Âşıklık

Âşıklık (trubadurska) tradicija
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Turska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika, Azija i Pacifik
Godina upisa:	2009.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00179

Âşıklık (hrvatski izg. ašiklik, turski za „ljubovanje” u značenju „trubadurstva”) je trubadurska pjesma koju izvodi mistični trubadur (turski: aşık, azerski: aşıq, perzijski: عاشیق‎, armenski: Աշուղ, gruzijski: აშუღი, grčki: ασίκης; iz arapskog: ašik عاشق, što znači „ljubav”), obično uz pratnju dugovrate lutnje (saza).

Odjeven u tradicionalne nošnje, âşık je zamijenio turkijskog ozana koji su opjevavali najranije turkijske pohode prateći vladare još od vremena Atile.^[1] Danas su česti izvođač na svadbama, u kavanama i tijekom javnih festivala svih vrsta. Posebice na vjenčanjima, âşık se smatra za instruktora i vodiča čija tradicija crpi i obogaćuje tursku književnu kulturu i svakodnevni život zajednica diljem zemlje. Âşık u snu biva pozvan da poduzme dugo naukovanje u umjetnosti sviranja gudačkih i udaračkih glazbala, pjevanju, pripovijedanju i snalažljivosti koje čine srce poziva. Kako ašici putuju između zajednica, oni pomažu u širenju kulturnih vrijednosti i ideja, ali i olakšavaju socijalni dijalog kroz tematsku poeziju i društvenu i političku satiru. Zbog toga je ovaj običaj upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. godine.^[2]

Pjesme koje izvode su najčešće o ljubavi, zapisane u rimovanom silabičkom metru i na kraju s katrenom (četverostihom) u kojem âşık izgovori mâhlas, svoj pseudonim. Njihovi improvizirani nastupi mogu također uključivati zagonetke, narodne bajke, verbalne duele duhovitost i kreativnost s drugim âşıcima, ali i stihove koji se pjevaju dok trubadur drži iglu u ustima koja ga prisiljava da recitira pjesme izbjegavajući zvukove B, P, V, M i F.^[2]

• M. Sabri Koz, "Comparative Bibliographic Notes on Karamanlidika Editions of Turkish Folk Stories", Harrassowitz Verlag (engl.)

v • u Svjetska baština u Turskoj Europa Kulturna baština (2) Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.) Azija Kulturna baština (17) Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.) Mješovita baština (2) Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.) Nematerijalna svjetska baština (20) Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.) 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti