Messel

Messel Masilla
Koordinate: 49°56′N 8°44′E / 49.933°N 8.733°E / 49.933; 8.733
Država	Njemačka
Savezna država	Hessen
Upravno područje	Darmstadt-Dieburg
Površina	14,82 km2
Nadmorska visina	172 m
Stanovništvo	3821 (31. lipnja 2009.)
Gustoća stanovništva	258 stan./km2
Poštanski broj	64409
Pozivni broj	06159
Registarska oznaka	DA
Službena stranica messel.de
Karta
Messel
Položaj grada na karti Njemačke

Messel je njemačko mjesto u pokrajini Darmstadt-Dieburg u Hessenu, u blizini Frankfurta. Mjesto je najpoznatije po jednom od najvažnijih nalazišta fosila na svijetu, tzv. Drevnom kopu Messela (slika desno).

Naselje se prvi put spominje kao Masilla u kodeksu opatije u Lorschu. Pripadao je dinastiji Groschlag od oko 1400. do 1799. god. Nakon što je ova dinastija ostala bez muških potomaka trebao je pripasti nadbiskupu Mainza, no stanovništvo je željelo da vladaju ženski potomci dinastije. Naposljetku je nadbiskup von Albini okupirao naselje s vojskom od 50 husara. God. 1806., selo je pripalo Vojvodstvu Hessen.

Drevni kop Messela, stari kamenolom, je važno nalazište fosila iz Eocena. Isprva se tu od 1859. god. kopao lignit, da bi 1900. god. bili otkriveni fosilni ostaci koji su se značajno počeli izučavati tek 1970ih. od 1974. god. obustavljena su iskorištavanja lokacije i lokalnom stanovništvu je bilo dozvoljeno da iskapaju fosile. Arheolozi amateri su razvili tehniku "prebacivanja fosila", tj. zaštitu fosilnih naalaza uporabom epoksi smole i lakova; tehnika koja se i danas koristi.

Kada je lokacija trebala biti pretvorena u odlagalište otpada, lokalno stanovništvo je obustavilo iskapanja i grad Hessen ju je otkupio 1991. god. Upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi (1995.) kao jedino nalazište fosila koje je mjesto svjetske baštine. Iako se i danas pronalaze mnogi fosili, ovaj kop sve više ima i turistički značaj.

• 
  Paleontološki muzej u Messelu
• 
  Fosil ranog primata Darwinus Masillae s karakteristikama antropoida.
• 
  Maleni sisar Kopidodon s jasno ocrtanim krznom
• 
  Paleoperca proxima je samo jedna od više od 10,000 fosila raznih riba pronađenih u Messelu.
• 
  Propalaeotherium, stariji predak konja.

• Fosili iz Messela  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. listopada 2007. (Wayback Machine)

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Messel

v • u Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48) Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna baština (3) Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj 5) (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska baština (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.) 1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke