Prijeđi na sadržaj

Primogenitura

Izvor: Wikipedija
Inačica 3680551 od 18. rujna 2012. u 12:33 koju je unio El hombre (razgovor | doprinosi) (ns Primogenitura aka tko prvi)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Primogenitura je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.

Često se koristi u monarhijama. Kao mehanizam nasljedstva u nasljednim monarhijama neka vrsta primogeniture je najčešće korištena, ali nije jedina vrsta tradicije niti je najstarija metoda.

Agnatička primogenitura

Agnatička primogenitura ili patrilinealna primogenitura, je sustav u kojem pravo nasljedstva ima prvorođeni sin. Samo muškarci mogu naslijediti; žene ne posjeduju nasljedna prava, niti ih posjeduju njihovi potomci. Nekada najrasprostranjenija, danas se koristi u Lihtenštajnu, Luksemburgu, Jordanu, itd.

Kognatička primogenitura

Ova vrsta primogeniture favorizira najstarije muško dijete, ali žensko dijete može naslijediti ukoliko monarh nema sina. Naziv agnatičko-kognatička primogenitura se koristi s istim značenjem. Ova vrsta nasljedstva važi, na primjer, u španjolskoj, monegaškoj i britanskoj monarhiji. U prošlosti se uglavnom koristila samo na britanskom otoku i pirinejskom poluotoku.

Apsolutna primogenitura

Apsolutna primogenitura je nasljedstvo gdje najstarije dijete ima prioritet, bez obzira na spol. Danas se koristi i naziv puna kognatička primogenitura. Neke monarhije su preuzele ovu vrstu nasljedstva krajem 20. stoljeća. Švedska je usvojila apsolutnu primogenituru 1980. godine. Kasnije je nekoliko monarhija slijedilo primjer Švedske: Belgija, Nizozemska, Norveška i Danska.

Matrilinealna primogenitura

Nijedna europska monarhija nema niti je primjenjivala ovu vrstu nasljedstva gdje se muško dijete potpuno isključuje. Neka plemena u Africi primjenjuju matrilinealnu primogenituru.