Izvorni kod stranice Operacija Oluja

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećih razloga:
Ova stranica je zaključana kako bi se spriječilo uređivanje ili druge akcije.
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis. The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
- Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
- Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20. Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji". U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.
{{Bitka ijekavica
| sukob    = Operacija Oluja
| slika       = Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg
| opis     = Karta operacije Oluja
| dio      = [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i<br />[[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| mjesto       = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum        = [[4. 8.]] – [[8. 8.]] [[1995]]. (84 h)
| teritorija   = Hrvatska preuzima kontrolu nad 10.500 km<sup>2</sup> svoje teritorije.
| rezultat      = odlučujuća hrvatska<ref name=Knin/><br /> i bosansko-hercegovačka pobjeda<ref name=Knin>Leutloff-Grandits, Carolin: ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' [[LIT Verlag]] Berlin-Hamburg-Münster, 2006, page 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref><br />De facto završetak postojanja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]<br />Završetak postojanja [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]<br />Završetak opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends | url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html| work=The Independent| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom'| url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1| work=[[The New York Times]]| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}</ref><br />
| strana1  = {{flag|Hrvatska}} ([[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]])<br />
----
{{flag|Bosna i Hercegovina|1992}} ([[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]])
| strana2  = {{flag|Srpska Krajina|name=Republika Srpska Krajina}} ([[Vojska Srpske Krajine|VSK]])
{{flag|Republika Srpska}}  ([[Vojska Republike Srpske|VRS]])<br />
----
<!-- Deleted image removed: [[Datoteka:Untitled-TrueColor-02.png|22px]]  -->[[Autonomna Republika Zapadna Bosna]]
| komandant1  = [[Zvonimir Červenko]] (HV)<br />[[Atif Dudaković|Atif Dudakovic]] (ABiH)
| komandant2  = [[Mile Mrkšić]] (VSK)<br />[[Fikret Abdić]] ([[Autonomna Republika Zapadna Bosna|ARZB]])
| snaga1   = 130.000 vojnika (HV),<ref name=domovinskirat>[http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{hr icon}} Croatian War of Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} 1995.08.04. - 08.08. - "Oluja"</ref><br />~25.000 (ABiH)<br /> 350 tenkova (HV)<br />15 tenkova (ABiH)<br />500 artiljerijskih oruđa,<br /> 50 raketnih lansera,<br /> 18 aviona,<br />~17-38 helikoptera,
| snaga2   = 40.000 vojnika (VSK),<br />~10.000 vojnika (ARZB),<br /> 400 tenkova,<br /> 200 oklopnih transportera,<br /> 560 artiljerijskih oruđa,<br />20 raketnih lansera,<br /> ~320-360 protuavionskih oruđa,<br />~22-25 aviona,<br />~13-22 helikoptera,
| gubici1 = 174-196 ubijenih vojnika,<br />1.100-1.430 ranjenih<ref name="b92.net">http://www.b92.net/eng/news/in_focus.php?id=111&start=0&nav_id=35990</ref>
| gubici2 = (1) 500-700 vojnika i 500-677 civila ubijeno<br />2.500 ranjenih<br />5.000 [[ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]<br />90,000 izbjeglica<ref>Madey, Neven (14 August 1995). [http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/d0cd11bdf1350357802566d60046e3b7?Opendocument Letter from the Chargé d'affaires]. Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights. Accessed 5 September 2009.</ref> (hrvatski izvori) <br />(2) 742 vojnika ubijeno,<br /> najmanje 1.196 civila ubijeno,<br />200.000<ref name="b92.net"/>-250.000 izbjeglica (srpski izvori)<br />(3)150.000-200.000 izbjeglica (UN)
}}
'''Operacija Oluja''' je vojna akcija kojom su za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], početkom augusta [[1995]]., snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i policije uspostavile [[Hrvatska|hrvatsku]] kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. U akciji je sudjelovao i [[V korpus Armije BiH|V korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] iz [[opsada Bihaća|bihaćkog džepa]], koji je tom prilikom uspostavio nadzor nad tadašnjom [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnom republikom Zapadnom Bosnom]].

Međunarodne reakcije bile su podvojene: SAD i Njemačka su ju podupirale, Rusija i Velika Britanija su joj se usprotivile.<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1995/08/05/world/conflict-balkans-allies-us-criticizes-croatia-but-only-halfheartedly-for-attack.html?scp=22&sq=croatia%20august%201995&st=cse |title=CONFLICT IN THE BALKANS: THE ALLIES; U.S. Criticizes Croatia, but Only Halfheartedly, for Attack on Serbs |publisher=The New York Times |author=Steve Greenhouse |date = 05. 08. 1995. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref>

Dok je sama akcija prošla prilično brzo i, s obzirom na angažirane efektive, relativno malo razaranja i gubitaka na obje strane, za posljedicu je imala iseljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva [[Srbi|srpske]] nacionalnosti s akcijom zahvaćenih prostora. Tumačeći goleme demografske promjene, hrvatski autori naglašavaju da su Srbi iz ugroženih područja evakuirani po naređenju vlade Krajine izdanom 4.8.1995. u 20:00 h<ref>{{Cite web |title=33 dokumenata o evakuaciji Srba |url=http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |access-date=2013-09-18 |archive-date=2009-07-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090729213506/http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |dead-url=yes }}</ref>. Tokom i neposredno poslije akcije su na tim prostorima zabilježeni slučajevi paleža, pljačke, kao i ubojstva preostalih pripadnika srpske nacionalnosti. U tako ispražnjena područja je vlada hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nešto kasnije naselila izbjeglice [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

Protiv [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], te još dvojice hrvatskih generala koji su sudjelovali u operaciji - [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]] - na [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškom sudu]] se vodio postupak zbog ratnih zločina. Nepravomoćnom presudom 2011. godine Ante Gotovina je osuđen na 24 godine a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen svih optužbi. 2012. godinei Ante Gotovina i Mladen Markač pravomoćnom odlukom oslobođeni su od optužbi po svim točkama optužnice.

Operacija Oluja je najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U Hrvatskoj se [[5. 8.|5.8.]] 1995. - dan kada su hrvatske snage ušle u tadašnji glavni grad RSK [[Knin]] - slavi kao državni praznik pod nazivom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]. U Srbiji se uglavnom pamti po progonima Srba iz Hrvatske.

== Pozadina ==
Nakon [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]] u [[maj]]u 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta/kolovoza [[1995]]., nakon problema što su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Udružene hrvatske i bosanske snage su zauzele strateški važne bosanske gradove [[Glamoč]], [[Bosansko Grahovo]] i [[Drvar]], kao i donje [[Livanjsko polje]]. Ovaj potez je presekao liniju snabdijevanja Srba u Hrvatskoj i opkolio grad [[Knin]] sa tri strane.

=== Politička klima ===
Operacija Oluja je bila sve samo ne iznenađenje tako da je o njoj bila obavještena međunarodnoa zajednica (NATO i UN)<ref>[http://www.nytimes.com/1995/07/29/world/conflict-in-the-balkans-the-fighting-croatia-in-drive-on-rebel-held-area.html?scp=3&sq=Knin&st=nyt]</ref>, a hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] je [[31. 7.]] [[1995]]. izdao sljedeći ultimatum srpskim vlastima u Kninu:
* 1) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju željezničke pruge [[Zagreb]]-[[Knin]]-[[Split]]
* 2) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju naftovoda [[JANAF]] čiji dio prolazi teritorijem "Krajine"
* 3) Zaustavljanje i povlačenje srpskih snaga koje napadaju [[Bihać]].
* 4) Početak ozbiljnih pregovora o povratku Krajine pod kontrolu Hrvatske.

Predstavnici Ujedinjenih Naroda nisu smatrali da se mirno rješenje može naći u sljedećih nekoliko dana i izrazili su sumnju da je ova ponuda iskrena<ref>[http://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html?scp=2&sq=Knin&st=nyt&pagewanted=2]</ref>, a oni sami su bili isfrustrirani srpskim stajalištem ili kako je to rekao neimenovani zapadni diplomat: Osjećaj je u zapadnim glavnim gradovima da ako se nešto i dogodi krajiškim Srbima oni su to i zaslužili<ref name="nytimes.com">[http://www.nytimes.com/1995/08/01/world/conflict-balkans-diplomacy-croats-widen-threat-rebel-serbs-diplomats-seem.html?scp=4&sq=Knin&st=nyt]</ref>. Službeno razmišljanje Evropske Unije je da ako i bude kritika na budući napad one će biti tihe, a Vijeće Sigurnosti UN-a neće poduzeti nikakvu akciju.<ref name="nytimes.com"/>

== Sukobljene strane ==
Sukobljene su strane bile [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagao HVO te 5. korpus [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, dok je [[Vojska Republike Srpske]] ozbiljnije djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio.

=== Hrvatska vojska ===
Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] i protuzračnu obranu. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Hrvatske vojske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku.

Snaga u vrijeme Oluje:
** 25 kompletno opremljenih brigada
** Stalna vojska: 50.000 ljudi 
** Mobilizirano : više od 100.000 ljudi
** Ukupno vojnika u Oluji: 150.000-200.000 
** Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70.000 vojnika
** 400 [[tenk]]ova
** Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a

U Operaciji Oluja HV je koristila <ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu:
* 5 gardijskih brigada,
* 1. hrvatski gardijski zdrug,
* 81 gardijska bojna,
* 23 domobranske pukovnije,
* 18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne),
* 3 brigade protuzračne obrane,
* 4 središnjice elektronskog djelovanja,
* dijelovi 16. topničko raketne brigade, 15. protuoklopne trbr, 33 inženjerijske brigade, 40 pukobnija veze,
* Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
* dijelovi Hrvatske ratne mornarice
* 3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova

Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada.

=== Srpska vojska Krajine ===
Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]] - Srpska vojska Krajine (SVK) - bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14.000 ljudi. Pored vojske bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije.

Snaga u vrijeme Oluje:
** 40.000 vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko 20.000 bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu, koji nije bojno djelovao.
** 200 tenkova
** Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača

== Tok operacije ==
[[Datoteka:Spomen-ploča_u_kninskoj_tvrđavi_0230.jpg|thumb|150px|Spomen-ploča u kninskoj tvrđavi]]
=== 4.kolovoz ===
U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Akcija je počela napadom na tzv. sektore „Sjever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. 
Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smerova u [[Bjelovar]]skom, [[Zagreb]]ačkom, [[Karlovac|karlovačkom]], [[Gospić]]kom i [[Split]]skom području. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara.

Prvog dana akcije onesposobljen je odašiljač Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima. Kao veliki uspjeh prvog dana akcije, hrvatska strana zabilježila je zauzimanje [[Sveti Rok|Svetoga Roka]]. [[Knin]] je već bio u okruženju, a hrvatske jedinice nekoliko kilometara pred gradom.

=== 5. kolovoz ===

[[Knin]], glavni grad samoproglašene Republike Srpske Krajine je zauzet prije podneva. Oko podne je objavljena vijest da su hrvatske jedinice ušle u Knin, a na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mjesta - [[Vrlika]], [[Kijevo]], [[Drniš]], [[Žitnić]], [[Benkovac]], [[Gračac (Lika)|Gračac]], [[Lovinac]], [[Ljubovo]] ali i [[Plaški]], [[Primišlje]] i [[Hrvatska Dubica]].

Na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, a srpski civili napustili su zauzeta područja preko [[Srb (grad)|Srba]] i [[Dvor]]a. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na [[Županja|Županju]], iz istočne [[Slavonija|Slavonije]] na [[Osijek]], [[Vinkovci|Vinkovce]], [[Nuštar]], s [[Kordun]]a na Karlovac a iz [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] na [[Dubrovnik|dubrovačko]] područje.

=== 6. kolovoz ===
U nedjelju [[6. kolovoza]] je [[Prva hrvatska brigada]] probila srpsku liniju oko grada [[Slunj]]a (sjeverno od [[Plitvice|Plitvica]]), te napredovala do zapadne granice Bosne i Hercegovine gdje se sastala s [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskim vijećem odbrane]] (vojskom bosanskih Hrvata) i Petim korpusom [[Armija BIH|Armije BIH]], čime je tzv. Srpska Krajina "prepolovljena". Ujutro je zauzeta [[Petrinja]], a kasno navečer [[Gline|Glina]], gdje je pružen otpor. Srpskim civilima ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

Krajina je poražena. Oslobođeni su [[Petrinja]], [[Slunj]], [[Kostajnica (Hrvatska)|Kostajnica]], [[Plitvička jezera]], [[Obrovac]]... Vojne snage Krajine su trećeg dana akcije „Oluja“ u rasulu: 21 kordunski korpus, koji se predao 8. kolovoza, bio je u okruženju, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

6. Kolovoza poslijepodne u Knin dolazi i predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]].

=== 7.kolovoz ===
Posljednjeg dana „Oluje“ zauzeti su i [[Turanj]] i [[Tušilović]], pa [[Vojnić]] i [[Topusko]], Gornji i [[Donji Lapac]]... U 18:00 h hrvatski ministar odbrane [[Gojko Šušak]] objavio je da je akcija „Oluja“ završena s vojnog aspekta, jer je većina granice sa Bosnom bila pod kontrolom Hrvata. Preostale snage Srpske vojske Krajine su se predale u roku od sljedećih par dana.

== Ratni zločini i etničko čišćenje ==
=== Izvještaji o zločinima ===
Tokom vojnih operacija, hrvatske vlasti su javno pozivale Srbe da ostanu, ali su djelovanja hrvatskih jedinica tome proturječila. Mnogi civili koji su poslušali Tuđmanov savjet da ostanu kod svojih kuća su se pokajali: u Sektoru jug ostao je 4.051 građanin, a ubijeno je 15 posto, dakle oko šest stotina, uglavnom staraca – u izveštaju HHO je poimence navedeno više od 400 ljudi, a za mnoge i točne okolnosti stradanja. Nakon zarobljavanja, strijeljan je i neutvrđen broj zarobljenih vojnika.<ref name="Svjedočanstva">[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]</ref>

{{izdvojeni citat|Službene hrvatske izjave koje pozivaju Srbe da ostanu ili da se vrate moraju se promatrati tako da su u potpunom nesuglasju sa stvarnošću. Čak ako ova djelovanja nisu nastala uslijed svjesne službene politike, nedostatak djelotvornosti koje su hrvatske vlasti pokazale u njihovom kontroliranju i obustavljanju kroz čitavih mjesec dana zasigurno stavlja veliku odgovornost na čitavu vlast.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj Misije [[Evropska unija|EU]] iz septembra/rujna 1995. godine.}}

Izvještaj Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) bilježi stravična svjedočanstva očevidaca koji su preživjeli "Oluju". Prilikom ulaska hrvatske vojske u selo [[Plavno]] pored Knina 6. augusta/kolovoza, vojnici bez upozorenja pucaju u sve što se miče. Tako je ubijeno 13 staraca, od kojih je jedan imao 95 godina.<ref name="Svjedočanstva"/> U selu [[Ivoševci]]ma ubijeno je najmanje 14 ljudi, nestalo je desetak. Neki su ubijeni na posebno okrutan način, živi zapaljeni ili odsječene glave.<ref name="Svjedočanstva"/> UN je u [[Žagrović]]u u kolovozu 1995. našao muška tijela i leš žene stare više od 70 godina.<ref name="Svjedočanstva"/>

Razni izvještaji isto tako govore o uništavanju imovine prognanih i izbjeglih Srba:

{{izdvojeni citat|Postoje direktni dokazi o sistematskom paljenju civilnih kuća i društvenog vlasništva, uključujući i tvrtke, od strane HV-a, civilne policije i pripadnika specijalnih postrojbi policije.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj komisije Međunarodne helsinške federacije OESS 25. kolovoza 1995.}}

Rezolucijom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]] br. 1009 od 10. augusta/kolovoza 1995. godine, od Hrvatske se traži zaštita civila, njihove imovine i kažnjavanje počinitelja zločina. Hrvatski predsjednik Tuđman je pozivao na neuništavanje napuštenih srpskih domova već na njihovu zapljenu:

{{izdvojeni citat|Pozivamo hrvatske ljude da se ne osvećuju, da ne uništavaju kuće Srba, koji su otišli, jer to je sada hrvatska imovina!<ref name="Tuđman citati">{{Cite web |title=Tako je govorio Franjo Tuđman |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919100518/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html }}</ref>|[[Franjo Tuđman]]}}

{{izdvojeni citat|... i mi moramo smjestiti tih svojih, još uvijek, 380.000 prognanika i izbjeglica, moramo ih smjestiti u domove, kuće i imanja, koja su ostala, koja su na hrvatskoj zemlji i koja su vlasništvo hrvatskog naroda, hrvatske države!<ref name="Tuđman citati"/>|[[Franjo Tuđman]]}}

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput [[Human Rights Watch]]a, su upozoravale da su hrvatske oružane snage činile masovne ratne zločine nad civilima koji su ostali nekažnjeni:

{{izdvojeni citat|Hrvatski policajci i pripadnici HV-a, koji su počinili skupna pogubljenja, nasilna odvođenja, mučenja i druga fizička zlostavljanja, palež, krađu i razaranja čitavih sela, uz rijetke izuzetke, ostali su potpuno nekažnjeni za svoje zločine.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj [[Human Rights Watch]]-a 1996.}}

[[Datoteka:Oluja traktor.jpg|thumb|175px|Starica iz Krajine na traktorskoj prikolici prelazi Srbijansku granicu.]]

Izveštaji napominju da je i godinu dana nakon Operacije Oluja nastavljen je teror nad preostalim srpskim stanovništvom:

{{izdvojeni citat|Poštivanje ljudskih prava od strane Vlade je i dalje slabo (…) Ubojstva, krađe i prijetnje se nastavljaju, iako u manjem broju nego prošle godine i Vlada se ne trudi dovoljno da pronađe, istraži i kazni one koji su odgovorni za takva kršenja.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj [[State Department]]a za 1996. o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj na područjima oslobođenima u “Oluji”.}}

Godinama po svršetku rata, humanitarne organizacije su i dalje upozoravale na neophodnost kažnjavanja počinitelja zločina:

{{izdvojeni citat|Ako se ne poduzme brza akcija, velika većina počinitelja možda se nikada neće trebati suočiti sa zlodjelima koja su počinili, a žrtve možda nikada neće pribaviti pravdu za počinjena djela (…) Postoji ozbiljna opasnost da će hrvatske vlasti drugima pokazati da, ako se do kraja izdrže napadi i kritike, međunarodna zajednica će vremenom izgubiti interes i početi se baviti drugim pitanjima.<ref name="Svjedočanstva"/>|Izvještaj [[Amnesty International]]-a od 4. kolovoza 1998.}}

Službeni stav Republike Hrvatske u to doba je bio kako etničkog čišćenja nije bilo te da su "Srbi sami otišli" uprkos upornim pozivima hrvatske vlade da ostanu:

{{izdvojeni citat|I sada nam svijet, neki nerazumni ljudi i u Hrvatskoj i u svijetu, predbacuju da mi vršimo etnička čišćenja! Ne, i u vrijeme 'Oluje' i ja i hrvatska Vlada, pozivali smo da ostanu, međutim, oni su otišli!<ref name="Tuđman citati"/>|[[Franjo Tuđman]]}}

=== Suđenja za ratne zločine ===
{{izdvojeni citat|Vijeće je ustanovilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili ubojstva, okrutno postupanje, nečovječna djela, razaranje, pljačke, progon i deportaciju kako se tereti u optužnici. Imajući u vidu veliki broj zločina počinjen nad srpskim stanovništvom Krajine tokom relativno kratkog vremena, Vijeće je nadalje zaključilo da je postojao rasprostranjeni i sustavni napad usmjeren protiv srpskog civilnog stanovništva.<ref name="Sažetak presude">[http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]</ref>|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) 2011. donio je presudu o ratnim zločinima počinjenim tokom "Oluje". Zbog tada počinjenih zločina, 2011. godine [[Ante Gotovina]] bepravomoćnom presudom osuđen je na 24 godine a [[Mladen Markač]] također nepravomoćnom presudom na 18 godina zatvora, dok je [[Ivan Čermak]] oslobođen svih optužbi.<ref name="gotovina judgement">{{cite web |title=Judgement Summary for Gotovina et al.|location=Haag|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_summary.pdf|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] |date =15.4.2011. |accessdate =15.4.2011.}}</ref> 
 
Vijeće je zaključilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom. Ovi zločini počinjeni su u okviru [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]] koji je imao za cilj trajno uklanjanje srpskog stanovništva s područja Krajine, [[sila|silom]] ili prijetnjom silom, što je predstavljalo i uključivalo [[deportacija|deportaciju]], prisilno premještanje i progon putem uvođenja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportaciju i prisilno premještanje.<ref>[http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]</ref> Spominju se i likvidacije civila, kao u selu Grubori. Prema presudi, najmanje 324 civila i vojnika ubijeno je u neborbenim akcijama.<ref name="gotovina judgement"/>

Godine 2012. i Gotovina i Markač pravomoćnom odlukom žalbenog vijeća oslobođeni su svih optužbi. Prema presudi MKSJ, [[udruženi zločinački poduhvat]] u kojem su sudjelovali i Gotovina i Markač je trajao najmanje dva mjeseca; počeo je postojati najkasnije krajem srpnja 1995. godine na [[Brijuni]]ma, gdje se hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sastao s visokim vojnim dužnosnicima kako bi razgovarali o predstojećoj operaciji. Tada je razrađen plan o protjerivanja Srba iz Krajine i naseljavanju tog područja hrvatskim izbjeglicama iz Bosne.<ref name="gotovina judgement"/> Na suđenju su kao dokaz služili Brijunski transkripti o planiranju "Oluje", koji sadrže mnoge kompromitirajuće Tuđmanove izjave:

{{izdvojeni citat|To je sada tema naše današnje rasprave: da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu.<ref name="Protokoli">[http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46907-Protokoli-brionskih-mudraca.html Protokoli brionskih mudraca]</ref>|[[Franjo Tuđman]]}}

Tom prilikom Tuđman je govorio o uklanjanju "remetilačkog faktora", odnosno Srba u Hrvatskoj. On je hrvatskim vrhovnicima obrazlagao kako "uklanjanje stranog, povijesno odvojenog i neuskladnog elementa" iz etničko-teritorijalnog korpusa hrvatskog nacionalnog bića može imati pozitivne učinke u budućnosti poput "etničke homogenizacije" i "većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica."<ref name="Protokoli"/> On je objasnio da tokom operacije Srbe treba javno pozvati da ostanu i "jamčiti tobože građanska prava".<ref name="Protokoli"/>

MKSJ je također utvrdio da je prisilno premještanje stanovništva Krajine planirano prije početka akcije, iako se ne može precizno utvrditi u kojoj meri je stanovništvo samo pobeglo a u kojoj je bilo proterano. Vijeće je zaključilo da su nalozi krajinskih vlasti za evakuaciju imali malo ili nikakvog utjecaja na odlazak krajinskih Srba, već su strah od nasilja i pritisak uslijed granatiranja stvorili atmosferu u kojoj ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu.<ref name="Sažetak presude"/> Od oko 150,000-200,000 izbjeglih ljudi, bar 20,000 mogu se okarakterizirati kao žrtve deportacije.<ref name="gotovina judgement"/>

{{izdvojeni citat|Vijeće je nadalje zaključilo da su zločini koji obuhvaćaju ubojstvo, razaranje, pljačku i nečovječna djela, a koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije, stvorili pritisak i strah od nasilja među žrtvama i onima koji su im bili svjedoci. Ti zločini pridonijeli su stvaranju atmosfere u kojoj ti ljudi nisu imali nikakvog drugog izbora osim da odu. Vijeće je ustanovilo da prisilno premještanje koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije protupravnim napadima na gradove u Krajini 4. i 5. kolovoza 1995. i  činjenjem drugih zločina kasnije tokom kolovoza 1995. predstavlja deportaciju. Među mnogim krajinskim Srbima koji su napustili Krajinu nakon operacije "Oluja", Vijeće je zaključilo da je njih najmanje 20.000 deportirano na taj način u kolovozu 1995.<ref name="Sažetak presude"/>|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

Sudsko vijeće je razmotrilo više hrvatskih posleratnih pravnih instrumenata koji se odnose na imovinu prognanih i izbeglih Srba, i zaključilo da je njihov motiv, kao i njihov ukupni učinak, da imovina krajinskih Srba pređe u ruke Hrvata, a da se Srbima tako uskrati korištenje vlastitih kuća i imovine. Vijeće zaključuje da takvo uvođenje diskriminacijskih imovinskih mjera, kad se sagleda u kontekstu deportacije i drugih zločina nad krajinskim Srbima, predstavlja [[progoni|progon]].<ref name="Sažetak presude"/>

Vijeće međutim napominje da su se pomenuti ratni zločini odvijali u kontekstu dugogodišnjih napetosti između Srba i Hrvata, i da je protiv Hrvata u Krajini također počinjen značajan broj zločina.<ref name="Sažetak presude"/>

== Perspektive ==
Hrvatska i srpska strana drugačije percipiraju vojnu akciju "Oluja". U Srbiji se čitava akcija uglavnom posmatra kao etničko čišćenje i smatra nelegitimnom, dok se u Hrvatskoj slavi kao oslobođenje okupiranih hrvatskih teritorija i kraj rata. Međunarodni krivični sud smatra da je sama akcija je bila u potpunosti legitimna ali zločini protiv civila su ono što je potpuno neprihvatljivo.

=== Srpska strana ===
Srpska strana uglavnom gleda na negativnu stranu akcije. Mnogi srpski političari, kao što su [[Boris Tadić]], [[Vojislav Koštunica]] i drugi, osudili su akciju.<ref>{{cite web|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2010/08/06/feature-02 |title=Operation Storm: 15 years later |publisher=SETimes |author=Nataša Radić |date = 06. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref> Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće posljedice:
* egzodus 200.000 Srba iz Hrvatske<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4747379.stm |title=Evicted Serbs remember Storm |publisher=BBC News |author=Matt Prodger |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref>
* ubojstvo između 116<ref name=HRW>{{citation| journal = Human Rights Watch
 | date = august 1996.
 | volume = 8
 | issue= 13 (D)
 | title = Croatia: Impunity for Abuses Committed during "OPERATION STORM" and the denial of the Right of Refugees to return to the Krajina
 | url =http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm}}</ref> i 1.200 srpskih civila<ref name="veritas">{{cite news | title=LJAJIĆ: TRAŽIT ĆEMO RJEŠAVANJE PROBLEMA IZBJEGLICA | url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 | work=Radio 202 | date=4-8-2008 | accessdate=17. 06. 2010. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> 
* uništenje preko 20.000 kuća <ref name="B92 specijal">{{cite web|url=http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 |title=B92 specijal: 10 godina od '&#39;Oluje'&#39; nad Krajinom |publisher=B92.net |date= |accessdate = 12. 5. 2013}}</ref>.

=== Hrvatska strana ===
[[Datoteka:Martic-order1995.jpg|thumb|Zapovijed [[Milan Martić|Milana Martića]] o evakuaciji civilnog stanovništva iz zone borbenih dejstava, u Hrvatskoj često navođena kao dokaz da su "Srbi sami otišli".]]

Hrvatska strana uglavnom gleda na pozitivnu stranu akcije. Većina hrvatskih političara smatraju je legitimnom oslobodilačkom akcijom nakon što su Srbi Krajine odbili [[plan Z-4]] i tako odbacili zadnju priliku mirnog rješavanja rata u Hrvatskoj, u okviru međunarodno priznatih granica hrvatske države. Tom se stajalištu priklanjaju političara kao što su [[Ivo Josipović]]<ref>{{cite web|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-ne-slazem-se-tezom-da-je-oluja-bila-zlocinacka-akcija-clanak-175295 |title=Josipović: Ne slažem se s tezom da je Oluja bila zločinačka akcija |publisher=[[Večernji list]] |author=Sanja Despot |date = 03. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref> i [[Stjepan Mesić]] te većina Saborskih zastupnika, nevladinih udruga i novinskih komentatora. Također se napominje da se Srbi postepeno vraćaju natrag u Hrvatsku nakon rata (107.000 povratnika do [[2005]].).<ref>{{cite web|url=http://www.unhcr.org/42f38b084.html |title=Home again, 10 years after Croatia's Operation Storm |publisher=[[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] |author= |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref> [[5. 8.|5.8.]] se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće pozitivne razvitke:
* povratak otprilike 170.000 hrvatskih izbjeglica, protjeranih [[1991]]., natrag na svoja ognjišta<ref>{{cite web |title=Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 36k |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm |publisher=ICTY| author=ICTY| date = 22. 10. 2002. |accessdate = 01. 08. 2010.}}</ref>
* kraj rata u Hrvatskoj
* povratak gotovo cijelog hrvatskog teritorija pod hrvatsku jurisdikciju
* omogućavanje [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]]
* kraj opsade [[Bihać]]a
* kraj marionetske države Krajine
* kraj navodnog plana o [[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]<ref>{{cite web|url=http://birn.eu.com/en/17/10/731/ |title= Operation Storm Destroyed “Greater Serbia” |publisher=BIRN |author=Brian Gallagher |date = 06. 01. 2006. |accessdate = 15. 08. 2010.}}</ref>
* SR Jugoslavija priznala hrvatsku samostalnost
* povratak normalne ekonomske situacije

=== Međunarodni sud ===
Po sudskoj presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a sama akcija je bila u potpunosti legitimna, ali zločini protiv civila su bili potpuno neprihvatljivi. Paralela se povlači sa slučajem [[Milan Milutinović|Milutinović]] kada je Tribunal utvrdio da je postojao zajednički zločinački pothvat srpskog čelništva da protjera albansko stanovništvo s [[Kosovo|Kosova]], čime nije sporio tadašnje pravo Srbije da uguši pobunu na dijelu svog teritorija, već odluku srpskog čelništva da pribjegne etničkom čišćenju (vidi [[Operacija Potkovica]])<ref>{{Cite web |title=Što nam lažu, a što je zaista dokazano generalima? |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |access-date=2011-04-18 |archive-date=2011-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110421071440/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |dead-url=yes }}</ref>.

{{izdvojeni citat|Hrvatski izbor posezanja za "Operacijom Oluja" nije na sudu. Ovaj slučaj je o tome da li su srpski civili u Krajini bili meta zločina te odgovornosti optuženih za te zločine.<ref name="volume1">{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak & Mladen Markač - Judgement. Volume 1|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol1.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}</ref>}}

Tužilac MKSJ-a je na završnom komentaru rekao:

{{izdvojeni citat|Odluka da se pokrene Operacija Oluja nije kontroverzna; ono što je kontroverzno je da je Tuđman iskoristio tadašnje uslove kako bi implementirao plan o proterivanju Srba iz Krajine.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&news_id=11946 |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501080444/http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&news_id=11946 |dead-url=yes }}</ref>}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je također ustanovio da nije bila u pitanju obična pobuna Srba u Hrvatskoj, već se radilo o međunarodnom sukobu:

{{izdvojeni citat|Čak i u aprilu 1995, [[Slobodan Milošević|Milošević]] je imao vodeću ulogu u odabiru ljudi na pozicije [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Srpska vojska Krajine|SVK]], pošto su njegove preporuke, umjesto preporuka premijera RSK-a, bile odobrene od skupštine RSK...Sudsko vijeće je donijelo odluku da je [[Srbija]]/[[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] imala kontrolu nad Armijom Krajine. Prema dogovoru svih strana da su Srbija i Hrvatska bile uključene u sukobe na početku razdoblja optužnice, Sudsko vijeće zaključuje da je oružani sukob bio međunarodni. Ako već nije bio međunarodni sukob 1991., onda je postao na temelju činjenice da je Armija Krajine djelovala u ime Srbije/SRJ.<ref name="volume2">{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak & Mladen Markač - Judgement. Volume 2|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}</ref>}}

Nakon presude međunarodnog suda i reakcije hrvatskih civilnih udruga [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je priznalo da nitko još nije osuđen za počinje ratne zločine tokom ili nakon Operacije Oluja.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-priznao-nitko-u-hrvatskoj-nije-osudjen-za-ratne-zlocine-u-oluji/549301.aspx DORH priznao: nitko u hrvatskoj nije osuđen za ratne zločine u oluji]</ref>

== Povezano ==
* [[Plan Z-4]]
* [[Etničko čišćenje]]
* [[Republika Srpska Krajina]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat|Udruženi zločinački pothvat]]
* [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Operation Storm}}
* {{sh}} [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/operacija/oluja-1995/ Operacija Oluja] (vojska.net)
* {{sh}} [http://www.politika.rs/rubrike/region/Brijunski-transkripti-glavni-dokaz-Haskog-tribunala.lt.html Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]
* {{sh}} [http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]
* {{sh}} [http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]
* {{sh}} [http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave] (o ratnim zločinima tokom Oluje)
* {{sh}} [http://tacno.net/Novost.aspx?id=21271 Intervju - Anto Nobilo o razlogu propadanja optužnice protiv Gotovine i Markača]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} [http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c Rezolucija Vijeća sigurnosti UN nakon Operacije Oluja]

{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995.]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ|Oluja]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
[[Kategorija:Vojne operacije]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Etničko čišćenje]]
Upotrebljeni šabloni (74):
Šablon:Bitka ijekavica (uredi)
Šablon:Blok-citat (uredi)
Šablon:Blok-citat/styles.css (uredi)
Šablon:Both (uredi)
Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Citation (uredi)
Šablon:Citation/core (uredi)
Šablon:Citation/make link (uredi)
Šablon:Cite news (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite web (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Comma separated entries (uredi)
Šablon:Commonscat (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Country data Bosna i Hercegovina (uredi)
Šablon:Country data Hrvatska (uredi)
Šablon:Country data Republika Srpska (uredi)
Šablon:Country data Republika Srpska Krajina (uredi)
Šablon:Country data SLO (uredi)
Šablon:Country data Slovenija (uredi)
Šablon:Country data Srpska Krajina (uredi)
Šablon:Country flag2 (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Dead link (uredi)
Šablon:En (uredi)
Šablon:En icon (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/category (uredi)
Šablon:Flag (uredi)
Šablon:Flag/core (uredi)
Šablon:Flagcountry (uredi)
Šablon:Flagcountry/core (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Glavni-drugo (uredi)
Šablon:Glavni/drugo (uredi)
Šablon:Hlist/styles.css (uredi)
Šablon:Hr icon (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:If empty (uredi)
Šablon:Infokutija vojni sukob (uredi)
Šablon:Izdvojeni citat (uredi)
Šablon:Izvori (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:KIA (uredi)
Šablon:Languageicon (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Navbox with columns (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Ratovi u Jugoslaviji (uredi)
Šablon:Reflista (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista/styles.css (uredi)
Šablon:Replace (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Sh (uredi)
Šablon:Sh icon (uredi)
Šablon:Str crop (uredi)
Šablon:WPMILHIST Infobox style (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Category handler (uredi)
Modul:Category handler/blacklist (uredi)
Modul:Category handler/config (uredi)
Modul:Category handler/data (uredi)
Modul:Category handler/shared (uredi)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Comma separated entries (uredi)
Modul:If empty (uredi)
Modul:Namespace detect/config (uredi)
Modul:Namespace detect/data (uredi)
Modul:Navbar (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (uredi)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbox/configuration (uredi)
Modul:Navbox/styles.css (uredi)
Modul:String (uredi)
Modul:Webarchive (uredi)
Modul:Yesno (uredi)
Vratite se na stranicu „Operacija Oluja”.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Operacija_Oluja