Prijeđi na sadržaj

Zlatni grah

Izvor: Wikipedija
Zlatni grah
Mahune zlatnog graha
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Fabales
Porodica:Fabaceae
Rod:Vigna
Vrsta:V. radiata
Dvojno ime
Vigna radiata
(L.) R. Wilczek
Baze podataka

Zlatni grah (lat. Vigna radiata) - biljna vrsta iz porodice mahunarki.

Ova vrsta se nedavno preselila iz roda Phaseolus (grah) u rod Vigna, no svejedno se još naziva grahom. Podrijetlom je iz Indije. Uzgaja se i u južnoj, jugoistočnoj Aziji i Kini.

Biljka godišnje raste i do 120 cm visine. Ima veliko trilapo lišće. Cvijeće u cvatovima ima oblik leptira, žute ili ljubičaste boje. Plod je mahuna.


Sjemenke su jestive. Važan su i sastavni dio mnogih azijskih jela, zbog visokoga udjela proteina, a koriste se također i u vegetarijanskoj kuhinji. Mlade sjemenke su duljine 2-4 mm, u bojama od žute do tamno zelene. Jedu se kuhane ili sirove u obliku klica.

Koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini u detoksifikaciji otrova iz tijela. Sadrži prirodne inhibitore proteaze. S visokim sadržajem vitamina B i C, kalija, magnezija, željeza, fosfora, bakra, vlakana i proteina, zlatni grah ima mogućnost pomoći jetri opterećenoj hepatitisom C, da izbaci toksine te je zbog toga vrijedan uloženog truda u njegovu pripremu.[1]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vigna radiata
Wikivrste imaju podatke o taksonu Vigna radiata

Izvori

[uredi | uredi kôd]