Prijeđi na sadržaj

Vez

Izvor: Wikipedija
Inačica 6904722 od 4. travnja 2024. u 19:19 koju je unio PonoRoboT (razgovor | doprinosi) (sv-i-jetlost)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Vez
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Ulmaceae
Rod:Ulmus
Vrsta:U. laevis
Dvojno ime
Ulmus laevis
Pallas
Rasprostranjenost
Baze podataka

Vez (vezika, treperavi brijest, lat. Ulmus laevis) do 30 m visoko stablo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i žilava lika, koje je odlično za vezanje.

Grančice su do druge godine dlakave, dosta tanke. Lišće je najšire u sredini, ozdo dlakavo. Postrane žilice gornjeg dijela plojke nikad se ne razgranjuju. Cvjetovi i plodovi stoje na dugačkoj stapci. Oni čine ovelike kitice i vise. Pupovi su oštri, goli, svijetlo smeđi, s tamnim rubovima ljusaka. Plod na rubu krilca je dlakav. Sjeme se nalazi u sredini ploda.

Lišće brijesta veza

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Raste u sjevernoj i srednjoj Europi, te zapadnoj Aziji. Najrasprostranjeniji je sjeverno od Alpa. Raste pretežno u nizinama.

Bioekološke karakteristike

[uredi | uredi kôd]

U okviru prirodnog areala rasprostranjenosti vrsta je vezana za aluvijalne šume, i rijetko prelazi visine iznad 400 m.[1] Najčešća je duž rijeka, kao što su Volga i Dunav, i predstavlja jednu od rijetkih vrsta brijesta koja je toleranta na duža plavljenja, i anaerobne uvjete tla, ali ima veće zahtjeve prema svjetlosti od poljskoga brijesta. Živi do 400 godina. Iako nema urođenu genetsku otpornost prema nizozemskoj bolesti brijesta, vrlo rijetko obolijeva. Najsrodniji je s američkim brijestom.


Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Girard, S. (2007). Dossier: L'orme: nouveaux espoirs? Forêt entreprise No. 175, Juillet 2007, Institut pour le developpement forestier, Paris.

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.