1628

**1628. po kalendarima**
Gregorijanski	1628. (MDCXXVIII)
Ab urbe condita	2381.
Islamski	1037–1038.
Iranski	1006–1007.
Hebrejski	5388–5389.
Bizantski	7136–7137.
Koptski	1344–1345.
	Hindu kalendari
• Vikram Samvat	1683–1684.
• Shaka Samvat	1550–1551.
• Kali Yuga	4729–4730.
	Kineski
• Kontinualno	4264–4265.
• 60 godina	Yang Zemlja Zmaj; (od kineske Ng.)
Holocenski kalendar	11628.
	p • r • u
	Podrobnije: Kalendarska era

Milenijum:	2. milenijum
Vjekovi:	16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija:	1590-e 1600-e 1610-e – 1620-e – 1630-e 1640-e 1650-e
Godine:	1625 1626 1627 – 1628 – 1629 1630 1631

Ovo je članak o godini 1628.

Godina 1628 (MDCXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji

januar - Šah Džahan postaje vladar Mogulskog Carstva (do 1658).
17. 1. - Carlo di Gonzaga-Nevers stiže u Mantovu i proglašava se za vladara - doći će do Rata za mantovsko nasleđe (1628-31).
25. 1. - Melchior Klesl se vraća u Beč i na biskupsku stolicu.
1. 3. - Čarlsov rok za plaćanje brodarskog poreza (Ship money) od svih okruga u Engleskoj ali morao se povući zbog opozicije.
17. 3. - Oliver Cromwell prvi put nastupio kao član Parlamenta.
23. 3. - Kralj Ferdinand ponovno imenovao Žigmunda Erdedija banom "s punom vlašću" s određenom plaćom^[1].
6. 4. - Bosanac Gazi Husrev-paša postaje veliki vezir (do 1631), Mehmed-paša Ćuprilić mu je haznadar^[2].

maj - Tridesetogodišnji rat: počinje opsada Stralsunda, jer grad ne želi prihvatiti Francburšku kapitulaciju po kojoj mora izdržavati Wallensteinovu vojsku (danski kralj Kristijan IV ga deblokirao 4. 8.).
7. 6. - Petition of Right ("Molbenica prava"): izložena prava podanika u Engleskoj koja kralj ne sme pogaziti.
20. 6. - Zagrebački biskup Petar Domitrović stigao u Varaždin da dočeka članove Vlaške komisije; međutim, neka Nijemica, kojoj je spočitnuo zbog grijeha preljube, bacila ga u tvrđavski šanac gdje se udavio^[1]; nasljediće ga Franjo Ergelski (do 1637).
3. 7. - U Varaždinu sastanak Vlaške komisije, predstavnika hrvatskog sabora i zainteresirane vlastele. Komisija daje 10 razloga zašto Vlasi ne bi trebali postati podanici Hrvatske i kmetovi vlastele, koje Hrvati ne prihvaćaju^[1].
5. 7. - Vlaški prvaci u Varaždinu: ne priznaju hrvatsku vlastelu već samo Nijemce i kralja^[1].
11. 7. - Skup Vlaha u Rovišću (naoružanih 3.000 pješaka i 400 konjanika): komisiji kažu da ih preporuči kralju, vlasteli neće davati ni najmanju daću^[1]^[3]^[4].
13 - 14. 7. - Komisija odlučila da njemački garnizon napusti Varaždin, tužbe Hrvata zbog krađa i ubojstava koje su počinili Vlasi prepuštene posebnom sudu^[1].
23. 7. - Neredi u Veneciji i građanski sukobi između propapske i oligarhijske frakcije dužda Kornara i antipapske frakcije nižeg plemstva iza Reniera Zena iz Vijeća Desetorice.
6. 8. - Gradonačelnik Bamberga Johannes Junius spaljen kao veštac.
- Malo ledeno doba: godina bez leta u centralnoj Evropi, umnožila su se suđenja vešticama. Nerodna godina u Hrvatskoj - dogodine glad^[1].
10. 8. - Švedski brod Vasa potonuo na prvom putovanju (izvučen 1961).
19. 8. - U Sibiru osnovan Krasnojarsk.
23. 8. - Ubijen omrznuti George Villiers, 1st Duke of Buckingham.
2. 9. - Bitka kod Wolgasta, Albrecht von Wallenstein porazio Kristijana IV.
8. 9. - Osamdesetogodišnji rat, bitka u Zalivu Matanzas na Kubi: Holanđani Pieta Heina zarobili špansku flotu s blagom.
22. 9. - Veliki vezir Gazi Husrev-paša prisilio na predaju erzurumskog pobunjenika Abaza Mehmed-pašu^[5]
- Abaza je pomilovan i poslat za beglerbega u Bosnu, gdje će vršiti iznude od bogatih trgovaca^[6]^[7].

23. 10. - Na saboru u Zagrebu Žigmund Erdedi svečano uveden u bansku čast^[1].
28. 10. - Opsada La Rochella okončana nakon 14 meseci predajom hugenota - definitivna pobeda Louisa XIII, katoličanstva i centralne vlasti u Francuskoj. U opsadi je stradalo 22 od 27 hiljada stanovnika grada.
21. 11. - Zasjedanje vrhovnog kraljevskog suda u Požunu: razmatra imanja u križevačkoj županiji koja su naselili Vlasi i Hrvati - određeno da oni moraju pripasti vlasteli i kraljevini Hrvatskoj; krajiški kapetani i generali (koji su štajerski Nijemci) nemaju prava na zemljište i narod^[1] (odluka se ne može sprovesti)^[8].

Kroz godinu

Odigrana Gundulićeva "Dubravka".
Rusinski unijatski episkop Metodije Terlecki stigao u Hrvatsku (do 1644)^[9].
Monasi manastira Remeta sakupljaju milostinju u pravoslavnom delu Poljske i Rusiji.
William Harvey objavljuje Exercitatio Anatomica de Motu Cordis et Sanguinis in Animalibus sa nalazima o cirkulatornom sistemu.
René Descartes napisao Regulae ad directionem ingenii ("Pravila za usmerenje uma", objavljeno posthumno).

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1628.

3. 1. - Alvise II Mocenigo, mletački dužd († 1709)
8. 1. - François-Henri de Montmorency-Luxembourg, maršal Francuske († 1695)
12. 1. - Charles Perrault, bajkopisac († 1703)
10. 3. - Marcello Malpighi, doktor († 1694)
20. 9. - Marko Capogrosso, slikar iz Splita
1624-28? - Andrija Zmajević, književnik († 1694)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1628.

13. 7. - Robert Shirley, avanturista (* ca. 1581)
1. 8. - Juraj Baraković, pjesnik (* 1548)
16. 10. - François de Malherbe, pisac i kritičar (* 1555)

Fikcija

Radnja Les Trois Mousquetaires iz 1844. se događa ove godine.

Reference

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 ^1,7 ^1,8 Horvat, Ban Sigismund Erdedi
↑ Encyclopedia of the Ottoman Empire, Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters, p. 314 (Google Books)
↑ Historija n. J., 691
↑ Istorija s. n., 465
↑ History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, Stanford J. Shaw, p. 195 (Google Books)
↑ Historija n. J., 582
↑ Sarajevo u osmanskom periodu Arhivirano 2011-05-21 na Wayback Machine-u, sarajevo.ba
↑ Istorija s. n., 466
↑ Vladimir Ćorović, Verski pokreti, rastko.rs

Literatura

Rudolf Horvat, Ban Sigismund Erdedi (hr Wikisource)
Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5

[rhse-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 ^1,7 ^1,8 Horvat, Ban Sigismund Erdedi

[2] Encyclopedia of the Ottoman Empire, Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters, p. 314 (Google Books)

[3] Historija n. J., 691

[4] Istorija s. n., 465

[5] History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, Stanford J. Shaw, p. 195 (Google Books)

[6] Historija n. J., 582

[suop-7] Sarajevo u osmanskom periodu Arhivirano 2011-05-21 na Wayback Machine-u, sarajevo.ba

[8] Istorija s. n., 466

[9] Vladimir Ćorović, Verski pokreti, rastko.rs

[1]