Izvorni kod stranice Sarajevo

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

{{Infokutija naselje
|ime=Sarajevo
|slika=sarajevo.jpg
|opis_slike=Panorama Sarajeva, [[Latinska ćuprija]], [[Sebilj]], [[Careva džamija]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva]]
|slika_zastava=Flag of Sarajevo.svg
|slika_grb=Coat of arms of Sarajevo.svg
|koordinate={{Coord|43|52|0|N|18|25|0|E}}
|pushpin_map=Bosna i Hercegovina
|stanovništvo=271194|stanovništvo_godina=2013
|površina=142|visina=500
|vođa_ime=Benjamina Karić
|vođa_titula=Gradonačelnica
|vođa_stranka=[[SDP BiH]]
|prazna_oznaka=Dan grada
|prazan_info_deo1=6. aprila
|poštanski_broj=71000
|pozivni_broj=+387 (0)33
|utc_pomak=+1
|utc_pomak_DST=+2
|vremenska_zona=[[CET]]
|vremenska_zona_DST=[[CEST]]
|sajt=https://www.sarajevo.ba/|podjela_vrsta=[[Lista država|Država]]|podjela_ime={{flagcountry|Bosna i Hercegovina}}|podjela_vrsta1=Entitet|podjela_ime1=[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|podjela_vrsta2=[[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]]|podjela_ime2=[[Datoteka:Flag_of_Sarajevo_Canton.svg|20px|border]] [[Kanton Sarajevo]]|tip=Glavni grad}}

'''Sarajevo''' je [[glavni grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar te sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], koje prema procjenama ima 688,354 stanovnika. Kroz grad protiče rijeka [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada je [[Vrelo Bosne]], popularno izletište Sarajlija gdje izvire rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]]. Oko grada su olimpijske planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]], na kojima su se odvijale [[Zimska Olimpijada 1984|Zimske olimpijske igre 1984.]]

Grad Sarajevo sjedište je najveće visokoškolske ustanove u zemlji, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[teatar|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Svake je godine grad na rijeci [[Miljacka|Miljacki]] domaćin niza kulturnih festivala međunarodnog karaktera, među kojima su najznačajniji: [[Sarajevo Film Festival]] (SFF), [[Sarajevski jazz festival]], ljetni kulturni festival "[[Baščaršijske noći]]", teatarski festival novih produkcija "[[MESS]]", "[[Sarajevska zima]]" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike.

Urbanu sliku grada karakteriziraju brojni sakralni objekti, [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, zbog čega je grad dobio nadimak ''Jerusalem Evrope''. Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi s velikim, svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled, poznatije od nekih većih svjetskih gradova. U Sarajevu su [[1914]]. godine ubijeni austrougarski prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand|Franz Ferdinand]] i njegova supruga Sophie, čime je otpočeo [[Prvi svjetski rat]]. Sedamdeset godina kasnije, [[1984]]. godine u gradu se održavaju [[zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimske olimpijske igre]]. Tokom ranih [[1990-e|1990-ih]] godina ime grada je često bilo na naslovnicama dnevnih novina u cijelome svijetu, jer se tu vodio jedan od [[Rat u Bosni i Hercegovini|najkrvavijih ratova]] u novijoj evropskoj historiji. Grad je 1.425 dana bio pod stalnom [[Opsada Sarajeva|opsadom srpskih snaga]]. U napadima je 10.615 ljudi svih nacionalnosti izgubilo život, od toga 1.601 dijete, a skoro 50.000 ih je bilo povrijeđeno.

== Porijeklo imena ==
[[Datoteka:Sarajevo_Night_Skyline_Bosnia_&_Herzegovina_2014_(15510458883).jpg|lijevo|mini|Sarajevo noću]]
Ime ''Sarajevo'' se izvodi iz turske imenice {{lang|tr|saray}}, što znači "palača" ili "dvorac" (iz [[Perzijski jezik|perzijskog]] sarāy/سرای, istog značenja). Učenjaci se ne slažu sa porijeklom nastavka ''evo'' na kraju. U slavenskim jezicima, dodatak "evo" može indicirati prisvojnu imenicu, tako da Sarajevo može značiti 'grad palače'.

Jedna teorija je da ime može biti izvedeno iz [[Osmanski turski|osmanskog turskog]] termina ''saray ovası'', što je prvi put zabilježeno 1455. godine,<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kkQQAAAAIAAJ|language=sh|title=Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela|author=Hazim Šabanović|publisher=Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine|year=1959|id=UDC 94(497.6)"14/17"|pages=28–37|access-date=11. 9. 2012|archive-date=10. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220310215425/https://books.google.com/books?id=kkQQAAAAIAAJ|url-status=live}}</ref> što znači "polje oko dvora" ili jednostavno "dvorsko polje".<ref>{{cite web|url=https://translate.google.com/#tr/en/Saray%20Ovas%C4%B1|title=Google Translate|access-date=25. 9. 2014|archive-date=3. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200103171735/https://translate.google.com/#tr/en/Saray%20Ovas%C4%B1|url-status=live}}</ref>

Ipak, u svom ''Rječniku turcizama'', Abdulah Škaljić smatra da ''evo'' više ima smisla da dolazi iz raširenog [[Slavenski jezici|slavenskog]] sufiksa ''evo'' koje se koristi za imenovanje naselja i gradova, u odnosu na turski sufiks {{lang|tr|ova}}.<ref>Škaljić, Abdulah. ''Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost,'' Sarajevo, 1989, šesto izdanje</ref> Prvi spomen imena Sarajevo bilo je u pismu iz 1507. koje je napisao [[Firuz Bey]].{{Sfn|Tanzer|Longoria|2007|p=272}} Zvanično ime tokom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|400 godina Osmanskog Carstva]] bilo je ''Saraybosna'' ("Palača Bosne"), što je ostalo i danas naziv grada u savremenom turskom jeziku.

Sarajevo je historijski imao više nadimaka. Najraniji je Šeher, pojam koji je [[Isa-beg Ishaković]] koristio da opiše grad koji je htio sagraditi—što na turskom znači "grad" ({{lang|tr|şehir}}), što opet dolazi iz perzijskog {{transl|fa|shahr}} ({{lang|fa|شهر}}, isto značeći "grad"). Kako se Sarajevo razvijalo, razni nadimci su dolazili poredeći ga sa drugim gradovima [[Islamski svijet|Islamskog svijeta]], npr. "[[Damask]] na Sjeveru" i "Evropski [[Jerusalem]]"; ovaj drugi je popularniji.

== Okolina ==
[[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|lijevo|thumb|250px|Pogled na Sarajevo sa Hrida]]

=== Geografija ===
Sarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom središtu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zaprema površinu od 142 km². Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]] koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u Sarajevskom polju, a najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (naselje)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid]], [[Kovači]], [[Alifakovac (naselje)|Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova.

Kroz grad od istoka prema zapadu protiče rijeka [[Miljacka]], koja nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području prigradskog naselja [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući jedinstven park prirode - [[Vrelo Bosne]].

Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511 metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima naselje Ilidža sa 498 m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: Grdonj i Hum na sjeveru, Borja na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900 metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina, čiji vrhovi prelaze 2000 metara visine: [[Bjelašnica]] (2067 m), [[Jahorina]] (1916 m), [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]] (1629 m).

===Gradski pejzaž===
[[File:Sarajevo – Iftar at Žuta tabija.jpg|thumb|right|Pogled na Sarajevo sa popularne [[Žuta Tabija|Žute tabije]].]]

Sarajevo se nalazi blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine u jugoistočnoj Evropi. Grad Sarajevo sastoji se od četiri opštine: [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], i [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]], dok [[Sarajevsko metropolitansko područje]] sadrži ove i susjedne opštine od kojih: [[Ilidža]], [[Hadžići]], [[Vogošća]] i [[Ilijaš]].

Metropolitansko područje je smanjeno u 1990tim nakon rata i [[Dejtonski sporazum|Dejtonske divizije]] države, gdje je nekoliko opština razdvojeno linijom novonastale [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), čineći tako nekoliko novih opština koje čine grad [[Istočno Sarajevo]] u Republici Srpskoj: [[Istočna Ilidža|Istočna Ilidza]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Istočni Stari Grad]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Pale (Bosna i Hercegovina)|Pale (RS)]], i [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (RS)]], uz dodatnu opštinu [[Sokolac]] (koja nije tradicionalno bila ranije u sastavu Sarajeva niti je dijeljena).

Grad ima urbanu zonu od 1041.5 km². Veliki park je najveća zelena površina u centru Sarajeva. Nalazi se između [[Ulica Maršala Tita (Sarajevo)|Titove]], [[Koševo|Koševa]], [[Džidžikovac|Džidžikovca]], ulice Tina Ujevića i Trampine, a na donjem dijelu nalazi se spomenik ubijenoj djeci Sarajeva.

=== Klima ===
Klima u Sarajevu je umjerena i blago kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina oborina je oko 900 mm. Najtopliji mjesec je august, a najhladniji januar. Najviše oborina je u septembru, dok je najmanje u martu.
Najniža zabilježena temperatura je -21,8&nbsp;°C (24. januara 1963.), najviša 37,4&nbsp;°C (24. jula 1987.).

Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Četinarske šume umerenih predela|Crnogorica]] ([[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]]) i [[listopadna biljka|bjelogorica]] ([[breza (biljka)|breza]], [[topola (drvo)|topola]] i [[lijeska]]) se prepliću i čine prirodu u okolini grada neobično lijepom. 1939. godine botaničar K. Mali osnovao je [[Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u drugom svjetskom ratu u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530 m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet Sarajevo|Šumarskog fakulteta]]. 
Zadnjim ratom najvećim dijelom je uništen šumski fond.


== Historija ==
{{main|Historija Sarajeva}}
[[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|thumb|desno|180px|Baščaršija]]
[[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|thumb|desno|180px|Sarajevo oko 1900. godine]]
[[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|thumb|desno|180px|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]]

[[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|thumb|desno|180px|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]]
Historija prvih ljudskih naselja na području Sarajeva seže do [[neolit|mlađeg kamenog doba]]. Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je dio bosanske samostalne države [[Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša]] pronađeno je 30 stećaka. Najljepši krase vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu džamiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (ime od Saraj-ovasi, „polje oko dvora“).
Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Begova džamija|Gazihusrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[Imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|stara pravoslavna crkva]].<ref>{{Cite web |title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu |url=http://www.staracrkva.org/hram.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2012-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm |deadurl=yes }}</ref> Bogato Sarajevo u 17. stoljeću bijaše jedno od balkanskih cuda, kudikamo najvažniji grad u unutrašnjosti zapadno od [[Solun]]a.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> „Zlatno doba“ prekinut će požar [[1697]]., kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga zapalio. 

Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad [[Bosanski vilajet|Bosne, provincije Osmanskog carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] Sefardi, poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[hrišćanska crkva|crkve]] i [[katedrala]]. Sarajevo je na malom prostoru našlo mjesta za sve četiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije. Dugotrajni suživot je stvorio posebnu kulturu i multinacionalni duh, koji je izdržao mnoge historijske izazove.

[[1878]]. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina (Austro-Ugarska)|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i drugi, evropski izgled. Time Sarajevo još jednom potvrđuje da [[Evropa|Evropi]] ne pripada samo prostorno i vremenski, nego i na civilizacijsko-kulturni način. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], gradska [[Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom „evropeizacije“, austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne.

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji je počeo austrougarskim napadom na Srbiju i čiji je povod bio [[Sarajevski atentat]], grad ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Ta država će 1929. promeniti ime u Kraljevina Jugoslavija. Sarajevo je ostalo uglavnom na margini interesa dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Arhitektonska slika grada ostala je gotovo nepromijenjena, industrija je nazadovala, dok je društveno nezadovoljstvo radnika raslo. U međuratnom periodu Sarajevo je većinom stagniralo i ekonomsko nazadovalo. Izbijali su protesti i štrajkovi radnika i sarajevske inteligencije.

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941–1945) Sarajevo je pripadalo Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a nakon njenom sloma i kraja rata 1945. postalo je administrativni, kulturni i ekonomski centar SR Bosne i Hercegovine, jedne od šest republika SFR Jugoslavije. U gradu su se razvijali industrija, ekonomija, školstvo i kultura. Osnovan je [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne instituticije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika je porastao na više od 500.000. Sarajevu je [[Olimpijski komitet]] povjerio organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su održane 1984. godine.

Društveno-političke promjene u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] dovele su do prvih političkih izbora 1992. na kojima je izabrano [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović raspisao je referendum o nezavisnosti BiH. To je dovelo do stvaranja nezavisne i suverene države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha JNA i četveročlanog Predsjedništva SFRJ s većinskom odlukom naroda BiH dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i rata u Bosnu i Hercegovini. Tokom rata izdvojila se [[opsada Sarajeva]], koji je više od tri godine bio pod blokadom. U vojnim akcijama grad je pretrpio velika materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a gotovo 50.000 stanovnika bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Vijećnica]], u kojoj je bila smještena Narodna i Univerzitetska biblioteka, a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni.

Posebno mjesto u gradu Sarajevu zauzima [[Šehidsko mezarje Kovači]], mjesto na kojem su ukopani mnogi sinovi grada. Na mezarju Kovači, među ostalim [[šehid]]ima, ukopan je i prvi predsjednik BiH [[Alija Izetbegović]], po svojoj želji, sa ostalim borcima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]].

== Politika ==
[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|thumb|250|left|thumb|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]]
Grad Sarajevo se sastoji od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Sarajevo kanton|Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

Grad Sarajevo prije zadnjeg rata  činilo je deset općina: [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]] i [[Vogošća]].

Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] i reintengracije pojedinih naselja, nastaje Kanton Sarajevo, unutar kog se formira Grad Sarajevo od četiri općine.

Sa druge strane većina teritorije općina [[Pale (RS)|Pale]] i [[Trnovo]], te neka naselja koja su ostala u Republici Srpskoj kao [[Kasindo]], [[Lukavica]], [[Hreša]] itd. čine grad [[Istočno Sarajevo]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo|Trnovo RS]] i [[Sokolac]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Sarajevoview.PNG|thumb|desno|180px|Pogled na Sarajevo]]
[[1910]]. godine Sarajevo je imalo 57.040 stanovnika, [[1931]]. godine 78.180, [[1961]]. godine 143.120 stanovnika, [[1991]]. godine 527.049 stanovnika (110.552 na području 10 općina u 335 naseljenih mjesta te 416.497 na području grada Sarajeva), [[2002]]. godine 401.118 stanovnika, te po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2013]]. godine 271.194 stanovnika.<ref>{{Cite book|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Popis stanovništva 2013: rezultati popisa}}</ref>

{| class="wikitable sortable"
|+ Etnička struktura Sarajeva 2013. godine
|-
! Etnička grupa !! Broj stanovnika !! Percenat
|-
| Bošnjaci || 222.457 || 81%
|-
| Hrvati || 13.604 || 5%
|-
| Srbi || 10.422 || 4%
|-
| Ostali i nep. || 56.470 || 10%
|}

== Religija ==
Konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, a zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jeruzalem|Jerusalemom]]. Sarajevo je sjedište [[Reisu-l-ulema|Reisu-l-uleme]], poglavara [[islam|muslimana]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sjedište dabrobosanske [[Mitropolija|Mitropolije]] pravoslavne crkve te sjedište Vrhbosanske nadbiskupije [[Katoličanstvo|Rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini.

<gallery>
Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|Careva džamija
Datoteka:Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu|Srpska saborna crkva]]
Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg| Katedrala
Datoteka:Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sinagoga u Sarajevu|Sinagoga]]
</gallery>

Urbanu sliku grada krase sakralni objekti četiri svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve, katedrala, sinagoga, te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u samom centru grada Sarajeva, smješteni tek stotinjak metara jedni od drugih.

== Ekonomija ==

Nakon S.R.Bosne i Hercegovine, i 4 godine rata, ekonomija Sarajeva je krenula procesom Liberalno-Tržišne tranzicije, <ref>Evropska komisija i Svjetska banka. [http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm Program Evropske zajednice za Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm |date=2008-12-28 }}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, [[1997]]. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>CIA (2006). [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Bosna i Hercegovina - CIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }}</ref> čini grad ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine.Sarajevo je imalo veoma razvijenu industriju i ekonomiju tokom perioda S.R.Bosne i Hercegovine,i imalo je veoma jaka preduzeća,od kojih su mnoga od izvoza i prisutnosti na stranim tržištima sa godišnjim prihodima u milijardama USD$,a mnoga od njih su radila u kooperaciji sa svjetskim brandovim,kao što su Wolkswagen TAS fabrika automobila Sarajevo od 1972,Coca Cola od 1975,Marlboro Fabrika Duhana Sarajevo ,SKF Sweden od 1967,itd.Samo je nekolicina preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na Liberalno-tržišnu ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja,građevinskog materijala,itd Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] , [[BH Telecom]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]].

Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini. <ref>Lonely Planet (Mart 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi </ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. 600 godina historije Sarajeva čini turističku ponudu zanimljivom. Sarajevo je usluživalo putnike tokom vijekova i predstavljalo važan trgovinski centar kako tokom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] carstva i perioda [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] vlasti, tako i u svojoj novijoj historiji.

== Komunikacije i mediji ==
Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija. <ref>Evropski žurnalistički centar (novembar 2002). [http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html Krajolik bosanskohercegovačkih medija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html |date=2005-05-19 }}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>Jelenka Vockić-Avdagić. [http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm Internet i javnost Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm |date=2007-10-07 }}</ref>

[[Sloboda|Oslobođenje]], osnovano [[1943]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Ipak, iako kvalitetno iznad, tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]]. <ref>Radenko Udovičić (05. 03.2002). [http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211 Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211 |date=2012-02-27 }}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]] i mjesečne novine [[Express Magazin]].

[[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] i [[FTV|Federalna televizija]] su državne TV stanice, jedne od tri u Bosni i Hercegovini. Druge stanice u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN televizija|Open Broadcast Network]], [[Face TV]], [[TV1 (BiH)|TV1]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], [[Radio Antena]], eFM studentskog radija, Radija 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored ovih, i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadno-evropskih stanica.

== Prijevoz ==
[[Datoteka:Tram Satra II, Sarajevo.JPG‎|thumb|180px|Sarajevo je prvi grad u [[Evropa|Evropi]] sa cjelodnevnom tramvajskom linijom]]
Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a.
Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima Ilijaš, Visoko i Kakanj. Planirani evropski autoput, [[koridor 5c|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezivajući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu. <ref>Bosmal. [http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14 Koridor 5C] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14 |date=2008-03-28 }}</ref>

Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme Olimpijskih igara, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je '70.tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su Titova i Zmaja od Bosne. 
Električni [[tramvaj]]i sa sedam tramvajskih linija GRAS , koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu. <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> 
Naselja [[Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80.tih godina povezana su sa centrom grada trolejbuskim linijama. Za vrijeme rata prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim minibusima (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma JKP [[GRAS]] Sarajevo.

Glavna željeznička stanica u Sarajevu se nalazi u sjevernom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca.

[[Međunarodni аerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Otvoren je 1969. i sa 2.600 m dugom pistom povezuje Sarajevo sa evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2004., 397,000 putnika je prošlo kroz sarajevski aerodrom, za razliku od samo 25,000 iz [[1996]]. godine. <ref>Zahid Krkić, [https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm Statatistički podaci za sarajevski aerodrom]</ref>

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|thumb|180px|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]]
[[Datoteka:Sarajevo museum.jpg|thumb|desno|180px|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]] Bosne i Hercegovine u Sarajevu.]]

U Sarajevu su, po podatcima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove „Djeca Sarajeva“, 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. U 46 osnovnih škola od 1. do 9. razreda je 16036 učenika. U gradu su 33 srednje škole sa 19457 učenika. 
Sarajevski univerzitet osnovan je '40.tih godina i čine ga 18 fakulteta, 3 teološka fakulteta, 3 akademije i 2 visoke škole.<ref>{{Cite web |title=Osnovno, srednje i visoko obrazovanje u Sarajevu (PDF-Dokument) |url=http://www.zavodzpr-sa.ba/Publikacije/LKbos.pdf |access-date=2003-12-03 |archivedate=2003-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031203204453/http://www.zavodzpr-sa.ba/Publikacije/LKbos.pdf |deadurl=no }}</ref> Tokom rata 1993. izgorjela je Nacionalna i Univerzitetska biblioteka, sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope.

== Kultura ==
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Sarajevu}}
Sarajevo je kroz historiju bilo središte mnogih različitih religija i etničkih grupa. Grad je bogat muzejima: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej Sarajevo 1878.-1918.]], [[Muzej Jevreja BiH]] i [[Muzej literature i teatralne umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. 

Galerije Sarajeva su: [[Umjetnička galerija BiH]], [[Collegium Artisticum]], [[Mak]], [[Roman Petrović (galerija)|Roman Petrović]], [[10m²]], [[Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr.
U gradu je također smješteno [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1919]], kao i [[Kamerni teatar 55]], [[Pozorište mladih]] i [[Sarajevski ratni teatar SARTR]]. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]].

Ratna uništavanja, <ref>Jane Perlez (12. august 1996).[http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html Ostaci sarajevske biblioteke su simbol uništene kulture]</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su Gazi Husrev-begova biblioteka, [[Nacionalna biblioteka]], [[Orijentalni institut]] i [[Muzej olimpijskih igara]] [[1984]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija.

Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]], slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oscari|Oskarovac]] [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]].

[[Sarajevo Film Festival]], pokrenut [[1995]], je postao premijerni filmski festival na Balkanu. [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski jazz festival]] su poznati, kao i [[Baščaršijske noći]], ljetni kulturni, muzički i plesni događaj.

Sarajevska muzička scena se razvila u gradu između [[1961]] i [[1991]]. Ova vrsta muzike je počela sa grupama poput [[Indexi|Indexa]], [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]] i pjevača i tekstopisca [[Jadranka Stojaković|Jadranke Stojaković]] i [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Nastavila je u 1980im, sa [[SCH]], [[Plavi orkestar|Plavim orkestrom]], [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenim pušenjem]], [[Valentino]]m i [[Crvena jabuka (bend)|Crvenom jabukom]]. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu.

== Sport ==
Najpopularniji sportovi su [[fudbal|nogomet]], [[košarka]] i [[rukomet]]. Sportski život se prvenstveno odvija kroz dva sportska društva, [[SD Željezničar]] i [[SD Bosna]]. Oba sportska društva imaju sportske sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu se ističu nogometni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]], rukometni klubovi [[RK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klub [[KK Bosna|Bosna]], evropski prvak 1979. i ženski rukometni klub [[ŽKK Željezničar|Željezničar]] šahovski klubovi [[ŠK Bosna|Bosna]] , [[ŠK Željezničar|Željezničar]] i odbojkaški klub invalida [[OKI Fantomi|Fantomi]] i [[OKI Spid|Spid]]. 

Grad je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara [[1984]]. godine.

== Partnerski gradovi ==
Sarajevo je u partnerstvu sa sljedećim gradovima:

* {{flagicon|ALB}} [[Tirana]] ([[Albanija]])
* {{flagicon|ALŽ}} [[Tlemcen]] ([[Alžir]])
* {{flagicon|AZE}} [[Baku]] ([[Azerbejdžan]])
* {{flagicon|HRV}} [[Dubrovnik]], [[Zagreb]] i [[Pula]] ([[Hrvatska]])<ref>[http://www.dubrovnik.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji], dubrovnik.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.</ref><ref>[https://www.pula.hr/hr/vodici/medunarodna-suradnja/o-odsjeku/medunarodna-suradnja/gradovi-pobratimi/ Gradovi pobratimi], pula.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.</ref>
* {{flagicon|KIN}} [[Tianjin]] ([[Narodna Republika Kina|Kina]])
* {{flagicon|NJE}} [[Friedrichshafen]], [[Magdeburg]] i [[Wolfsburg]] ([[Njemačka]])
* {{flagicon|SAD}} [[Dejton (razvrstavanje)|Dayton]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
* {{flagicon|FRA}} [[Serre-Chevalier]] ([[Francuska]])
* {{flagicon|UK}} [[Coventry]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]])
* {{flagicon|ITA}} [[Ferrara]], [[Napulj]], [[Prato]] i [[Venecija]] ([[Italija]])
* {{flagicon|KAN}} [[Calgary]] ([[Kanada]])
* {{flagicon|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] ([[Kuvajt]])
* {{flagicon|LBY}} [[Tripoli]] ([[Libija]])
* {{flagicon|AUT}} [[Innsbruck]] ([[Austrija]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Stockholm]] ([[Švedska]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Madrid]] ([[Španija]])
* {{flagicon|TUR}} [[Ankara]], [[Istanbul]] i [[Bursa]] ([[Turska]])
* {{flagicon|MAĐ}} [[Budimpešta]] ([[Mađarska]])
* {{flagicon|CG}} [[Podgorica]] ([[Crna Gora]])<ref>[https://ba.n1info.com/vijesti/sarajevo-i-podgorica-postali-pobratimski-gradovi/ Sarajevo i Podgorica postali pobratimski gradovi], ba.n1info.com, pristupljeno 13. srpnja 2022.</ref>

== Znamenitosti grada ==
[[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|thumb|desno|150px|Begova džamija 1900.godine]]
[[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|thumb|desno|150px|Svrzina kuća]]
[[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|thumb|desno|150px|Latinska ćuprija]]
[[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|thumb|desno|150px|Muzički paviljon]]
[[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]]

Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han (objekat)|hanova]] i [[bezistan]]a. Nakon barbarskih razaranja tokom [[Historija Bosne i Hercegovine|proteklog rata]] Baščaršija je ponovo obnovljena na opću radost Sarajlija i njihovih gostiju.

=== Osmanski period ===
* [[Baščaršijska džamija]], 1516.
* [[Begova džamija|Gazi Husrev-begova džamija]], 1531.
* [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38 
* [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. 
* [[Bijela tabija]], oko 1550.
* [[Alipašina džamija]], 1560/61. 
* [[Ferhadija džamija (Sarajevo)]], 1561/62.
* [[Kozja ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća 
* [[Brusa bezistan]], 1561. 
* [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. 
* [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81., današnji oblik 1821.
* [[Morića han]], kraj 16. stoljeća 
* [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kula Gazi Husrev-begove džamije]], kraj 16. stoljeća
* [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. 
* [[Kapi kula na Ploči]], početak 18. stoljeća 
* [[Višegradska kapi kula]], početak 18. stoljeća 
* [[Sebilj]], gradska fontana, 1754. današnji oblik 1891. 
* [[Latinska ćuprija]], bivši [[Latinska ćuprija|Principov most]], 1789. 
* [[Turbe sedam braće]], 1815. 
* [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. 
* [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. 
* [[Saborna crkva u Sarajevu]], 1863/72. 
* [[Konak na Bistriku]], 1867/69.

=== Austro-ugarski period ===
* [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. 
* [[Hotel Evropa (Sarajevo)|Hotel "Evropa"]], 1880/81.
* [[Despića kuća]], tradicionalna gradska kuća bosanske srpske porodice, 1881.
* [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89 
* [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] , 1885. 
* [[Ćumurija most|Ćumurija]], most, 1886.
* [[Zgrada Marijin Dvora]] 1885/95 i 1897 
* [[Čobanija most]], most, 1888.
* [[Ajfelov most|Skenderija]], most, 1893.
* [[Careva ćuprija]], 1897.
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89
* [[Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. 
* [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća
* [[Gradska tržnica Markale]], 1894.
* [[Narodno pozorište Sarajevo]], 1897/98 
* [[Sarajevska pivara]], 1898.
* [[Drvenija most|Drvenija]], most, 1899.
* [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. 
* [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu]], kraj 19. stoljeća 
* [[Sinagoga u Sarajevu|Aškenaška sinagoga u Sarajevu]], 1902. 
* [[Crkva Kraljice Sv. krunice]], na Banjskom brijegu 1910/1911.
* [[Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog u Sarajevu|Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog]], 1912/14 
* [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. 
* [[Zgrada OSCE]] bivša Austrougarska banka, 1912. 
* [[Rektorat Univerziteta]] 1912/14. 
* [[Zgrada Napretka u Sarajevu|Zgrada "Napretka"]] 1912/13. 
* [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], 1913.
* [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. 
* [[Jajce kasarna]], 1913/14.
* [[Muzički paviljon (Sarajevo)|Muzički paviljon]], 1913.

=== Moderni period ===
* [[Zgrada Narodne banke Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. 
* [[Crkva Svetog preobraženja]], 1939.
* [[Crkva Svetog Josipa]], 1940. 
* [[Higijenski zavod]], 1950. 
* [[Pozorište lutaka]], 1950. 
* [[Historijski muzej]], 1958. 
* [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. 
* [[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine]] 1974 i 1983 
* [[Elektroprivreda BiH]], upravna zgrada, 1978. 
* [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82.
* [[Hotel Holiday|Hotel "Holiday Inn"]], 1983. 
* [[Zetra]] gradska dvorana, 1983. 
* [[UNITIC neboderi]], 1986. 
* [[Bošnjački institut]], 2001. 
* [[Avaz Business Center]], 2005. 
* [[Bosmal City Centar]], 2006.
* [[Avaz Twist Tower]], 2008

== Slavni ljudi ==
{|
|
* [[Abdulah Sidran]], književnik
* [[Admir Glamočak]], glumac
* [[Aleksandar Hemon]], književnik
* [[Alija Behmen]], gradonačelnik grada Sarajeva
* [[Almir Turković]], nogometaš
* [[Asim Ferhatović]], nogometaš
* [[Bahrija Nuri Hadžić]], sopranistica
* [[Boris Novković]], pjevač
* [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]]
* [[Branko Crvenkovski]], predsjednik [[Republika Makedonija|Makedonije]]
* [[Branko Đurić]] , glumac
* [[Danis Tanović]], filmski režiser
* [[Davor Dujmović]], bivši glumac
* [[Davorin Popović]], pjevač
* [[Đorđe Novković]], kompozitor
* [[Edhem Bičakčić]], političar
* [[Dino Merlin|Edin Dervišhalidović]], pjevač
* [[Edin Džeko]], fudbaler
|
* [[Emerik Blum]], bivši gradonačelnik Sarajeva
* [[Emir Kusturica]], filmski režiser
* [[Gavrilo Princip]], student mlade Bosne
* [[Goran Bregović]], muzičar
* [[Goran Čengić]] , bivši rukometaš
* [[Hajrudin Varešanović]], pjevač Hari Mata Hari
* [[Hamdija Kreševljaković]], historičar
* [[Haris Brkić]], košarkaš
* [[Husein Tahmiščić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica
* [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka
* [[Jasna Diklić]], glumica
* [[Jovan Divjak]], vojno lice
* [[Kemal Monteno]], pjevač
* [[Mario Stanić]], nogometaš
* [[Miljenko Jergović]], književnik
* [[Miralem Zupčević]] , glumac
|
* [[Mirza Tanović]], glumac i bivši tv voditelj
* [[Momo Kapor]], književnik
* [[Muhamed Mehmedbašić]], revolucionar Mlade Bosne
* [[Mustafa Mujezinović]], političar premijer Vlade FBIH
* [[Nele Karajlić]], komičar i vođa muzičke grupe Zabranjeno Pušenje
* [[Nenad Kecmanović]], politolog
* [[Ognjen Tadić]], političar
* [[Pjer Žalica]], režiser
* [[Rade Bogdanović]], nogometaš
* [[Rejhan Demirdžić]], glumac
* [[Saša Petrović (glumac)|Saša Petrović]], glumac
* [[Sima Milutinović Sarajlija]], bosanski srpski pesnik
* [[Stjepan Kljujić]], političar
* [[Vladimir Prelog]], hemičar
* [[Zana Marjanović]], glumica
* [[Zdravko Čolić]], pjevač
* [[Zijah Sokolović]], glumac
* [[Žan Marolt]], glumac
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Sarajevo}}
* [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}
* [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{Simboli jezika|bs/en|Bosanski & Engleski}}
* [http://www.radiosarajevo.ba Radiosarajevo.ba] {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}

{{Sarajevo}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}

[[Kategorija:Sarajevo| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]
[[Kategorija:Olimpijski gradovi]]

Upotrebljeni šabloni (140):

Šablon:Both (uredi)
Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Citation/core (uredi)
Šablon:Citation/make link (uredi)
Šablon:Cite book (uredi)
Šablon:Cite web (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Color (uredi)
Šablon:Commonscat (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Coord (uredi)
Šablon:Country data ALB (uredi)
Šablon:Country data ALŽ (uredi)
Šablon:Country data AUT (uredi)
Šablon:Country data AZE (uredi)
Šablon:Country data Albanija (uredi)
Šablon:Country data Alžir (uredi)
Šablon:Country data Austrija (uredi)
Šablon:Country data Azerbejdžan (uredi)
Šablon:Country data Bosna i Hercegovina (uredi)
Šablon:Country data CG (uredi)
Šablon:Country data Crna Gora (uredi)
Šablon:Country data FRA (uredi)
Šablon:Country data Francuska (uredi)
Šablon:Country data HRV (uredi)
Šablon:Country data Hrvatska (uredi)
Šablon:Country data ITA (uredi)
Šablon:Country data Italija (uredi)
Šablon:Country data KAN (uredi)
Šablon:Country data KIN (uredi)
Šablon:Country data KUV (uredi)
Šablon:Country data Kanada (uredi)
Šablon:Country data Kina (uredi)
Šablon:Country data Kuvajt (uredi)
Šablon:Country data LBY (uredi)
Šablon:Country data Libija (uredi)
Šablon:Country data MAĐ (uredi)
Šablon:Country data Mađarska (uredi)
Šablon:Country data NJE (uredi)
Šablon:Country data Njemačka (uredi)
Šablon:Country data SAD (uredi)
Šablon:Country data Sjedinjene Američke Države (uredi)
Šablon:Country data TUR (uredi)
Šablon:Country data Turska (uredi)
Šablon:Country data UK (uredi)
Šablon:Country data Ujedinjeno Kraljevstvo (uredi)
Šablon:Country data ŠPA (uredi)
Šablon:Country data ŠVE (uredi)
Šablon:Country data Španija (uredi)
Šablon:Country data Švedska (uredi)
Šablon:Dead link (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/category (uredi)
Šablon:Fix comma category (uredi)
Šablon:Flagcountry (uredi)
Šablon:Flagcountry/core (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Flagicon (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Flagicon/core (uredi)
Šablon:Force plural (uredi)
Šablon:Glavni (uredi)
Šablon:Glavni-drugo (uredi)
Šablon:Glavni gradovi Evrope (uredi)
Šablon:Glavni gradovi evropskih država (uredi)
Šablon:Hlist/styles.css (uredi)
Šablon:Icon (uredi)
Šablon:If empty (uredi)
Šablon:Infobox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Infobox settlement/columns (uredi)
Šablon:Infobox settlement/columns/styles.css (uredi)
Šablon:Infobox settlement/link (uredi)
Šablon:Infokutija (uredi)
Šablon:Infokutija naselje (uredi)
Šablon:Lang (uredi)
Šablon:Langname (uredi)
Šablon:Location map2 (uredi)
Šablon:Loop (uredi)
Šablon:Main (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Malo (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Mapa lokacije (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Navbox subgroup (uredi)
Šablon:Nbsp (uredi)
Šablon:Nowrap (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:PAGENAMEBASE (uredi)
Šablon:Pluralize from text (uredi)
Šablon:Polparty (uredi)
Šablon:Reflist (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista/stilovi.css (uredi)
Šablon:Replace (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Round (uredi)
Šablon:Sarajevo (uredi)
Šablon:Sfn (uredi)
Šablon:Simboli jezika (uredi)
Šablon:Small (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Str crop (uredi)
Šablon:Sup (uredi)
Šablon:Template other (uredi)
Šablon:Transl (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Šablon:Yesno (uredi)
Šablon:Zaokruživanje (uredi)
Nacrt:Infokutija Naselje/stilovi.css (uredi)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Category handler (uredi)
Modul:Category handler/blacklist (uredi)
Modul:Category handler/config (uredi)
Modul:Category handler/data (uredi)
Modul:Category handler/shared (uredi)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Coordinates (uredi)
Modul:Coordinates/styles.css (uredi)
Modul:Detect singular (uredi)
Modul:Footnotes (uredi)
Modul:Footnotes/anchor id list (uredi)
Modul:Footnotes/anchor id list/data (uredi)
Modul:Footnotes/whitelist (uredi)
Modul:ISO 3166 (uredi)
Modul:ISO 3166/data/National (uredi)
Modul:If empty (uredi)
Modul:Infobox (uredi)
Modul:Infobox/styles.css (uredi)
Modul:InfoboxImage (uredi)
Modul:Location map (uredi)
Modul:Location map/data/Bosna i Hercegovina (uredi)
Modul:Location map/data/Bosnia and Herzegovina (uredi)
Modul:Location map/styles.css (uredi)
Modul:Math (uredi)
Modul:Namespace detect/config (uredi)
Modul:Namespace detect/data (uredi)
Modul:Navbar (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (uredi)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbox/configuration (uredi)
Modul:Navbox/styles.css (uredi)
Modul:String (uredi)
Modul:Text (uredi)
Modul:Webarchive (uredi)
Modul:Yesno (uredi)

Vratite se na stranicu „Sarajevo”.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Sarajevo