Izvorni kod stranice Korisnik:Deni/test/Biblija

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

[[Datoteka:Biblija - sveto pismo.jpg|mini|250px|desno|Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta]]
{{Kršćanstvo}}
'''Biblija''' ([[grčki|grč.]] ''{{polytonic|τὰ βιβλία}}'', ''knjižice'', ''sveščići''), zbirka tekstova koje [[Židovi]] (samo [[Stari zavjet|SZ]]) i [[kršćani]] drže svetima, od [[Bog]]a nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere. Prvi pet knjiga Biblije, Petoknjižje, napisao je Mojsije između [[1445. pr. Kr.|1445.]] i [[1405. pr. Kr.]] Posljednja Biblijska knjiga Otkrivenje, napisao je apostol Ivan između [[94.]] i [[96.]] Biblija se često naziva: "Sveto pismo", "Sveta Knjiga", "Riječ Božja", "Pismo" ili "Pisma".

Biblija se danas smatra najprodavanijom knjigom svih vremena. Prema broju tiskanih primjeraka, Biblija se nalazi na prvom mjestu u svijetu prema Guinnessu (pet milijardi).<ref>{{Cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/records-1/best-selling-book-of-non-fiction/ |title=Best selling book of non-fiction}}</ref>

== Židovi i Biblija ==

{{glavni|Biblijski rukopisi}}

Židovi je nazivaju [[Tora]] (Zakon, odnosi se na [[Petoknjižje]]), [[Mikrah]] (Čitanje), [[Kitbe kodeš]] (Sveti spisi) ili [[Tanakh]] (pokrata za ''Tora, Neviim i Ketuvim, odnosno Petoknjižje, Proroci i Pisma''). [[Kanon (crkva)|Kanon]] biblijskih knjiga proglasili su [[90.]] godine u [[Jabna|Jamniji]]; priznali su 24 knjige nadahnutima i obvezatnima za židovsku vjeru. U kanon nisu uvrstili sedam knjiga koje su nastale u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] od tamošnjih židova, a napisane su na grčkom jeziku. Dijele Bibliju na tri skupine: Tora (Petoknjižje), [[Nevi'im]] (Proroci) i  [[Ketuvim]] (Mudrosne knjige). [[Stari zavjet]] pisan je [[Hebrejski jezik|hebrejskim jezikom]], izuzev dijelova [[Ezra|Ezre]] i [[Daniel (prorok)|Daniela]] te nekoliko riječi u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]] i u [[Jeremija|Jeremiji]] pisanih [[Aramejski jezik|aramejskim jezikom]]. Završnu redakciju židovskog dijela Biblije napravila je Velika skupština u doba [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijske vlasti]] ([[6. stoljeće pr. Kr.|6.]] – [[4. stoljeće pr. Kr.]]). Izvorno su biblijske knjige pisane na svitcima [[pergament]]a. Od Ezrina vremena židovska je Biblija pisana [[Aramejsko pismo|aramejskim pismom]], dok su [[Samaritanci]] zadržali staro [[feničko pismo]]. Očuvanje biblijskog teksta bio je zadatak prepisivača (heb. ''[[Sofer|sofer]]'': pisac) koji su ustanovili predaju čitanja Biblije u vremenu do Isusa Krista. Pisari nasljednici sofera u stoljećima nakon Krista postali su poznati kao [[Masoreti]]. Oni su uočavali preinake koje su učinili Soferi, te su ih bilježili na margini ili na kraju hebrejskog teksta. Te marginalne bilješke postale su poznate kao Masora. Masora navodi 15 izvanrednih točaka Sofera,naime 15 riječi ili fraza u hebrejskom tekstu koje su označene točkama ili potezima. Neke od tih izvanrednih točaka ne utječu na engleski prijevod ili na tumačenje, ali druge utječu i važne su. Soferi su dozvolili da ih njihov praznovjeran strah od izgovaranja imena [[Jehova]] (Jahve) odvede u zamku da ga na 134 mjesta promjene u [[Adonaj]] (Gospodin) a na nekim mjestima [[Elohim]] (Bog). Te [[Emanacija|emenacije]] bile su vrlo vjerojatno učinjene s dobrim namjerama, jer je izgledalo da izvorni oblik pokazuje ili nepoštovanje Boga ili omalovažavanje njegovih zemaljskih slugu. Budući da hebrejski jezik izvorno ne piše [[samoglasnik]]e, prvotni je čitatelj morao izgovarati vokale iz svog poznavanja jezika. I u hrvatskom jeziku postoje mnoge standardne kratice koje se upotrebljavaju, a u kojima se ponavljaju samo [[Suglasnik|konsonanti]]. Na primjer, kao kratica za takozvani postoji tzv. Slično tome, hebrejski je obuhvaćao niz riječi sastavljenih samo od konsonanata. Stoga se izrazom "konsonantski tekst" misli na hebrejski tekst bez ikakvih oznaka za vokale. Tri škole Masoreta bile su uključene u razvoj vokalizacije i označavanja naglasaka u konsonantskom tekstu; babilonska, palestinska i tiberijska. Standardno tiskano izdanje hebrejske Biblije sve do 19. stoljeća bila je Druga rabinska Biblija [[Jacob ben Hayyim ibn Adonijah|Jacoba ben Chayyima]], objavljena [[1524.]] Tek od 18. stoljeća izučavatelji su počeli unapređivati kritičko proučavanje hebrejskog teksta.

== Kršćani i Biblija == 

[[Kršćanstvo|Kršćani]] dijele Bibliju na [[Stari zavjet]] i [[Novi zavjet]]. Stari zavjet obuhvaća 39 protokanonskih (istovjetne s hebrejskim kanonom) i sedam deuterokanonskih knjiga (protestanti ih, kao ni Židovi, ne priznaju, nego ih smatraju apokrifnim knjigama). Novi zavjet, napisan u drugoj polovici I. st., obuhvaća 27 knjiga: četiri Evanđelja ([[Evanđelje po Marku|Marko]], [[Evanđelje po Mateju|Matej]], [[Evanđelje po Luki|Luka]] i [[Evanđelje po Ivanu|Ivan]]), [[Djela apostolska]], 21 poslanicu (14 Pavlovih i 7 apostolskih) i [[Otkrivenje]] (Apokalipsa).

== Knjige Biblije ==
''Pogledajte i: [[Dodatak:Biblijske knjige]]'' te ''[[Kratice biblijskih knjiga]]''<br>
'''[[Stari zavjet]]'''

* ''[[Petoknjižje]]'': [[Knjiga Postanka|Postanak]], [[Knjiga Izlaska|Izlazak]], [[Levitski zakonik]], [[Knjiga Brojeva|Brojevi]], [[Ponovljeni zakon]]
* ''Povijesne knjige'': [[Jošua (knjiga)|Jošua]], [[Knjiga o Sucima|Suci]], [[Ruta (knjiga)|Knjiga o Ruti]], [[Prva knjiga o Samuelu]], [[Druga knjiga o Samuelu]], [[Prva knjiga o Kraljevima]], [[Druga knjiga o Kraljevima]], [[Prva i druga knjiga Ljetopisa|Prva knjiga ljetopisa]], [[Prva i druga knjiga Ljetopisa|Druga knjiga ljetopisa]], [[Ezra (knjiga)|Knjiga Ezrina]], [[Nehemija (knjiga)|Knjiga Nehemijina]], [[Tobija (knjiga)|Tobija]], [[Knjiga o Juditi|Judita]], [[Estera (knjiga)|Estera]], [[Prva knjiga o Makabejcima]], [[Druga knjiga o Makabejcima]]
* ''[[Psalmi]]'' 
* ''Mudrosne knjige'': [[Job (knjiga)|Job]], [[Mudre izreke]], [[Propovjednik (knjiga)|Propovjednik]], [[Pjesma nad pjesmama]], [[Knjiga Mudrosti]], [[Knjiga Sirahova]]
* ''Proročke knjige'': [[Izaija (knjiga)|Izaija]], [[Jeremija (knjiga)|Jeremija]], [[Tužaljke (knjiga)|Tužaljke]], [[Baruh (knjiga)|Baruh]], [[Ezekiel (knjiga)|Ezekiel]], [[Daniel (knjiga)|Daniel]], [[Hošea (knjiga)|Hošea]], [[Joel (knjiga)|Joel]], [[Amos (knjiga)|Amos]], [[Obadija (knjiga)|Obadija]], [[Jona (knjiga)|Jona]], [[Mihej (knjiga)|Mihej]], [[Nahum (knjiga)|Nahum]], [[Habakuk (knjiga)|Habakuk]], [[Sefanija (knjiga)|Sefanija]], [[Hagaj (knjiga)|Hagaj]], [[Zaharija (knjiga)|Zaharija]], [[Malahija (knjiga)|Malahija]]

'''[[Novi zavjet]]'''
* ''[[Evanđelje|Evanđelja]]'': [[Evanđelje po Mateju|po Mateju]], [[Evanđelje po Marku|po Marku]], [[Evanđelje po Mateju|po Luki]], [[Evanđelje po Ivanu|po Ivanu]]
* ''[[Djela apostolska]]'' 
* ''[[Poslanice apostola Pavla]]'': [[Poslanica Rimljanima]], Dvije poslanice Korinćanima, [[Poslanica Galaćanima]], [[Poslanica Efežanima]], [[Poslanica Filipljanima]], [[Poslanica Kološanima]], Dvije poslanice Solunjanima, Dvije poslanice Timoteju, [[Poslanica Titu]], [[Poslanica Filemonu]], [[Poslanica Hebrejima]]
* ''[[Katoličke poslanice]]'': [[Jakovljeva poslanica]], dvije Petrove poslanice, tri Ivanove poslanice, [[Judina poslanica]]
* ''[[Otkrivenje]]''

== Biblijska znanost i tumačenja ==

Autografi biblijskih knjiga ne postoje, nego mnogobrojni njihovi prijepisi, tzv. tekstualni svjedoci. Služeći se njima, biblijska znanost nastoji strogim znanstvenim metodama prirediti što pouzdaniji biblijski tekst, tzv. kritičko izdanje Biblije. Židovi tumače Bibliju doslovno i propovjednički, tražeći u njoj skriveni, dublji smisao, tumače je već od [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] sve do danas (''Midraš, halaha, hagada'' i dr.). U novije doba židovski tumači Biblije uzimaju u obzir rezultate [[arheologija|arheologije]] i drugih znanosti, te se približuju kršćanskim biblijskim komentarima. Kršćani tumače Bibliju od početka II. st. [[aleksandrija|aleksandrijska]] škola zastupala je alegorijsko tumačenje, [[antiohija|antiohijska]] škola doslovno tumačenje. U srednjem vijeku [[skolastika]] je dalje razvila metode tumačenja: doslovno, alegorijsko, moralno i anagogično ili mistično tumačenje. Katolici u tumačenju Biblije slijede tradiciju [[Katolička Crkva|Crkve]] i crkvenog učiteljstva, a [[protestantizam|protestantske]] se crkve oslanjaju većinom na osobno nadahnuće. U novije doba razvijene su u katolika, protestanata i u Židova suvremene znanstvene metode tumačenja Biblije ([[egzegeza]], [[hermeneutika]]). Suvremeni pristupi i metode tumačenja imaju intererkonfesionalno obilježje. Biblija je cjelovito ili dijelom prevedena na većinu svjetskih jezika. Njezino značenje prelazi okvire sinagogalne i crkvene 
upotrebe.

Od [[1975.]] do [[1984.]] godine, na zahtjev štokholmskog Instituta za prijevod Biblije, [[Mirza Kazar]] je preveo [[Biblija|Bibliju]] na [[Azeri|azerski jezik]]. Prijevod [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]] [[Mirza Kazar|Mirze Kazara]] na [[Azeri|azerski jezik]] je tiskan u [[Zagreb]]u [[1982.]] godine. Godine [[1952.]] [[Ivan Jakšić]] i [[Martin Meršić]] su preveli Novi zavjet na [[gradišćanskohrvatski jezik]], [[Vid Balog]] je preveo također Novi Testmanent na [[kajkavsko narječje|kajkavski]].

== Vidi još ==

{{Portal Kršćanstvo}}
* [[Hrvatski biblijski prijevodi]]
* [[Stari zavjet]]
* [[Novi zavjet]]
* [[Evanđelje]]
* [[Teologija]]
* [[Lectio Divina]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

Cjeloviti prijevodi Biblije hrvatskim jezikom:

* [https://web.archive.org/web/20120413180709/http://www.hbk.hr/biblija/ Biblija na hrvatskome jeziku] - tražilica
* [http://www.hbn.hr/ Varaždinska Biblija] - preglednik 
* [http://wwwyu.com/izrada/ Biblija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060328181417/http://wwwyu.com/izrada/ |date=28. ožujka 2006. }} - preveo dr. Ivan Šarić 1942
* [http://www.biblija.net/biblija.cgi?m=&id40=1&pos=0&set=6&l=sl Hrvatska biblija (KS)]
* [http://biblija.biblija-govori.hr/ Biblijska tražilica uz usporedni prikaz 4 različita prijevoda]

=== Ostali projekti ===

* [[s:Biblija (Šarić)|Prijevod Biblije]] [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]]

{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = Sveto pismo
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = Biblija
}}


[[Kategorija:Biblija]]
[[Kategorija:Judaizam]]
[[Kategorija:Svjetska književnost]]

Upotrebljeni šabloni (19):

Šablon:Citation/core (uredi)
Šablon:Citation/make link (uredi)
Šablon:Cite web (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Glavni (uredi)
Šablon:Glavni-drugo (uredi)
Šablon:Hrišćanstvo (uredi)
Šablon:Izvori (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Kršćanske denominacije (uredi)
Šablon:Kršćanstvo (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Polytonic (uredi)
Šablon:Portal Kršćanstvo (uredi)
Šablon:Reflista (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista/styles.css (uredi)
Šablon:Tnavbar (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:WProjekti (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Webarchive (uredi)

Vratite se na stranicu „Korisnik:Deni/test/Biblija”.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Deni/test/Biblija