Vidi kôd stranice Park prirode Kopački rit

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenih razloga:

Ova stranica je zaključana da bi se onemogućile izmjene.
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis. The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
- Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
- Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20. Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy. Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{Nacionalni park
| naziv             = Kopački rit
| izvorni naziv     =
| slika             = Kopacki_rit2.JPG
| slika_opis        = '''Park prirode Kopački rit'''
| širina-stupnjevi  =
| širina-minute     =
| širina-sekunde    =
| širina-oznaka     =
| dužina-stupnjevi  =
| dužina-minute     =
| dužina-sekunde    =
| dužina-oznaka     =
| lokacija          = [[Baranja]]
| površina          = 177 km<sup>2</sup><ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270611.html Zakon o Parku prirode "Kopački rit", Narodne novine br. 45/99.] <small>pristupljeno 21. listopada 2013.</small></ref>
| država            = [[Hrvatska]]
| najbliži grad     = [[Osijek]]
| utemeljen         = [[1976.]]
| broj posjetitelja =
| službena stranica = [https://pp-kopacki-rit.hr/ Kopački rit]
}}

'''Park prirode Kopački rit''' je poplavno područje u [[Baranja|Baranji]], na sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]], između rijeka [[Dunav]] na istoku i [[Drava|Drave]] na jugu. Utemeljen je [[1976.]] godine. [[Park prirode]] je ukupne veličine 17.700 [[ha]] (177 km<sup>2</sup>), od čega Specijalni [[zoološki rezervat]] obuhvaća 8000 ha (80 km<sup>2</sup>). Administrativno se nalazi u općini Bilje, [[Osječko-baranjska županija]]. Najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj.

Ime je dobio prema [[Kopačevo|istoimenom selu]] koje se nalazi na rubu parka, od [[Mađarski|mađ.]] ''kopacs'' (= kopča) i ''rét'' (= močvarna livada).<ref name="tzb">[http://www.tzbaranje.hr/UserFiles/file/novosti/Vikend-u-Baranji-ljeto-2013-OBILAZAK-BARANJE-ruta-Najpoznatije-u-Baranji-i-Osijek-PDF.pdf Brošura Turističke zajednice Baranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180511215612/http://www.tzbaranje.hr/UserFiles/file/novosti/Vikend-u-Baranji-ljeto-2013-OBILAZAK-BARANJE-ruta-Najpoznatije-u-Baranji-i-Osijek-PDF.pdf |date=11. svibnja 2018. }}, <small>(pristupljeno 19. rujna 2015.</small>)</ref> Mađarska riječ kopács također označava predmet koji je raskovan, odnosno razbijen na manje cjeline, što sliči razbijenim cjelinama (šume, tršćaci, jezerca...) u ritu. 

Kopački rit je jedna od najvećih [[fluvijalno-močvarna nizina|fluvijalno-močvarnih nizina]] u [[Europa|Europi]]. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz [[Dunav]]a, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka.<ref name="geo">[http://www.geografija.hr/clanci/1513/kopacki-rit-turizam-u-parku-prirode Geografija.hr - Kopački rit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030182429/http://www.geografija.hr/clanci/1513/kopacki-rit-turizam-u-parku-prirode |date=30. listopada 2013. }}, <small>pristupljeno 31. listopada 2013.</small></ref>
Dijelovi kopna i [[rit]]skih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.

Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja – IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u UNESCO (Svjetska prirodna baština).

== Povijest Kopačkog rita ==
[[Datoteka:Tikves Castle1.JPG|mini|desno|300px|Dvorac Tikveš]]
Prvu ideju o "Beljskom nacionalnom parku" iznosi prirodoslovac Szecheny [[1935.]] godine. U bivšoj [[SFRJ]], točnije od [[1959.]] Kopačkim ritom upravlja lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" iz [[Beograd]]a, koje u suglasnosti s tadašnjim zavodom za zaštitu prirode [[1958.]] godine traži proglašenje Nacionalnog parka "Moša Pijade", s čime se ne slaže Konzervatorski zavod iz Zagreba koji je zastupao ideju upravljanog prirodnog rezervata. Tijekom tog razdoblja, izgrađeno je naselje Tikveš i istoimeni [[Dvorac Tikveš|dvorac]] s pripadajućim gospodarskim objektima za lov i rekreaciju tadašnjeg predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Angažmanom Drage Getza i nekoliko uglednih prirodoslovaca Kopački rit [[1967.]] zbog svoje očuvanosti, velike bioraznolikosti i ekološke vrijednosti postaje "Upravljani prirodni rezervat". Nekoliko godina kasnije, točnije [[1976.]], uže područje parka je proglašeno Specijalnim zoološkim rezervatom, a šire područje Parkom prirode "Kopački rit", ukupne površine 10.500 ha. Godine [[1993.]] Kopački rit je proglašen međunarodno značajnim močvarnim područjem zaštićen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]]. Od [[1997.]] godine parkom prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit". Odlukom Hrvatskog Sabora Park prirode je proširen [[1999.]] na sadašnjih 17.700 ha površine.<ref name="geo"/>

Pitanje treba li Kopački rit biti proglašen nacionalnim parkom se otvaralo više puta. Zahtjevi su ponovljeni 1958., 1982. i 1999. godine. Zagovaratelji statusa nacionalnog parka smatraju kako bi se time poboljšao razvoj ekološkog turizma i pozivaju se na činjenicu da su svi nacionalni parkovi u Hrvatskoj vezani uz fenomen [[krš]]a. U istočnoj Hrvatskoj tako još uvijek nije proglašen niti jedan [[nacionalni park]].<ref name="geo"/>

Tijekom povijesti je u nekoliko navrata na području današnjeg Parka prirode proglašavana "ekološka katastrofa". Tijekom prekopavanja hulovskog kanala [[1969.]] u ritu je izgubljeno 3000 ha površine pod vodom. Te godine Kopačko jezero je gotovo presušilo. Godine 1985. je u jezero Sakadaš iscurio gnoj svinjogojske farme iz Darde, čime je uginuo veliki broj ribe. Ljudskim djelovanjem, izlovom ribe i odstrjelom ptica i divljači narušava se ekološka ravnoteža. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dio parka je miniran, a čišćenje parka je otežano jer su [[Mina|mine]] ukopane u močvarni mulj. U Posebnom zoološkom rezervatu pod minama je oko 3700 ha površine.<ref name="geo"/>

== Geografska obilježja ==

[[Reljef]] područja Kopačkog rita je rezultat rada vode, rijeka Dunava i Drave te poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom toku stvaraju [[sprud]]ove i [[otok]]e. Stalna plavljenja i valovi vode na jednom mjestu produbljuju teren tvoreći polumjesečaste udubine, dok na drugom mjestu talože materijal kojeg nosi rijeka. Tako nastaju udubljenja (bare) i povišena područja (grede) koja daju valoviti izgled. Udubljenja se ispune vodom i predstavljaju [[Jezero|jezera]] ili [[Bara|bare]]. Više uzastopnih udubljenja se spaja i povezuju s Dunavom tvoreći prirodni kanal (fok) preko kojega se udubine pune i prazne. Ti prirodni kanali (foke) su često umjetno produbljivani.<ref>[http://www.kopacki-rit.com/oparku.html Službene stranice parka - O parku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131101194646/http://www.kopacki-rit.com/oparku.html |date=1. studenoga 2013. }}, <small>pristupljeno 31. listopada 2013.</small></ref>

U parku se nalaze dva veća jezera, Kopačko jezero te jezero Sakadaš koji su jedine stalne površine pod vodom. Kopačko jezero je s površinom 220 ha (prosječna površina) ujedno i najveće jezero u parku. Dubine je 1,5 do 5 metara i nalazi se u središtu parka. Jezero Sakadaš je sa 7 metara najdublje jezero parka i najdublja udubina rita.<ref name="geo"/>

Rit je godišnje poplavljen u prosjeku 99 dana, dok je čitava površina pod vodom prosječno 32 dana. Poplavni val dolazi početkom proljeća za vrijeme dizanja vodostaja Drave i Dunava zbog topljenja snijega u [[Alpe|Alpama]]. Vrhunac poplavnog vala je između travnja i svibnja, a do kraja ljeta vode se popuno povuku iz rita. Najvažnija veza Dunava i rita je Hulovski kanal, dug 6 km i širok 34 metra. Glavna veza rita i Drave je kanal Renovo, dug 3 kilometra i širok do 20 metara. Najduži kanal je Stara Barbara, duljine 26,7 kilometara koji teče paralelno s Dravom.<ref name="geo"/>

U Kopačkom ritu prevladava [[umjerena kontinentalna klima]].

== Flora ==
[[Datoteka:6tyuk.jpg|mini|desno|300px|Biljni i životinjski svijet parka]]
[[Datoteka:Kopacki_rit5.jpg|mini|desno|250px|Gnijezda u Kopačkom ritu]]

Zbog specifičnog [[mikroreljef]]a i neprestanog plavljenja, na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi [[vegetacija|vegetacije]]. S jedne strane to su različiti tipovi [[šuma]], a s druge strane [[močvarna vegetacija|močvarna]] i [[vodena vegetacija]], dok je uz veću koncentraciju [[divljač]]i i antropogeni utjecaj vezana nitrofilna i travnjačka vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine u ritu prekriva šuma [[Bijela vrba|bijele vrbe]] (''[[Salix alba]]'') koja može podnijeti visoke i dugotrajne poplave. Na nešto višim terenima, gdje su poplave kratkotrajnije razvija se šuma bijele vrbe i [[crna topola|crne topole]] (''[[Populus nigra]]''), a na još uzdignutijim mjestima nalaze se i [[hrast]]ove šume -na nižim terenima šuma [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[velika žutilovka|velike žutilovke]] (''[[Genista tinctoria]]''), a na sušim područjima šuma [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[grab]]a (''[[Carpinus betulus]]'').

Najveće vodene površine unutar rita pokriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama. Tu se miješaju zajednice [[vodena leća|vodenih leća]], od kojih je najčešća zajednica ''[[Spirodela polyrhiza]]''. U mozaiku s drugim vodenim zajednicama javljaju se i zajednice [[mrijesnjak]]a (''[[Potamogeton gramineus]]''), zajednica [[krocanj|krocnja]] (''[[Myriophyllum]]'') i [[lokvanj]]a (''[[Nuphar]]''). No najveće površine zauzima zajednica [[plavun]]a (''[[Nymphoides peltata]]''). Uz rubove jezera i kanala te na povremeno plavljenim površinama najrasprostranjeniji su [[šašina|šašine]] (''[[Scirpus]]'') te zajednice visokih [[šaš]]eva (Carex: [[Carex elata]]; ''[[Carex vesicaria]]''). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. Sveukupno, četrdesetak biljnih zajednica i preko tri stotine [[Flora (biljke)|flornih]] vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti Kopačkog rita.

2010-tih godina prvi puta uočena je i američka vrsta [[Viseći šaš]] (''[[Scirpus pendulus]]'').<ref>{{Citiranje weba|date=2012-01-07|title=U Kopačkom ritu pronađena nova vrsta biljke - viseći šaš|url=https://www.novilist.hr/ostalo/sci-tech/znanost/u-kopackom-ritu-pronadena-nova-vrsta-biljke-viseci-sas/|url-status=live|access-date=2024-01-12|website=Novi list|language=en}}</ref>

== Fauna ==
Autohtona flora Kopačkog rita pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]]. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma [[školjkaši|školjkaša]] – ''Unio tumidus kopaciensis''. Kopački rit je najveće [[mrjestilište]] i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: [[šaran]] (''Cyprinus carpio''), [[štuka]] (''Esox lucius''), [[som]] (''Silurus glanis'') i [[smuđ]] (''Stizostedion lucioperca''). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama [[sisavci|sisavaca]]: obični [[jelen]] (''Cervus elaphus''), obične [[srna|srne]] (''Capreolus capreolus''), [[divlja svinja]] (''Sus scrofa''), [[divlja mačka]] (''Felis silvestris''), obični [[jazavac]] (''Meles meles'') i dr.

[[Datoteka:Bronze-Sculpture of cranes, Croatia.jpg|mini|desno|150px|[[Kip]] [[Ždralovi|ždralova]] ([[bronca]]) u blizini Kopačkog rita, u koji u velikim jatima slijeću svake jeseni i proljeća da se odmore prije nastavka selidbe]]
Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna [[ptice|ptica]]. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama – [[čaplje]] (''Ardea cinerea'', ''Ardea purpurea''), obični [[galeb]] (''Larus ridibundus''), [[bjelobrada čigra]] (''Chlidonias hybrida''), [[veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari [[orao štekavac|orla štekavca]] (''Haliaeetus albicilla''), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari [[crna roda|crnih roda]] (''Ciconia nigra''), 4 do 5 pari [[stepski sokol|stepskog sokola]] (''Falco cherrug''), 40 parova [[Mala bijela čaplja|malih bijelih čaplji]]{{HrvImenaPtica}} (''Egretta garzetta'') te oko 100 pari [[divlja guska|divljih gusaka]] (''Anser anser''). U Kopačkokom ritu gnijezdi i više stotina parova patke [[njorka|njorke]] (''Aythya nyroca''), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.

== Turizam ==
[[Datoteka:Kopački rit 001.jpg|mini|desno|250px|Brod "Orao 1" za turistički obilazak parka]]
Park prirode Kopački rit ima veliko turističko značenje u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] jer više od trećine turista godišnje posjeti rit. Sam park ima veliki turistički potencijal. Osim očuvane prirode i bogate flore i faune ističe se i kulturno-povijesna baština. U naselju Tikveš je dvorski lovno-rezidencijalni kompleks iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] (koristili su ga kralj Aleksandar i predsjednik Tito) i lovačka ladanjska vila.<ref name="geo"/>

Vrlo brzo se razvija seoski turizam i ekoturizam, ali je još uvijek manje zastupljen od lovnog turizma i rekreativnog ribolova.

== Vidi još ==
* [[Park prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Park prirode Lonjsko polje]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Kopački rit
|commonscathr= Kopački rit
}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://pp-kopacki-rit.hr/ Službena stranica]
* [https://pp-kopacki-rit.hr/wp-content/uploads/2019/06/plan_upravljanja.pdf Javna ustanova "Park prirode Kopački rit"]

{{Hrvatski NP i PP}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Dunav|Kopački rit]]
[[Kategorija:Hrvatski parkovi prirode|Kopački rit]]
[[Kategorija:Baranjski leksikon|Kopački rit]]
[[Kategorija:Močvare]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Both (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Centar (uredi)
Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:Hidrografija Hrvatske (uredi)
Predložak:HrvImenaPtica (uredi)
Predložak:Hrvatski NP i PP (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Infookvir nacionalni park (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Nacionalni park (uredi)
Predložak:Navbox subgroup (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:WProjekti (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:· (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Infookvir tracking (uredi)

Vrati se na Park prirode Kopački rit.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Park_prirode_Kopački_rit"