Izvorni kod stranice Ivana Brlić-Mažuranić

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećih razloga:

Ova stranica je zaključana kako bi se spriječilo uređivanje ili druge akcije.
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis. The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
- Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
- Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20. Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji". U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

{{Književnik 
| Ime            = Ivana Brlić-Mažuranić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Spomenik Ivani Brlić Mažuranić.jpg
| veličina       = 
| opis slike     = Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[18. travnja]] [[1874.]]<br />[[Ogulin]]
| smrt           = [[21. rujna]] [[1938.]]<br />[[Zagreb]]
| zanimanje      = [[književnica]]
| nacionalnost   = 
| period pisanja = 1902.-1937.
| vrsta          = [[poezija]], [[esej]], dnevnik (književnost)
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = [[Vatroslav Brlić]]
| djeca          = 
| djela          = '''Valjani  i nevaljani''', (1902)<br />'''Škola i praznici''', (1905.)<br />'''Slike''', (1912.)<br />'''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića''', (1913.)<br />'''Priče iz davnine''', (1916.)<br />'''Knjiga o omladini''', (1923.)<br />'''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi''', (1934.-1935.)<br />'''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata''', (1937.)<br />'''Srce od licitara''', (1939.)<br />'''Basne i bajke''', (1943.)
| nagrade        = 
| potpis         = 
| fusnote        = 
}}
'''Ivana Brlić-Mažuranić''' ([[Ogulin]], [[18. travnja]] [[1874]]. - [[Zagreb]], [[21. rujna]] [[1938]].) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Napisala je mnoge pripovijetke, bajke, basne i romane.

== Biografija ==

Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac [[Vladimir Mažuranić]] bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik [[Ivan Mažuranić]], a baka [[Aleksandra Mažuranić]], sestra jezikoslovca [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u [[Karlovac]], a potom u [[Jastrebarsko]].

Kada se [[1889.]] udala za odvjetnika i političara [[Vatroslav Brlić|Vatroslava Brlića]], Ivana seli u [[Brod na Savi]] (danas [[Slavonski Brod]]), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka [[hrvatski preporod|narodnoga pokreta]]. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] dodijelio joj je zlatnu medalju za [[mađaroni|protumađaronska]] nastojanja. Nakon duge borbe s depresijom počinila je [[samoubojstvo]] u [[Zagreb]]u [[21. rujna]] [[1938.]] godine.

== Stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Kuća Ivane Brlić Mažuranić.jpg|minijatura|lijevo|200px|Kuća u kojoj je živjela i radila Ivana Brlić Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]]

Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati [[poezija|poeziju]], [[esej]]e i [[dnevnik (književnost)|dnevnike]] vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu ''Valjani i nevaljani'' izdala je [[1902]]. u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih ''Škola i praznici'' objavljivani su redovito od [[1903]]. nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće [[1913]]. romanom za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića''. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku ''Slike'' ([[1912]].), pedagoški intoniranu ''Knjigu omladini'' ([[1923]].), zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, [[1933]]-[[1934|34]].), koje objedinjuje u trima knjigama ([[1934]]., [[1935]].), povijesno-pustolovni omladinski roman ''Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata'' ([[1937]].) te prevodila s njemačkoga i francuskoga.

Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ''[[Priče iz davnine]]'', objavljenu [[1916.]], djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane [[Slavenska mitologija|slavenskom mitologijom]]. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama.

[[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Akademija]] ju je dva puta ([[1931.]], [[1938.]])<ref>[http://search.nobelprize.org/search/nobel/?q=Ivana+Brlic+Mazuranic&i=enThe Nomination Database for the Nobel Prize in Literature, 1901-1950]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> predlagala za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], primivši je [[1937.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 198</ref> za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora ([[Antun Gustav Matoš|A. G. Matoš]]) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege ([[Antun Branko Šimić|A. B. Šimić]], [[Dragutin Domjanić|D. Domjanić]]) i književni povjesničari ([[Antun Barac|A. Barac]]). Školska knjiga, d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić [[1971]]. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

Često nazivana hrvatskim [[Hans Christian Andersen|Andersenom]] (radi njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim [[John Ronald Reuel Tolkien|Tolkienom]] (radi posezanja u fantastični svijet mitologije), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

== Djela ==
Neke od njenih knjiga ilustrirao je poznati hrvatski ilustrator [[Ivan Antolčić]].
* ''Valjani i nevaljani'' - Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, [[1905]].
* ''Škola i praznici'' - Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, [[1905]].
* ''Slike''. Pjesme - Tiskara C. Albrechta, Zagreb [[1912]].
* ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića'' - Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, [[1913]].
* ''[[Priče iz davnine]]'' - Bajke. Matica Hrvatska, [[1916]].
* ''Knjiga o omladini'' - Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, [[1923]].
* ''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'' - Tisak Tipografija D.D., Zagreb , [[1934]]-[[1935|35]].
* ''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' - Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, [[1937]].
* ''Srce od licitara'' - Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, [[1939]].
* ''Basne i bajke'' - [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], Zagreb, [[1945]].

== Prijevodi ==
[[Datoteka:Ivana Brlić Mažuranić Mirogoj listopad 2007.jpg|mini|200px|Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
Djela su joj prevedena na više jezika.<br />
"Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića" su prevedene, među ostalim i na [[bengalski jezik|bengalski]] (prevoditelj dr Probal Dashgupta), [[hindi]], [[kineski jezik|kineski]] (prevoditelj Shi Cheng Tai), [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] (pojedina poglavlja), [[japanski jezik|japanski]] (prijevod Sekoguchi Kena) i [[perzijski jezik]] (prijevod Achtar Etemadi) <ref>[http://public.carnet.hr/esperanto-kel/bildoj_hlapic.htm Kroatio gajnis jam 2 foje la premion]</ref>. Najveći dio prijevoda na "egzotične" jezike je išao posrednim putem, preko [[esperanto|esperantista]]. Zadnji esperantski prijevod je djelo Maje Tišljar <ref>[http://www.vjesnik.com/pdf/2006%5C11%5C22%5C19A19.PDF Vjesnik] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080228052536/http://www.vjesnik.com/pdf/2006%5C11%5C22%5C19A19.PDF |date=2008-02-28 }} Hlapić govori bengalski, a Waitapu kineski, 22. studenoga 2006.</ref>, a pri prijevodu "Zgoda" na bengalski, perzijski i japanski je posredovala i [[Spomenka Štimec]] <ref>{{Cite web |title=Spomenka Štimec |url=http://free-si.t-com.hr/njegus/bio.html |access-date=2014-01-04 |archivedate=2011-08-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110816174244/http://free-si.t-com.hr/njegus/bio.html |deadurl=yes }}</ref>, najznačajnija hrvatska književnica koja piše na esperantu.

== Ekraniziranje ==
Roman za djecu "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" je u nešto dorađenom obliku preneseno i na mali ekran, odnosno, temeljem njega je napravljen [[crtani film]].<ref>{{hr icon}} [http://www.vjesnik.com/pdf/1999%5C12%5C05%5C19A19.PDF Vjesnik] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20080228052533/http://www.vjesnik.com/pdf/1999%5C12%5C05%5C19A19.PDF |date=2008-02-28 }} Scenarij za seriju o našem šegrtu Hlapiću rade Britanci, a crtaju ga Korejanci!, 5. prosinca 1999.</ref>

== Veze ==
* [[Ogulinski festival bajke]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Ivana Brlić-Mažuranić}}
* [http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ Ivana Brlić-Mažuranić]
* [http://web.archive.org/web/20071012232849/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ Ivana Brlić-Mažuranić], arhivirana stranica s [http://web.archive.org/web/ ''web.archive.org''], 12.10.2007.
* [http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/u-svijetu-bajki-ivane-brlic-mazuranic.html U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208122845/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/u-svijetu-bajki-ivane-brlic-mazuranic.html |date=2012-02-08 }}, dječja manifestacija posvećena spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić
* [http://www.ogfb.hr/ OGFB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013090729/http://www.ogfb.hr/ |date=2007-10-13 }} ([[Ogulinski festival bajke]])
* [http://www.bulaja.com/ Naklada Bulaja] - multimedijski projekt ''Priče iz davnine''
* [http://www.icdlbooks.org/icdl/BookPreview?bookid=mazpotj_00040008&summary=true&route=advanced_0_0_Ivana&lang=Croatian/ Potjeh]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.icdlbooks.org/icdl/BookPreview?bookid=mazregc_00040005&summary=true&route=advanced_0_0_Ivana&lang=Croatian/ Regoč]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.imdb.com/title/tt0133930/ IMDB] Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.)

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}

{{Lifetime|1874|1938|Brlić-Mažuranić, Ivana}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Biografije, Ogulin]]
[[Kategorija:Samoubice]]

Upotrebljeni šabloni (52):

Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Citation/core (uredi)
Šablon:Citation/make link (uredi)
Šablon:Cite web (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Collapsible list (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Commonscat (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Dead link (uredi)
Šablon:EditAtWikidata (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/category (uredi)
Šablon:Glavni-drugo (uredi)
Šablon:Hlist/styles.css (uredi)
Šablon:Hr icon (uredi)
Šablon:Izvori (uredi)
Šablon:Književnici razdoblja 1857. - 1952. (uredi)
Šablon:Književnik (uredi)
Šablon:Languageicon (uredi)
Šablon:Lifetime (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Navbox generic (uredi)
Šablon:Normativna kontrola (uredi)
Šablon:Reflista (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista/styles.css (uredi)
Šablon:Replace (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Sh icon (uredi)
Šablon:Str crop (uredi)
Šablon:Webarchive (uredi)
Šablon:Životni vijek (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Authority control (uredi)
Modul:Category handler (uredi)
Modul:Category handler/blacklist (uredi)
Modul:Category handler/config (uredi)
Modul:Category handler/data (uredi)
Modul:Category handler/shared (uredi)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Collapsible list (uredi)
Modul:EditAtWikidata (uredi)
Modul:Namespace detect/config (uredi)
Modul:Namespace detect/data (uredi)
Modul:Navbar (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (uredi)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Modul:Navbox/configuration (uredi)
Modul:Navbox/styles.css (uredi)
Modul:No globals (uredi)
Modul:String (uredi)
Modul:Webarchive (uredi)
Modul:Yesno (uredi)

Vratite se na stranicu <strong>Ivana Brlić-Mažuranić</strong>.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Ivana_Brlić-Mažuranić