Izvorni kod stranice Bočac (tvrđava)

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 2. jula 2024. u 09:48
Expiry of block: 2. jula 2025. u 09:48

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

[[Datoteka:Тврђава Бочац.jpg|mini|desno|250px|Tvrđava Bočac]]
'''Bočac''' je bio srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], na pola puta između [[Banja Luka|Banjaluke]] i [[Jajce|Jajca]], na teritoriji opštine [[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]]. Njegove zidine postoje i danas iznad akumulacije [[Hidroelektrana Bočac|Hidroelektrane Bočac]] i ispod istoimenog naselja ([[Bočac (Banja Luka)|Bočac]]). Bio je jedan u nizu strateških  odbrambenih objekata u dolini Vrbasa: [[Banjaluka]], tj. današnji [[Vrbaški Grad]], [[Zvečaj]], [[Tvrđava Greben|Greben]], Bočac, [[Jajce|stari grad Jajce]].

Tokom [[Osmanlije|osmanlijske]] okupacije, dodatno je utvrđivan i dobro održavan, pa su do danas relativno dobro očuvani snažni bedemi i kule koji okružuju prostrano gradsko dvorište.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf  |title= Hamdija Kreševljaković,   STARI BOSANSKI GRADOVI  |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –  |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>

==Historija==
Teritorija na kojoj se nalazi srednjovjekovno utvrđenje Bočac nalazila se u srednjovjekovnoj župi [[Zemljanik (župa)|Zemljanik]], zajedno sa dva susjedna grada prema sjeveru, [[Zvečaj]]em (25 km.) i [[Tvrđava Greben|tvrđavom Greben]] u [[Krupa na Vrbasu|Krupi na Vrbasu]] (15 km). Grad Bočac se prvi puta spominje 1434. god. u aktu ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]] banu Matku Talovcu. Bio je u sastavu [[Jajačka Banovina|Jajačke banovine]] od 1464. godine. Sve do 1507. godine, grad se spominje u više ugarskih vojnih dokumenata. Građani varoši pod gradom Bočcem su dobivali pomoć od kralja.

Zidine Bočca je prvi opisao dr. [[Ćiro Truhelka]] u svome djelu ''"Kraljevski grad Jajce"'' (str. 71-72). U pisanim tragovima, Grad se prvi put spominje [[1494]], a [[1516]]. je pao pod [[Osmanlije|osmanlijsku]] okupaciju. [[Turci]] su ga dodatno utvrdili postavili posadu. Iz anonimnog opisa Bosne [[Hamdija Kreševljaković]] je došao do informacije da je Bočac bio za ondašnje prilike tvrdi grad, ali ga je čuvalo malo [[top]]ova.

Srednjovjekovni Bočac je  napušten nešto prije [[1833]], 45 godina prije [[Austrougarska|austrougarske okupacije]]. Uopće nije pomenut u popisu iz [[1838]]. Prema Kreševljakoviću, Jukić je došao do podatka ka da su oko [[1850]]. u njemu bila dva topa, ali je bio napušten prije [[1833]], jer je u popisu zabilježeno da je prazan.

Prvi poznati [[dizdar]], od sredine maja [[1617]]. do iza marta [[1626]], bio je ''Smailaga'', sin ''Muhamedov''. Prije maja [[1617]], u selu Triskovini (pretpostavlja se svom rodnom selu), sagradio je [[džamija|džamiju]], [[mekteb]] i [[tekija|tekiju]] i  uvakufio trideset hiljada [[akča|akči]] gotovine, svoj posjed kao milić i dva [[čifluk]]a: [[Ponir]] i [[Ponikve]] u istom selu. Od toga su se održavala pomenuta dobra, a na njihovom području je kasnije izgrađeno selo, koje je kasnije prozvano Agići, danas [[mjesna zajednica]].  Tu su za Kreševljakovićeva vremena živili [[Vakif]]ovi potomci prezimena Smailagić.<ref name="Stari gradovi"/>

Oba pomenuta čifluka [[mulkizat|mulkizirana]] su [[berat]]om od [[redžeb]]a  (drugu mjesec prije [[ramazan]]a) [[1035]]. [[Hidžra|hidžretske]] godine, odnosno [[1626]]. Iz akta zaklade od džum I. 1026 (maj [[1617]].) zna se da je uz Bočac bio [[varoš]]. Pretpostvlja se da termin ovog čina nije slučajan jer, prema [[Islam]]skom vjerovanju mjesec [[redžeb]] ima posebno značenje.
{{Citat|...Prenosi se od Božijeg Poslanika, s.a.v.a. da je rekao: Mjesec [[redžeb]] je veliki mjesec Božiji i nijedan mu mjesec nije ravan po vrlinama i poštovanju koje ima. Ratovanje protiv nevjernika u ovom mjesecu je zabranjeno. Redžeb je mjesec Uzvišenoga Allaha, [[ša'ban]] je moj mjesec, a mjesec [[ramazan]] je mjesec moga Ummeta. Onaj ko isposti jedan dan mjeseca redžeba zaslužit će veliko Božije zadovoljstvo, Božija srdžba bit će od njega udaljena i džehennemska kapija bitće za njega zatvorena...<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://bastinaobjave.com/dove-166/ostale-dove/782-dove-i-djela-u-mjesecu-redepu. |access-date=2017-02-05 |archive-date=2016-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307080350/http://bastinaobjave.com/dove-166/ostale-dove/782-dove-i-djela-u-mjesecu-redepu. |dead-url=yes }}</ref>}}

Smailaga je imao sina Aliju. U [[1704]],  dizdar je bio ''Mehmedaga'', sin ''Alijagin'', od [[1793]]. to je bio ''Mustajaga'', a [[1815]]., drugi ''Mehmedaga''.

== Nacionalni spomenik ==
Površina grada iznosi oko 2500 m2. Pored kasnijih pregradnji, osnova grada je ostala ista. Imao je četiri kule. Primjetno je dugogodišnje neodržavanje ovog zaštićenog spomenika. Naročito je uništen prilikom gradnje puta uz Vrbas, krajem XIX vijeka. [[Arheologija|Arheološki]] je ispitivan 1977 ([[Ivo Bojanovski]]), nakon čega je i djelimično obnovljen u okviru izgradnje [[Hidroelektrana Bočac|Hidroelektrane Bočac]].

Tvrđava Bočac je 2005. godine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web |title=Odluka o proglašenju Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=67 |access-date=2017-02-05 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021606/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=67 |deadurl=yes }}</ref>

== Povezano ==
*[[Zvečaj]]
*[[Vrbas (rijeka)|Vrbas]]
*[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Spomenik kulture]]

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stari gradovi u Donjim Krajima]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mrkonjić Gradu]]

Upotrebljeni šabloni (15):

Šablon:Blok-citat (uredi)
Šablon:Blok-citat/styles.css (uredi)
Šablon:Citat (uredi)
Šablon:Citation/core (uredi)
Šablon:Citation/make link (uredi)
Šablon:Cite web (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Glavni-drugo (uredi)
Šablon:Izvori (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Reflista (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Reflista/styles.css (uredi)
Šablon:Replace (izvorni kod) (poluzaštićeno)
Šablon:Str crop (uredi)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:String (uredi)

Vratite se na stranicu „Bočac (tvrđava)”.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Bočac_(tvrđava)