boeinga koji je postao najveći svjetski proizvođač aviona, a osnovan je u Seattleu. Boeing je svoje sjedište 2001. preselio u Chicago, ali to nije bitno oslabilo ekonomsku snagu grada jer su tvornice ostale u njemu.
Zbog visokoobrazovane radne snage razvijaju se i ostale vrste visoke tehnologije, posebno informatička industrija. U gradu sjedište imaju najvažniji svjetski informatički i internetski brandovi (Microsoft, Amazon.com) te druga uspješna poduzeća, kao što su Starbucks i sl. Posljedica toga je visok standard i relativno visoke cijene nekretnina. Seattle je jedan od gradova s najvećim postotkom visokoobrazovanih osoba u SAD-u.[5]
| Grupa | 2000. | 2010. |
| Belci | 382.532 (67.9%) | 403.578 (66.3%) |
| Crnci | 47.541 (8.4%) | 48.316 (7.9%) |
| Azijati | 73.910 (13.1%) | 84.215 (13.8%) |
| Hispanoamerikanci | 29.719 (5.3%) | 40.329 (6.6%) |
| Ukupno | 563.374 | 608.660 |
Seattle ima mnogo modernih poslovnih zgrada. Najpoznatiji je toranj s promatračnicom Space Needle. Najviši je poslovni toranj Columbia Center sa 76 katova, visok 286 m. Washington Mutual Tower je visok 235 m. Smith Tower je prvi neboder u gradu (sagrađen 1914).
Grad je značajan umjetnički centar s poznatom operom i simfonijskim orkestrom. Također je poznat kao rodno mjesto grunge glazbe i sastava kao što su Nirvana, Pearl Jam, Alice in Chains i Soundgarden.
- ↑ „Washington Trend Report 2: State and Complete Places”. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-23. Pristupljeno 3. 1. 2013.
- ↑ WTO History Project
- ↑ „Online NewsHour: The Seattle Earthquake”. Arhivirano iz originala na datum 2009-08-31. Pristupljeno 2010-04-02.
- ↑ „How Many Sunny Days Do We Get Each Year?”. Arhivirano iz originala na datum 2008-06-22. Pristupljeno 2010-04-02.
- ↑ Seattle Residents Among Nation’s Most Educated, US Census Press Releases
- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071.
- Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2.
| Savezne države | Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New Mexico • New York • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia |  |
|---|---|---|
| Savezno područje | ||
| Otočni teritoriji | ||
