Vidi kôd stranice Pierre Curie

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{Znanstvenik
| ime                     = Pierre Curie
| slika                   = PierreCurie.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[15. svibnja]] [[1859.]]
| mjesto_rođenja          = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px|border|Francuska]] [[Pariz]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[19. travnja]] [[1906.]]
| mjesto_smrti            = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px|border|Francuska]] [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Kemija]], [[fizika]]
| radna_institucija       = Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]])
| alma_mater              =Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]])
| doktorski_mentor        = [[Gabriel Lippmann]]
| doktorski_studenti      = [[Paul Langevin]]<br />[[André-Louis Debierne]]<br />[[Marguerite Perey|Marguerite Catherine Perey]]
| poznat_po               = [[Radioaktivnost]], <br/> [[Polonij]], <br/> [[Radij]], <br/> [[Curiejeva temperatura]] <br/> [[Curie-Weissov zakon]] <br/> [[Piezoelektrični efekt|Piezoelektrični učinak]]
| nagrade                 =  [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1903.)
| religija                = 
| fusnote                 = Godine [[1895.]] oženio se [[Maria Skłodowska-Curie|Marijom Skłodowskom]]. Njihova kćer [[Irène Joliot-Curie]] je također dobitnica Nobelove nagrade.
}}

[[datoteka:Alfa beta gamma radiation.svg|300px|mini|desno|[[alfa-čestica|Alfa-zračenje]] može zaustaviti papir; [[beta-čestica|beta-zračenje]] može zaustaviti [[aluminij]]ski [[Lim (kovina)|lim]] debljine nekoliko [[milimetar]]a; a većinu [[Gama-čestica|gama-zračenja]] može zaustaviti desetak [[centimetar]]a debela [[Olovo (element)|olovna]] ploča.]]

[[datoteka:Curie and radium by Castaigne.jpg|300px|mini|desno|Marie i Pierre Curie vrše [[pokus]]e s [[radij]]em (crtež napravio André Castaigne).]]

[[datoteka:SchemaPiezo.gif|mini|desno|300px|[[Piezoelektrični efekt]] ili piezoelektrični učinak je pojava stvaranja [[Električni naboj|električnog naboja]] (a time i [[napon|električnog napona]]) na površini posebno odrezanog [[kristal]]a (čvrsti dielektrik - [[izolator]]), koji je [[elastičnost|elastično]] [[deformacija|deformiran]] vanjskom [[sila|silom]].]]

'''Pierre Curie''' ([[Pariz]], [[15. svibnja]] [[1859.]] - Pariz, [[19. travnja]] [[1906.]]), [[Francuska|francuski]] kemičar i fizičar. Suprug [[Maria Skłodowska-Curie|M. Curie-Skłodowske]], otac [[Irène Joliot-Curie]]. Radio kratko vrijeme kao [[profesor]] na [[Sorbona]]i (od 1904. do 1906.), jer je rano izgubio život u prometnoj nesreći. Sa suprugom otkrio je (1902.) zakon [[Radioaktivnost|radioaktivnoga raspadanja]].  Zajedno sa suprugom [[Maria Skłodowska-Curie|Marijom Skłodowskom-Curie]] i [[Antoine Henri Becquerel|Antoineom Henrijem Becquerelom]] dobio je [[1903.]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Našao je da [[radij]] neprestano stvara [[toplina|toplinu]]; otkrio je načelo simetrije u [[kristalografija|kristalografiji]], aperiodičku analitičku [[vaga|vagu]] i drugo. S bratom Jacquesom otkrio (1883.) pojavu [[Piezoelektrični efekt|piezoelektričnog učinka]]. Formulirao (1895.) Curiejev zakon (nazvan i [[Curie-Weissov zakon]]), koji pokazuje ovisnost [[Magnetska permeabilnost|magnetske susceptibilnosti]] ili [[Permeabilnost vakuuma|električne susceptibilnosti]] ''χ'' nekog materijala o temperaturi:

:<math> \chi = \frac{C}{T - T_{c}} </math>

gdje je: ''C'' - konstanta ovisna o vrsti [[materijal]]a, ''T'' - [[apsolutna temperatura]], a ''T<sub>c</sub>'' - [[Curiejeva temperatura]] (Curiejeva točka). Iznad Curiejeve temperature [[Feromagnetizam|feromagnetički materijali]] pokazuju [[paramagnetizam|paramagnetička svojstva]] prema Curie-Weissovu zakonu. Pri toj temperaturi magnetska susceptibilnost teži u neizmjernost. Bio je član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] (od 1905.). U čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora [[kiri]], kemijski element [[kurij]], radioaktivni mineral [[kirit]].<ref> '''Curie, Pierre''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12995] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Pierre Curie umro je tragičnom smrću u 47. godini života, u nesreći [[kočija|kočije]] u Parizu. No, već tada je bio teško bolestan, najvjerojatnije od posljedica pretjeranog izlaganja [[Radioaktivnost|radijaciji]].<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html "Marie and Pierre Curie and the Discovery of Polonium and Radium: Serious Health Problems"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602154442/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html |date=2. lipnja 2013. }} {{eng icon}}</ref> Posmrtni ostaci Pierrea i njegove supruge preneseni su [[1995.]] u [[Panteon u Parizu|pariški Panteon]].

== Doprinosi ==
Bio je pionir na polju [[Fizika|fizike]] i [[Kemija|kemije]], a poznata su njegova proučavanja na području [[kristalografija|kristalografije]], [[magnetizam|magnetizma]], [[Piezoelektrični efekt|piezoelektriciteta]] i [[radioaktivnost]]i.

=== Radioaktivnost ===
{{glavni|Radioaktivnost}}

'''Radioaktivnost''' je spontano emitiranje [[alfa-čestica]] i [[beta-čestica]] iz [[tvar]]i, često praćeno i emisijom [[Gama-čestica|gama-elektromagnetskih valova]], pri čem se mijenjaju svojstva tvari, to jest [[kemijski element]]i prelaze iz jednih u druge te se oslobađa [[energija]] u obliku [[kinetička energija|kinetičke energije]] emitiranih [[čestica]] ili energije [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Prirodnu radioaktivnost otkrio je [[Antoine Henri Becquerel]] 1896. uočivši da [[uranij]]eve soli emitiraju nevidljivo [[zračenje]] koje djeluje na [[Fotografija|fotografsku]] ploču kroz zaštitni [[papir]] te da pod utjecajem toga zračenja [[elektroskop]] gubi [[električni naboj]]. [[Maria Skłodowska-Curie]] otkrila je 1898. takvo zračenje kod [[torij]]evih spojeva, te da se na zračenje ne može utjecati [[ električna struja|električnom strujom]], zagrijavanjem, kemijskim reakcijama i slično, da se radioaktivni kemijski elementi pretvaraju jedni u druge i da vjerojatnost raspada ne ovisi o starosti pojedinog atoma. [[Ernest Rutherford]] otkrio je 1899. da se zračenje [[radij]]a može podijeliti u dvije komponente, koje se različito apsorbiraju u tvarima. Slabo prodornu komponentu, koja je jako [[Ioniziranje|ionizirala]] zrak, nazvao je [[Alfa-čestica|alfa-zrakama]], prodorniju komponentu [[Beta-čestica|beta-zrakama]]. Francuski fizičar [[Paul Villard]] već je 1900. otkrio još prodorniju komponentu, [[gama-zrake]]. Ernest Rutherford i [[Frederick Soddy]] (1902.) na temelju analize gibanja zrakâ u [[magnetsko polje|magnetskome polju]] objasnili su prirodu radioaktivnosti. [[Wolfgang Pauli]] postavio je 1930. hipotezu o postojanju [[neutrino|neutrina]], tadašnjim [[detektor]]ima neuhvatljive čestice koja odnosi dio energije u [[beta raspad]]u. [[Enrico Fermi]] postavio je 1933. prvu strogu teoriju beta raspada koja pretpostavlja da prijelaz [[neutron]]a u [[proton]] ili obratno uzrokuje slabo nuklearno međudjelovanje, a pritom dolazi do simultane emisije, odnosno apsorpcije elektrona i neutrina. [[Irène Joliot-Curie]] i [[Frédéric Joliot-Curie]] prvi su 1934. umjetno izazvali radioaktivnost i proizveli umjetni [[radioizotop]] stabilnog elementa.<ref> '''radioaktivnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51474] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Radij ===
{{glavni|Radij}}

'''Radij''' je prirodni radioaktivni kemijski element. Poznata su 4 radijeva prirodna [[radioizotop]]a s masenim brojevima 223, 224, 226, 228 (najstabilniji je <sup>226</sup>Ra, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] 1 600 [[godina]]). Radij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi, gdje ga na 1000 [[tona]] eruptivnoga [[Stijena|stijenja]] ima u prosjeku samo 2 do 3 [[gram|mg]]. Sav radij koji danas postoji u prirodi potječe od radioaktivnoga raspada težih elemenata, [[uranij]]a, [[torij]]a i [[aktinij]]a. Pri radioaktivnom raspadu radija njegovi se atomi pretvaraju u atome [[radon]]a, a oni u atome olovnog izotopa <sup>206</sup>Pb. Radij su 1898. otkrili Pierre Curie i Maria Skłodowska-Curie u uraninitu na temelju njegove specifične aktivnosti, koju nisu mogli protumačiti samo prisutnom količinom uranija i polonija. [[Metal]]ni radij u čistom stanju dobili su prvi put M. Curie-Skłodowska i francuski kemičar [[André Debierne]] (1910.). Uporaba radija zasniva se na njegovoj radioaktivnosti. Do 1950. mnogo se rabio u anti[[tumor]]skoj terapiji i za proizvodnju svjetlećih premaza za brojčanike [[Sat (instrument)|satova]] i različitih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Služio je također kao izvor zračenja u nuklearnim istraživanjima, u radiografiji metala i kao izvor radona. Kako je [[kancerogen]] (najčešće može uzrokovati rak kostiju), u novije je doba u medicini i industriji zamijenjen sigurnijim i jeftinijim izvorima zračenja.<ref> '''radij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51448] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Polonij ===
{{glavni|Polonij}}

'''Polonij''' je radioaktivni kemijski element, srebrnobijeli teški metal, koji se pojavljuje u dvije modifikacije različite [[gustoća|gustoće]] (9,32 g/cm³ i 9,4 g/cm³). Poznati su polonijevi radioizotopi s masenim brojevima između 192 i 218 (najstabilniji je <sup>209</sup>Po, s vremenom poluraspada 102 godine), a neki od njih članovi su radioaktivnih raspadnih nizova. Polonij se kao jedan od najrjeđih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] pojavljuje u [[uranij]]evim rudama. Godine 1898. otkrila ga je Maria Skłodowska-Curie sa suprugom Pierreom Curieom, u uranijevu smolincu i nazvala ga po svojoj domovini [[Poljska|Poljskoj]]. Polonij služi kao izvor [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]] i sredstvo za [[Ioniziranje|ionizaciju]], na primjer za uklanjanje statičkog [[elektricitet]]a.<ref> '''polonij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49269] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Curiejeva temperatura ===
{{glavni|Curiejeva temperatura}}

'''Curiejeva temperatura''' je [[temperatura]] iznad koje feromagnetična tvar gubi svoja [[feromagnetizam|feromagnetska]] svojstva i postaje [[paramagnetizam|paramagnetična]]. Ime je dobila po francuskom fizičaru Pierru Curieu. Pri temperaturama nižim od Curiejeve [[magnetski moment]]i [[atom]]a unutar [[magnetska domena|magnetskih domena]] djelomično su jednako usmjereni. Približavanjem temperature Curiejevoj temperaturi, termičko gibanje atoma sve više narušava ovo zajedničko usmjerenje. Pri Curiejevoj temperaturi ukupna [[magnetizacija]] jednaka je nuli tako da materijal postaje [[paramagnetizam|paramagnetičan]].

=== Piezoelektrični učinak ===
{{glavni|Piezoelektrični efekt}}

'''Piezoelektrični efekt''' ili '''piezoelektrični učinak''' je pojava [[električni naboj|električnog naboja]] na plohama nekih [[kristal]]a (na primjer [[kremen]]a, [[Turmalini|turmalina]]) ili [[keramika|keramičkih masa]] (na primjer [[barij]]eva titanata) pri mehaničkom stlačivanju ili rastezanju. Tu su pojavu otkrili (1880.) i proučili francuski fizičari i braća Jackues i Pierre Curie, te ustanovili da postoji i obrnuta pojava, to jest da se neki kristali pod djelovanjem [[električno polje|električnoga polja]] stežu ili rastežu (poslije nazvana Lippmannov efekt ili Lippmannov učinak, po [[Gabriel Lippmann|Gabrielu Lippmannu]]). Primjenjuje se u [[mikrofon]]ima i raznim drugim uređajima u kojma je potrebno izazvati i izmjeriti vrlo male pomake.<ref> '''piezoelektrični efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48174] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1903/index.html Nobelova nagrada za fiziku 1903.] {{eng icon}}
* [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Curie,+Pierre Bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828135517/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FCurie%2C+Pierre |date=28. kolovoza 2006. }} {{eng icon}}


{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Curie, Pierre}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Francuski kemičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Eng icon (uredi)
Predložak:Eng oznaka (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Infookvir znanstvenik (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Nobelova nagrada za fiziku (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Znanstvenik (uredi)
Predložak:· (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)

Vrati se na Pierre Curie.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Pierre_Curie"