Mavla

Mavla (arap. مولى‎, mawlā; mn. موالي, mawālī) je teološki, historijski i pravni termin čije je značenje variralo u različitim periodima i društvenim kontekstima. U Kuranu i hadisima koristi se na dva načina: gospodar i čuvar, zaštitnik i pomagač. U predislamskom periodu riječ se odnosila na bilo koju formu plemenskih udruživanja. U ranoislamskom periodu koristila se da bi inkorporirala konvertite u arapsko muslimansko društvo pa je riječ mavali korištena za označavanje muslimana koji nisu Arapi.

Etimologija

Riječ mavla izvedena je iz korijena w-l-y, u značenju "biti blizu", "biti prijatelj" ili "imati moć nad". Mavla može imati recipročna značenja u odnosu na to da li se izgovara aktivnim ili pasivnim glasom: "gospodar" ili "rob/oslobođenik", "gazda" ili "klijent", "stric" ili "nećak", ili jednostavno "prijatelj". Originalno, mavali su bili klijenti arapskog plemena, ali s usponom islama, termin se ustalio za imenovanje muslimana nearapa i ostalih saveznika muslimanske zajednice.

Historija

Termin originalno potječe iz predislamskog perioda, ali se aktivnije počeo upotrebljavati tek u periodu Omejada (661–750) jer su mnogi nearapi (Perzijanci, Afrikanci, Turci, Indijci) prelazili na islam. Priliv nearapa, konvertita u islam, napravio je nove teškoće u njihovom integriranju u arapsko plemensko društvo. Rješenje se pojavilo u formi ugovora zvanog walā' preko kojeg bi musliman nearap pristajao uz arapskog gazdu (mavla). Nastavili su plaćati porez kao i ljudi knjige (Ehlul kitabije) i bili su uglavnom isključeni iz vladinih i vojnih struktura sve do kraja vladavine Omejada. U Horasanu i Iranu, Arapi su držali najviše pozicije u vojsci i vladinom ešalonu.

Abasidska revolucija je preispitala političke i društvene privilegije Arapa. Ključna osoba ove revolucije bio je Abu Muslim Horasani, Perzijanac rođen u Isfahanu, čime je imao savršene akreditive u očima eksploatirane perzijske većine. Ponašanje Omejada izazvalo je ekstremnu ogorčenost kod lokalne populacije i nepravedna oporezivanja potakla su nenaklonost prema Arapima. Za vrijeme abasidskih vladara tokom 9. vijeka, nearapi konvertiti sačinjavali su važan dio vojske. Institucija walā' kao uslov ulaska u muslimansko društvo više nije postojala, ali stečeni politički utjecaj formiranjem jedinica sastavljenih uglavnom od oslobođenih Turaka u službi kalifa, praksa je koja je postojala i tokom osmanskog perioda. Uvećavanje moći različitih etničkih grupa ograničilo je moć abasidskog kalifa u Bagdadu.

Abu Hanifa, osnivač hanefijske pravne škole u sunitskom islamu, živio je u doba abasidske revolucije. Poznata je njegova izjava: "Uvjerenje novih konvertita, Turaka, ista je kao i kod Arapa iz Hidžaza". Omejadima se nisu sviđale reforme pa je Abu Hanifa završio u zatvoru zbog svog aktivizma. Naposljetku, zbog nepoštivanja kuranskih principa, stav Omejada nije imao religijsku vrijednost i postao je primarnim razlogom njihove propasti.

Literatura

(en) Crone, Patricia (1980). Slaves on Horses: The Evolution of the Islamic Polity. Cambridge, U.K.; New York: Cambridge University Press. ISBN 9780521229616. OCLC 5100928.
(en) Crone, Patricia (1987). Roman, Provincial and Islamic Law: The Origins of the Islamic Patronate. Cambridge Studies in Islamic Civilization. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. DOI:10.1017/CBO9780511522246. ISBN 9780521529495. OCLC 781824749.
(en) Dennett, Daniel C. (1950). Conversion and the Poll Tax in Early Islam. Harvard Historical Monographs. 22. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. OCLC 459175767.
(en) Nawas, John; Bernards, Monique, ur. (2005). Patronate and Patronage in Early And Classical Islam. Islamic History and Civilization: Studies and Texts. 61. Leiden; Boston: Brill. ISBN 9789004144804. ISSN 0929-2403. OCLC 876415032.
(en) Wensinck, A. J.; Crone, P. (1991). „Mawlā”. u: Bosworth, C. E.; Donzel, E.; Heinrichs, W. P.; Pellat, Ch.. Mahk – Mid. Encyclopaedia of Islam. 6 (N. izd.). Leiden: E. J. Brill. str. 874-882. ISBN 9789004081123. OCLC 5862806303.