Vidi kôd stranice Suradnik:Vogand/Gramatika

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
'''La grammatica della lingua croata''', in ampio senso, include una serie di norme nella [[hrvatski jezik|lingua croata standard]] ('''[[pravogovor|ortoepiche]]''', '''[[pravopis|ortografiche]]''', '''[[gramatika|grammaticali]]''' e '''[[leksikologija|lessicali]]''') che si riferiscono alla scrittura, alla pronuncia, alle [[riječ|parole]], al loro significato, al rapporto tra varie parole, ecc.

== Ortografia ==
L'ortografia della lingua croata parla dettagliatamente della scrittura corretta delle parole lunghe e corte, di -ije i - je, dei segni di punteggiatura, dei prestiti, delle eccezioni...

=== Segni di punteggiatura ===
I segni di punteggiatura o d'interpunzione ([[razgodak|punteggiatura]]) dividono un testo in [[rečenica|frasi]] e queste in parti.
Segni di punteggiatura sono: ''il [[točka (pravopis)|punto fermo]], il [[upitnik|punto interrogativo]], il [[uskličnik|punto esclamativo]], la [[zarez|virgola]], le [[navodnici|virgolette]], i [[dvotočje|due punti]], i [[trotočje|puntini di sospensione]], il [[točka sa zarezom|punto e virgola]], l'[[izostavnik|apostrofo]], il [[crtica|trattino]], il [[spojnica|tratto d'unione]] e le [[parentesi]].''

== Dialetti ==
La lingua croata ha 3 dialetti: il [[kajkavsko narječje|caicavo]], il [[čakavsko narječje|ciacavo]] e [[štokavsko narječje|stocavo]].
A causa di una rappresentazione di maggioranza croata del 57%, come a causa di piccoli influssi stranieri(il caicavo ha molti germanismi e prestiti dall'ungherese, mentre nel ciacavo ci sono italianismi, per ragioni storiche) [[štokavsko narječje|lo stocavo]] è preso per la base della [[hrvatski jezik|lingua croata standard]], completato con un vocabolario dei dialetti ciacavo e caicavo.

== Fonemi ==
In croato esistono tre [[fonem]]i separati.

:1. '''Secondo l'apertura''' (e, relativemente, della chiusura) '''del passaggio d'aria''' che esce dai polmoni.''
{| class="wikitable"
| '''Suoni aperti''' ([[samoglasnik|vocali]])
| a, e, i, o, u + (ie) (r)
|- 
| '''Suoni chiusi''' ([[suglasnik|consonanti]])
| b, c, č, ć, d ,dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
|}

Quelli chiusi si suddividono a seconda del modo in cui si formano in sonori e sordi. <br>
Tra quelli sonori ci sono l, j, lj, m, n, nj, v, r.<br>
Tra quelli sordi ci sono:<br>
- forzati: b, d, g, p, t, k<br>
- stretti: z, ž, s, š, f, h<br>
- larghi: dž, đ, č, ć, c

:2.   '''Secondo il posto della formazione''' (a seconda delle parti della bocca koji che partecipano alla formazione dei suoni: labbra, gengive, denti, lingua e palato)

{| class="wikitable"
| '''Bilabiali'''
| p, b, m
|- 
| '''Labiodentali'''
| f, v
|- 
| '''Dentali'''
| t, d, n, c, z, s
|-
| '''Alveolari'''
| l, r
|-
| '''Palatali'''
| č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž 
|-
| '''Velari'''
| k, g, h
|}
Come palatali si comportano: šć, št, žd, rj.

:3.   '''Secondo la sonorità''' (sonori e sordi)
{| class="wikitable"
! Sonori
| b
| d
| g
| dž
| đ
| z
| ž
| /
| /
| /
|- 
! Sordi
| p
| t
| k
| č
| ć
| s
| š
| f
| c
| h
|}

==Naglasak==
Naglasak je isticanje sloga visinom izgovora ili jačinom, ili oboje.

U standardnom hrvatskom jeziku kratki i dugi slogovi mogu biti naglašeni te se u njima ton izgovora može kretati uzlazno i silazno. U silaznim naglascima slog je naglašen jačinom i visinom. U uzlaznim naglascima, jedan slog je naglašen jačinom, a slog iza njega visinom. Zato se uzlazni naglasci mogu naći samo na dvosložnim i višesložnim riječima. Ukupno postoje 4 naglaska:

{| class="wikitable"
! Naglasak
! Oznaka
! Opis notama
|- 
| dugosilazni
| '''⌒'''
| [[Slika:NeoShtokavian_LongFalling_Tone.svg|105px]]
|- 
| kratkosilazni
| ‶
| [[Slika:NeoShtokavian_ShortFalling_Tone.svg|78px]]
|- 
| dugouzlazni
| '''´'''
| [[Slika:NeoShtokavian_LongRising_Tone.svg|105px]]
|- 
| kratkouzlazni
| '''`'''
| [[Slika:NeoShtokavian_ShortRising_Tone.svg|78px]]
|}

Opise notama je prvi dao [[Josip Florschütz]] u svojoj gramatici iz 1896<ref>E. Pletikos, [http://www.ffzg.unizg.hr/fonet/pletikos/predavanja-opca/P-2006-07-Prozodija-3-clanci_govorna_rijec.pdf Govorna riječ] {{pdf}}</ref>.

Riječi ne moraju uvijek biti naglašene, one se tada sa riječju do sebe spajaju u jednu naglasnu cjelinu. Ako se spajaju s riječju iza onda su to [[proklitika|proklitike]] ili prednaglasnice, a ako se spajaju s rječju ispred onda su [[enklitika|enklitike]] ili zanaglasnice.

'''''Pravila naglašavanja'''''
#Riječi u hrvatskom jeziku najčešće imaju samo jedan naglasak
#Polusloženice (riječi pisane sa spojnicom spomen-ploča, auto-cesta) i superlativi (najjednostavniji, najprodavaniji...) imaju dva naglaska
#Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske
#Višesložne riječi na prvom slogu mogu imati sva četiri naglaska
#Višesložne riječi na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske
#Posljednji slog u riječi ne može se naglasiti (osim ako je riječ jednosložna ili je usklik, npr. Aha!)
#Zanaglasna dužina može stajati samo iza naglašenog sloga
#Naglasak se može mijenjati  u oblicima riječi (sklonidba, sprezanje, komparacija, …)
#Silazni naglasci mogu  prijeći na prednaglasnicu i tada postaju kratkouzlazni ili kratkosilazni

==Morfem==
'''[[Morfem]]''' je najmanji jezični odsječak riječi koji ima vlastito značenje. <br>
<br>
Postoje tri osnovne vrste [[morfem]]a: ''prefiksalni, korijenski i sufiksalni''. 

:''po | ruk | a''

'''Prefiksalni''' stoji na početku, '''sufiksalni''' na kraju, a '''korijenski''' u sredini [[riječ]]i.<br>U nekim slučajevima, morfem može mijenjati svoj oblik, a da značenje ostane isto. Takvi morfemi nazivaju se '''''alomorfi'''''.

:''po | '''ruk''' | a'' -> ''po | '''ruč''' | i | ti''

Postoji još jedna podjela [[morfem]]a: na ''rječotvorne i oblikotvorne''. <br>
'''Rječotvorni''' morfemi služe za tvorbu novih [[riječ]]i.

: ''škol -> škol'''a''', škol'''arina''', ...''

'''Oblikotvorni''' morfemi mijenjaju samo oblik [[riječ]]i, ali ne i značenje.

:''škol -> škol'''a''', škol'''e''', škol'''i''', ...''

==Leksem==
{{Glavni|Leksem}}
'''[[Leksem]]''' označava ukupnost svih oblika koje ima neka riječ (značenje mora  biti uvijek isto).
:''kuća, kuće, kući, kućama,... ''

Treba razlikovati tvorbenu analizu i morfemsku analizu riječi. Kod tvorbene analize, radi se o leksemu, a ne o morfemu. <br>
'''tvorbena analiza'''

:'''''Kuć'''|a'' '''ali:''' '''''kuća'''|nstvo'' jer je riječ kućanstvo nastala od ''kuća'', uz dodavanje nastavka.

==Riječ, vrste riječi==
{{Glavni|Riječ}}
[[Riječ]] je [[glas]] ili skupina [[glas]]ova koja ima neko značenje, i kao takva je osnovna jedinica svakog [[jezik]]a. <br>
Po '''određenosti značenja''', riječi se mogu podijeliti na:
#Punoznačnice (imenice, glagoli, zamjenice, pridjevi, brojevi, prilozi) - imaju i gramatičko i leksičko značenje
#Nepunoznačnice (prijedlozi, veznici, čestice, usklici) - imaju samo gramatičko značenje, uspostavljaju veze između punoznačnim riječima.

'''Vrste riječi''' su skupovi [[riječ]]i koji se odnose na isti pojam a razlikuju se nastavkom. Ako se riječi pojavljuju u više oblika, onda su '''promjenjive''',a ako se nikad ne mijenjaju onda su '''nepromjenjive'''.

'''Promjenjive vrste riječi:'''
*[[Imenice]]
*[[Zamjenice]]
*[[Pridjevi]]
*[[Glagoli]]
*[[Brojevi (vrsta riječi)|Brojevi]]

'''Nepromjenjive vrste riječi''':
*[[Prijedlozi]]
*[[Prilozi]]
*[[Veznici]]
*[[Usklici]]
*[[Čestice (vrsta riječi)|Čestice]]

Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi imaju [[gramatički rod|rod]], [[broj]] i [[padež]]. Pridjevi se mogu i komparirati u [[Pridjevi#Stupnjevi_pridjeva|tri stupnja]] - [[pozitiv]], [[komparativ]] i [[superlativ]]. Glagoli nemaju ni rod ni broj ni padež - ne [[sklonidba|sklanjaju]] (dekliniraju) se, već se konjugiraju - imaju glagolska vremena.

===Padeži===
{{Glavni|Padež}}
U hrvatskom jeziku postoji '''7 padeža'''. To su (navedeni po [[Hrvatski nacionalni obrazovni standard|HNOS]]-u):
#[[Nominativ]] - ''Tko? Što?'' (Postoji)
#[[Akuzativ]] - ''Koga? Što?'' (Vidim)
#[[Genitiv]]  - ''Koga? Čega?'' (Nema)
#[[Dativ]] - ''Komu? Čemu?'' (Prilazim)
#[[Lokativ]] - ''O komu? O čemu?'' (Razmišljam)
#[[Vokativ]] - ''Oj! Ej! (dozivanje)''
#[[Instrumental]] - ''S kim(e)? Čim(e)?'' (Putujem)

===Glagolski oblici===

*[[Infinitiv]] (neodređeni glagolski oblik, osnovni oblik glagola)

'''Glagolska vremena''' možemo podijeliti s obzirom na to izriču li prošlost, sadašnjost ili budućnost.

'''''prošlost'''''
* [[perfekt]] (prošlo složeno vrijeme)
* [[imperfekt]] (prošlo nesvršeno vrijeme)
* [[pluskvamperfekt]] (pretprošlo vrijeme)
* [[aorist]] (prošlo svršeno vrijeme)

'''''sadašnjost'''''
* [[prezent]] (sadašnje vrijeme)

'''''budućnost'''''
* [[futur prvi]] (buduće vrijeme)
* [[futur drugi]] (predbuduće vrijeme)

'''Glagolski načini''' ne izražavaju neko konkretno vrijeme.
*[[Imperativ]] (zapovjedni način)
*[[Kondicional prvi]] (sadašnji pogodbeni način)
*[[Kondicional drugi]] (prošli pogodbeni način)

'''Glagolska stanja''' govore vrši li radnju [[subjekt]] ili se radnja na njemu vrši.
*[[Aktiv]] (izražava da subjekt vrši radnju)
*[[Pasiv]] (izražava da se na subjektu vrši radnja)

'''Glagolski pridjevi''' su pridjevi nastali od glagola.
*[[Glagolski_pridjevi#Glagolski_pridjev_radni|Glagolski pridjev radni]]
*[[Glagolski_pridjevi#Glagolski_pridjev_trpni|Glagolski pridjev trpni]]

'''Glagolski prilozi''' su prilozi nastali od glagola.
*[[Glagolski_prilozi#Glagolski_prilog_sada.C5.A1nji|Glagolski prilog sadašnji]]
*[[Glagolski_prilozi#Glagolski_prilog_pro.C5.A1li|Glagolski prilog prošli]]

==Glasovne promjene==
{{Glavni|Glasovna promjena}}
To su promjene [[glas]]ova zbog tvorbe [[riječ]]i ili oblika riječi uz međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih zvučnih i izgovornih svojstava. Mogu se događati na granici dviju riječi ili između [[morfem]]ske osnove i [[morfem]]a.

'''Glasovne promjene u hrvatskom književnom jeziku su:'''
* [[Ispadanje suglasnika|Gubljenje suglasnika]]
* [[Jednačenje po mjestu tvorbe]]
* [[Jednačenje po zvučnosti]]
* [[Jotacija]]
* [[Navezak]]
* [[Nepostojano a]]
* [[Nepostojano e]]
* [[Palatalizacija]]
* [[Prijeglas]]
* [[Prijevoj]]
* [[Refleksi jata]]
* [[Sibilarizacija]]
* [[Vokalizacija]]

==Rečenica==
{{Glavni|Rečenica}}
To je niz [[riječ]]i ili jedna [[riječ]] kojom prenosimo neku cjelovitu obavijest. <br>
'''Svojstva:'''
*''Članjivost'' - može se rastavljati na sastavne djelove
*''Modalnost'' - prenosi obavijest o vremenu i načinu zbivanja radnje
*''Ciljna usmjerenost (priopćajna svrha)'' - govori što izražava rečenica
*''Obavijesnost'' - sastoji se od dijela koji sadrži novu obavijest ('''rema''') i dijela koji govori nešto već poznato ('''tema''')

Rečenica se sastoji od '''rečeničnih djelova''' (članova rečeničnog ustrojstva), a to su:
*[[Subjekt]]
*[[Predikat]]
*[[Objekt (gramatika)|Objekt]]
*[[Priložna oznaka]]
*[[Atribut]]
*[[Apozicija]]

===Podjela===
Postoje dva načina podjele rečenica. Prva, jednostavnija je po priopćajnoj svrsi, na upitne, usklične i izjavne, ovisno o tome izražavaju li neko pitanje, naredbu (ili iznenađenje, uzvik itd) ili neku izjavu.

Druga podjela je s obzirom na sastav na:

1. '''Jednostavne rečenice''' - imaju samo jedan predikat.
*'''Neproširene''' - imaju samo subjekt i predikat.
*'''Proširene''' - imaju subjekt, predikat i dodatke (druge rečenične djelove).
<br>
2. '''Složene rečenice''' - imaju dva ili više predikata.
*'''Nezavisno složene''' - sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''mogu''' stajati zasebno.
:*Rečenični niz - ''rečenice nanizane bez veznika; odvajaju se zarezom''
:*Sastavne - ''veznici: i, pa, te, ni, niti; ne odvajaju se zarezom'' 
:*Rastavne - ''veznik: ili; ne odvajaju se zarezom''
:*Suprotne - ''veznici: a, ali, nego, no, već; odvajaju se zarezom''
:*Isključne - ''veznici: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što; odvajaju se zarezom''
:*Zaključne - ''veznici: dakle, zato, stoga; odvajaju se zarezom''

*'''Zavisno složene''' - sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''ne mogu''' stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (ne mogu stajati samostalno, proširuju glavnu rečenicu).
:*Subjektne - ''odnosi se prema glavnoj kao subjekt prema predikatu''
:*Predikatne - ''kao predikatni dio'' 
:*Objektne -'' kao objekt'' 
:*Atributne - ''kao atribut prema imenici koju opisuje''
:*Priložne - ''kao [[priložna oznaka]] (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, poslijedice, pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu''
::*''Mjesne''
::*''Vremenske''
::*''Načinske''
::*''Namjerne''
::*''Uzročne''
::*''Posljedične''
::*''Pogodbene''
::*''Dopusne''

==Frazem==
{{Glavni|Frazeologija}}
'''Frazemi''' su jezične jedinice koje se sastoje od više članova, ali u govoru imaju značenje u cjelini.

''biti na konju'' (dobra situacija, prilika)

==Povijest==
{{Glavni|Hrvatski jezik}}
[[Datoteka:Bascanska_ploca.jpg|mini|200px|lijevo|[[Bašćanska ploča]] iz [[1100.]]]]
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|130px|Prva hrvatska gramatika, [[1604.]]]]
Počeci hrvatske pismenosti sežu i do [[8. stoljeće|8. stoljeća]], no samostalni razvoj jezika počinje u  9/10 stoljeću kada [[Ćiril i Metod]] pokrštavaju hrvate i uvode pismo [[glagoljica|glagoljicu]].
Najpoznatiji pisani spomenik na glagoljici je zasigurno [[Bašćanska ploča]] iz [[1100.]] godine. Osim nje, od glagoljičnih tekstova značajni su [[Vinodolski zakonik]], [[Valunska ploča]], [[Istarski razvod]], [[Misal kneza Novaka]], a od tiskanih knjiga značajne su dvije [[inkunabula|inkunabule]], [[Misal po zakonu rimskoga dvora]] i [[Brevijar po zakonu rimskoga dvora]].
O pitanju standardnog hrvatskog jezika najviše se počelo govoriti u [[Hrvatska barokna književnost|baroku]], kada dolazi do većeg razvoja gramatike, te na samom početku nastaje prva hrvatska gramatika [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]] ''[[Institutionum linguae illyricae libri duo]]'', izdana u [[Rim]]u [[1604.]] godine.


:''[[Hrvatske gramatike|Popis hrvatskih gramatika]] do 20. stoljeća''

[[1971.]]Do prave standardizacije dolazi u 19. stoljeću, tijekom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], koje započinje [[Ilirski pokret|ilirskim pokret]]om, kad [[Ljudevit Gaj]] [[1830.]] izdaje ''[[Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja|Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja]]''. <br>
U 20. stoljeću [[Hrvatska]] ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], što uvelike utječe na položaj hrvatskog jezika.

[[1954.]] hrvatski i [[Srbi|srpski]] [[jezikoslovlje|jezikoslovci]] sklapaju ''[[Novosadski dogovor]]'', kojim se stvara zajednički jezik, nazvan hrvatskosrpski ili [[srpskohrvatski]]. No, srpski jezik ipak postaje službeni jezik administracije. <br>
Zbog nezadovoljstva tim dogovorom, veliki broj hrvatskih jezikoslovaca i 18 znanstvenih i kulturnih ustanova potpisuje [[1967.]] 
''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika]]'' u kojoj kritiziraju ''Novosadski dogovor''. Deklaracija je oštro osuđena od strane vlasti. [[1971.]] izlazi ''Hrvatski pravopis'' (tzv. ''[[Londonac]]'') autora  [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]], [[Božidar Finka|Božidara Finke]] i [[Milan Moguš|Milana Moguša]], objavljen ponovno 1972. u [[London]]u zbog političke situacije u Jugoslaviji, čija vlast je osudila i zabranila pravopis kao i ''Deklaraciju''.

[[1990.]] Hrvatska postaje samostalna država i pravopis iz [[1971.]] se konačno izdaje u [[Zagreb]]u.
Od tada, počinje slobodan razvoj jezika i izdaju se nove gramatike.

<gallery>
Slika: Gramatika_Težak_Babić.jpg|Gramatika iz [[1994.]]; [[Stjepko Težak]], [[Stjepan Babić]].
Slika: Hrvatska_gramatika.jpg|Gramatika iz [[1997.]]; skupina autora.
Slika: Gramatika_Silić_Pranjković.jpg| Gramatika iz [[2005.]]; [[Josip Silić]], [[Ivo Pranjković]]
</gallery>

==Vidi još==
*[[Jezik]]
*[[Standardni jezik]]
*[[Jezikoslovlje]]
*[[Gramatika]]
*[[Sintaksa]]
*[[Fonetika]]
*[[Dijalektologija]]
*[[Hrvatske gramatike]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:PDF (uredi)
Predložak:Pdf (uredi)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Vrati se na Suradnik:Vogand/Gramatika.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Vogand/Gramatika"