Izvorni kod stranice Konji

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.
{{Taksokvir
| boja = pink
| ime = Equidae
| slika = 00296 zebra.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = [[Obična zebra|Obične zebre]], ''Equus guagga'' 
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Neparnoprstaši|Perissodactyla]]
| familia = '''Equidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1821.
| genus = '''''Equus'''''
| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba = 
''E. africanus  <small>Fitzinger, 1857</small> - [[Afrički divlji magarac|Divlji magarac]] Danas se smatra sinonimom za E. asinus<br/>. 
''E. asinus'' <small>Linnaeus, 1758</small> - Afrički divlji magarac ili [[Domaći magarac|obični magarac]] <br />
''E. burchellii'' - [[Burchellova zebra]]<br/>
''E. caballus'' - [[Domaći konj]]<br/>
''E. ferus'' - [[Divlji konj]]<br/>
''E. grevyi'' - [[Grevijeva zebra]]<br/>
''E. hemionus'' - [[Azijski polumagarac]]<br/>
''E. kiang'' - [[Kiang]]<br/>
''E. onager'' - [[Onager]]<br/>
''E. quagga'' - [[Obična zebra]]<br/>
''E. zebra'' - [[Planinska zebra]]<br/>
}}
'''Konji''' ({{jez-lat|Equidae}}) su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] [[sisavci|sisavaca]] iz [[Red (taksonomija)|red]]a [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]], u kojoj se danas nalazi samo jedan [[recentna vrsta|živući]] rod, ''[[Equus]]''. U ovu porodicu pripadaju životinje, koje se obično nazivaju [[konj (rod)|konjima]], [[magarci]]ma i [[zebra]]ma. Razgraničenje pojedinih vrsta je još i danas sporno. [[Domaći konj]] i [[domaći magarac]], [[domesticiranje|domesticirani]] oblici [[divlji konj|divljih konja]] odnosno [[afrički divlji magarac|afričkih divljih magaraca]], i danas imaju važnu ulogu kao jače i tegleće životinje i rasprostranjeni su cijelim svijetom.

==Osobine==
====Općenito====
Konji su o krupne životinje s relativno velikom glavom i dugim [[ekstremitet]]ima. Veličina i težina variraju; dužina od glave do repa je između 200 i 300&nbsp;cm, rep je od 30 do 60&nbsp;cm, a visina u ramenima im je od 100 do 160&nbsp;cm. [[Krzno]] im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i [[rep]]u duže ili čak duge dlake (vidi [[griva|grivu]]). Boja krzna većine vrsta s gornje strane je siva ili smeđa, a s donje bjelkasto-siva. Kod više vrsta se mogu pojaviti pruge na ramenima i nogama, a sve tri vrste [[zebra|zebri]] poznate su upravo po svom upadljivom cno-bijelo prugastom krznu.

====Udovi====
[[Datoteka:Konji-Zeljko.JPG|mini|Kobila i ždrijebe na pašnjaku]]
Obilježavajuća osobina konja je redukcija broja prstiju. Tako sve danas živuće vrste imaju samo jedan koji koriste (Monodactylie). To je treći prst, dok su se ostali povukli i na [[skelet]]u postoje još samo kao rudimenti. [[Kopito|Kopita]] kao cipele "obuvaju" zadnji zglob trećeg prsta. Za takav razvoj bilo je potrebno 50 milijuna godina. Prvi konji koji su bili veličine manjeg psa, imali su stopalo sa četiri prsta na prednjim nogama, i tri na stražnjim.

===Boja===
Prvobitno je boja konjske dlake imala funkciju kamuflaže.Danas se konji uzgajaju u nekoliko boja. Kod nekih se boja nogu, grive i repa razlikuje od boje ostatka tijela. Neki konji imaju bijele mrlje na licu i nogama.

===Položaj ušiju===
Konj može zasebno micati ušima kako bi prikupio zvukove, a položaj ušiju jasno ukazuje na njegovo raspoloženje. Uši okrenute naprijed znači da ga nešto zanima; jedno uho naprijed, drugo unatrag znači da konj nije siguran; uši unatrag pokazuju agresivnost i strah.
 
[[Datoteka:Skull of a horse.png|mini|lijevo|Lubanja konja]]
====Glava i zubi konja====
Glava konja je snažna, upadljivo izdužena, a najveći dio je gornja vilica. I međučeljusna kost je izdužena. Nosna kost je duga i uska, a očne duplje su smještene daleko straga i nalazi se iza [[zub]]iju. Čeljusni zglob je smješten visoko, a donja čeljust je isto povećana. [[Oko|Oči]] su smještene bočno na glavi, a [[uho|uške]] su im duge i vrlo pokretljive. 
Konji imaju u svakoj polovici čeljusti tri sjekutića, oblikovanih kao dlijeto. Očnjak u pravilu imaju samo mužjaci, ženke ga uopće nemaju, ili je vrlo malen. Iza njih imaju prazninu, koja se naziva [[dijastema]]. U svakoj polovici čeljusti konji imaju najčešće tri pretkutnjaka (četvrti je rijetko prisutan, a kad postoji,  uvijek je prvi) i tri kutnjaka. Pretkutnjaci i kutnjaci su vrlo slično građeni i idealno su prilagođeni tvrdoj hrani.

====Unutrašnja građa====
Kao kod svih neparnoprstaša, [[fermentacija]] hrane kod konja odvija se tek u crijevima, što znači da se i najveći dio probave odvija u crijevima. Želudac im je, za razliku od [[preživači|preživača]], uvijek jednostavno građen sa samo jednom komorom. Fermentacija se odvija u vrlo velikom [[slijepo crijevo|slijepom crijevu]] (zapremina slijepog crijeva može biti do 90 litara) i u do 4 metra dugom [[pravo debelo crijevo|pravom debelom crijevu]] (Colon). Ukupno, probavni sustav konja može biti dug do 26 metara.

==Rasprostranjenost i životni prostor==
[[Datoteka:Međimurski konj (Croatia).jpg|mini|Hrvatska autohtona pasmina [[međimurski konj]] dobila je ime po [[Međimurje|Međimurju]], području na kojem je nastala]]
Divlji oblici danas još [[recentna vrsta|živućih]] vrsta porodice konja žive u istočnim i južnim dijelovima [[Afrika|Afrike]] i u [[Centralna Azija|centralnoj Aziji]]. Tijekom zadnjih tisućljeća područja nastanjena konjima bitno su se smanjila. Sve do kraja [[pleistocen]]a bili su rasprostranjeni u velikim dijelovima [[Eorazija|Euroazije]], Afrike i u [[Amerika]]ma. Na američkom kontinentu su iz nejasnih razloga  [[izumiranje|izumrli]] prije oko 10.000 godina. Naslućuju se razni razlozi: lov novodošlih ljudi, [[klima]]tske promjene poslije zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], neka bolest ili mješavina svih ovih faktora. I u zapadnoj Europi su izumrli vjerojatno prije oko 10.000 godina. U [[sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]] istrijebljeni su u razdoblju [[antika|antike]]. Do u [[20. stoljeće]] održala se u [[Irak]]u i [[Iran]]u jedna populacija [[azijski polumagarac|azijskog polumagarca]]. U istočnoj Europi, zadnji divlji konji, [[tarpan]]i, izumrli su u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].

Kao suprostnost tome, čovjek je [[domaći konj|domaće konje]] i [[domaći magarac|domaće magarce]] proširio cijelim svijetom, a u nekim zemljama danas u prirodi žive potomci populacije obje vrste, odbjegli i podivljali. Veliki broj podivljalih konja i magaraca žive danas u [[Australija|Australiji]], no može ih se naći i u [[SAD]]u i drugim zemljama.

Konji daju prednost otvorenim prostorima kao što su [[stepa|stepe]] i [[savana|savane]], ali i u suhom okolišu [[polupustinja]] i [[pustinja]]. Jedino je europski tarpan bio pretežno stanovnik [[šuma]].

==Način života==
===Socijalno ponašanje===
Iako se konje može sresti kako pasu i po danu, to su ipak [[životinje]] aktivne pretežno u sumrak i noću. Kod nekih vrsta, kao na primjer kod [[grevijeva zebra|grevijevih zebri]] i [[afrički divlji magarac|afričkih divljih magaraca]], mužjaci zaposjedaju "svoj" teritorij za parenje koji može biti i veći od 10&nbsp;km², što je najveći poznati teritorij kod svih [[biljožder]]a. Iako se neke životinje okupljaju u skupine, kod ovih životinja nema trajnih veza među odraslima. Kod nekih vrsta, (kao, naprimjer, [[pševalskijev konj]], [[planinska zebra|planinske]] i [[obična zebra|obične zebre]]) mužjaci bdiju nad [[krdo]]m koje predvodi ženka. U tom slučaju može doći do okupljanja većih krda s utvrđenom hijerarhijom. Sporazumijevaju se s drugim jedinkama gestama, načinom kako drže [[uho|uške]], čeljust i rep, ali i glasanjem.

===Hrana===
Konji su pravi [[biljožder]]i, i jedu prije svega [[trava|travu]], a ponekad, u različitoj količini lišće i druge dijelove [[biljka|bilja]]. Većina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdržati bez vode i duže vrijeme.

===Neprijatelji i ponašanje prema njima===
Konji imaju čitav niz prirodnih neprijatelja, što su prije svega [[zvijeri]] kao što su [[hijene]], [[sivi vuk|vukovi]], [[sivi vuk|divlji psi]] i [[velike mačke]]. Kao većina kopitara, i konji imaju vrlo izražen nagon za bijegom. Tijelo konja građeno je za brzo i ustrajno trčanje, pa oni uvijek pokušavaju, ako je to ikako moguće, pobjeći. No, stjerani u kut, konji mogu svojim kopitima i ugrizom napadačima nanijeti ozbiljne i bolne ozljede.

==Razmnožavanje==
Skotnost kod konja traje između 330 i 410 dana, najduže kod grevijevih zebri, najkraće kod domaćih konja. Na svijet dolazi u pravilu samo jedno mladunče. Ono je relativno teško (dosiže između 9 i 13% težine majke) i vrlo razvijeno, tako da već koji sat nakon dolaska na svijet može slijediti majku. Nakon 0,5 i 1,5 godina mladunče prestaje [[sisanje|sisati]]. Spolna zrelost nastupa u dobi od tri do šest godina, pri čemu se mužjaci, zbog socijalne strukture, mogu razmnožavati u kasnijoj dobi od ženki. U prirodi je najduži životni vijek konja oko 40 godina, dok pod ljudskom skrbi mogu doživjeti gotovo 50 godina.

==Sistematika==
[[Datoteka:Przewalski%27s_Horse_at_The_Wilds.jpg|mini|240px|[[Divlji konj Przewalskoga]], posljednji predstavnik mongolskih [[Divlji konj|divljih konja]] u divljini]]
Najbliži srodnici konja su [[tapiri]] i [[nosorozi]], i zajedno čine [[Red (taksonomija)|red]] [[neparnoprstaši|neparnoprstaša]] (Perissodactyla). Tapiti i nosorozi su međusobno bliži srodnici. Iz tog razloga se porodica konja ponekad, zajedno s izumrlim precima svrstava u zaseban podred Hippomorpha.

====Živuće vrste====

[[Datoteka:Zebra chapman za 2003.jpg|mini|240px|Južne [[obična zebra|obične zebre]] prepoznatljive po "zasjenčenim" prugama]]
Broj vrsta konja je još uvijek sporan. Najčešće se razvrstavaju u sedam ili osam vrsta:
* [[Divlji konj]] (''Equus ferus'') je u prirodi izumro u 1960im, kad je izumro [[divlji konj Przewalskoga]] (''Equus ferus przewalski''). Koristeći primjerke ove vrste koje su živjele u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]], u međuvremenu su u tijeku puštanja na slobodu ovih konja u [[Mongolija|Mongoliji]], [[Kina|Kini]] i drugim zemljama. Procjenjuje se, da danas slobodno živi oko 2.000 jedinki. Divlji konj je izvorni oblik [[domaći konj|domaćih konja]].
* [[Afrički divlji magarac]] (''Equus asinus''), nazvan još i divlji magarac ili pravi magarac, u prirodi je visoko ugrožen. Još vrlo malo jedinki živi u [[Eritreja|Eritreji]], [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Somalija|Somaliji]]. Afrički magarac je izvorni oblik [[domaći magarac|domaćeg magarca]].
* [[Azijski magarac]] (''Equus hemionus''), često nazivan i polumagarcem ili konjskim magarcem, rasprostranjen je s više podvrsta (onager, kulan i drugi) od [[Iran]]a do [[Indija|Indije]] i [[Mongolija|Mongolije]]. Neki zoolozi smatraju ove podvrste samostalnim vrstama, pa bi se prema tome, ovisno o gledištu, moglo naći jedna, dvije, tri ili čak do šest vrsta azijskih magaraca. Za razliku od afričkih, azijski magarac nikada nije domesticiran.
* [[Kiang]] (''Equus kiang'') je ranije smatran podvrstom azijskog magarca, ali on je krupniji i sličniji konju od njega. Vrsta živi na [[tibetanska visoravan|tibetanskoj visoravni]] i područjima uz nju. 
* [[Grevijeva zebra]] (''Equus grevyi'') je prepoznatljiva po svojim vrlo uskim prugama. Još samo nekoliko tisuća jedinki živi u [[Kenija|Keniji]], [[Somalija|Somaliji]] i [[Etiopija|Etiopiji]], i smatra ju se ugroženom.
* [[Planinska zebra]] (''Equus zebra'') živi u dvije podvrste u [[Namibija|Namibiji]] i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Ovo je najmanja vrsta zebri.
* [[Obična zebra]] (''Equus guagga'') živi južno od [[Sudan]]a do Južne Afrike. Vrsta je prepoznatljiva po tome što joj je i trbuh prugast, a između pruga ima svjetlije, "zasjenčene" pruge. Kuaga, zebra izumrla krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], imala je pruge samo na glavi i vratu. Danas se smatra da je bila podvrsta obične zebre, no ponekad ju se navodi kao samostalnu vrstu.

Točni srodnički odnosi među pojedinim vrstama ove porodice ni danas nisu razjašnjeni bez ostatka. Sve tri vrste zebri vjerojatno imaju zajedničku liniju predaka, kao i "magarac" (afrički, azijski i kiang). Divlji konj je vjerojatno u najudaljenijem srodstvu od ovih vrsta i vjerojatno se još vrlo rano odvojio od linije zajedničkih predaka "zebra-magarac".

Poznati su i razni [[hibrid]]i između pojedinih vrsta.

=== Izumrle vrste ===
* [[Atlaški divlji magarac]] (lat. ''Equus africanus atlanticus'')

==Konji i ljudi==
[[Datoteka:Farmer plowing.jpg|mini|Domaći konji vuku plug]]
U ljudskoj povijesti su [[domaći konj]]i i [[domaći magarac|domaći magarci]] imali važnu ulogu kao jahaće, tegleće i radne životinje. Točno vrijeme [[domesticiranje|domesticiranja]] obje vrste nije više moguće utvrditi, no procjenjuje se da je magarac domesticiran 4000 godina p. n. e. a konj nešto kasnije.

Čovjek ih je raširio po cijelom svijetu. Motorizacija [[poljoprivreda|poljoprivrede]] kao i širenje [[automobil]]skog prometa su snažno potisnuli korištenje konja i magaraca, i danas se u industrijaliziranim  zemljama koriste još samo u [[sport]]u i kao hobi. U manje razvijenim područjima, konji i magarci se još uvijek intenzivno koriste. Još jedno područje njihovog korištenja je i izvor mesa za ljudsku prehranu. Koristi se i [[mlijeko]] kobila i magarica, a i njihova koža se koristi. No, za razliku od drugih domaćih životinja, njihovo korištenje u ove svrhe je drugorazrednog značenja.

== Vanjske veze ==
* [http://www.egbeck.de/skripten/13/pferd.htm Evolucija konja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070504223547/http://www.egbeck.de/skripten/13/pferd.htm |date=2007-05-04 }} {{Deu icon}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      = 
|commonscat     = 
|commonscatsh   = 
|wikivrste      = Equidae
|wikivrstesh    = Equidae
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Neparnoprstaši]]
[[Kategorija:Konji| ]]
Upotrebljeni šabloni (13):
Šablon:; (uredi)
Šablon:COLON (uredi)
Šablon:Colon (uredi)
Šablon:De icon (uredi)
Šablon:Deu icon (uredi)
Šablon:Jez-lat (uredi)
Šablon:Languageicon (uredi)
Šablon:Taksokvir (uredi)
Šablon:Veze do srodnih projekata (uredi)
Šablon:WProjekti (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Modul:InfoboxImage (uredi)
Modul:Webarchive (uredi)
Vratite se na stranicu „Konji”.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Konji