Vidi kôd stranice Narona

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

[[Slika:Roman temple Augustum in Narona, 1. cent., Vid, Metkovic, Croatia 2010.JPG|minijatura|desno|250px|Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni (kipovi carske obitelj (slijeva): [[Lucije Cezar]], [[Gaj Julije Cezar]], [[Julija Starija]], [[Marko Vipsanije Agripa]], [[Antonija Mlađa]], [[Oktavija Mlađa]], [[Livija]], [[August]], [[Tiberije]], [[Germanik]], [[Druz Stariji]], [[Klaudije]], [[Agripina Mlađa]], [[Agripina Starija]], [[Vespazijan]])]]

'''Narona''' je bila [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad na području današnjeg sela [[Vid (Metković)|Vid]] kod [[Metković]]a. Jezikoslovac A. Mayer izvodi toponim "Narona" iz imena rijeke Náron, od korijena ner-/*nar-, u značenju "roniti", odakle i [[Hrvatski jezik|hrvatsko]] "noriti" (roniti), kao u po-nor-nica. 

== Povijest ==
[[Slika:Izlozak narona 06.jpg|minijatura|desno|250px|Počasni žrtvenik iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom muzeju u Vidu]]
Kako se radilo o stanovništvu koje je bilo lojalno Rimu nije čudo da je Narona više puta bila polazište vojnih pohoda [[Rimljani|Rimljana]] protiv pobunjenih [[Delmati|Delmata]] o čemu govore povijesni zapisi. U [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] ovo naselje postaje ''Colonia Iulia Narona'' - rimska [[kolonija]] Narona. Narona postaje vojno, upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog okruga. Osim trgovine bilo je razvijeno i [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], [[kiparstvo]] i [[slikarstvo]]. Nepokorni Delmati tjerali su Rimljane na stalne vojne pohode, a s vojskom su stizali i trgovci što je dodatno učvršćivalo položaj Narone kao važna trgovišta. U takvu okružju raslo je i bogatstvo pa je logično da su se u Naroni mogle graditi luksuzne građevine, podizati skupocjeni kipovi. Smatra se da je u vremenu 4. – [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. pr. Krista]] na području Narone bilo naselje i trgovište s [[Grci|grčkim]] i greciziranim stanovništvom. Naronu prvi spominje grčki povjesničar [[Pseudo-Skilak]] u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]], pišući da je [[Neretva]] plovna do emporija (pristaništa), koje je očito bilo u Naroni. [[Teopomp]], o kojemu piše geograf [[Strabon]], kaže da su u Naroni grčki trgovci prodavali keramičke proizvode.

Narona se vjerojatno protezala na površini od 25 hektara, što znači na dobar dio današnjega [[Močvara|močvarna predjela]]. Imale je izgrađene prometnice prema [[Salona|Saloni]] i [[Epidaurum]]u. Zgrade su podizane od tesana kamena i opeke, krovna cigla uvozila se iz Italije (Pansiana, Ambrosiana i dr.).

Pitanje propasti Narone predmet je mnogih istraživanja. Spominju se kataklizme, provale [[Slaveni|Slavena]] i [[Avari|Avara]]. Prof. [[Emilio Marin]] smatra da se Narona jednostavno ugasila. Zna se da je [[Naronska biskupija]] postojala još u prvoj polovini šestoga stoljeća jer je na Saboru u Saloni (530. i 533.) bio nazočan [[biskup]] Narone. Vrijeme je to raspada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] kada značenje Narone zasigurno slabi. Malo po malo većina stanovnika potražila je egzistenciju na drugim mjestima, iako je vjerojatno da je dio njih ostao. Jačanjem kršćanstva [[kršćani]] su često uništavali poganske građevine i simbole (kipovi koji su predstavljali božanstva). Tijekom sljedećih stoljeća nezaštićena Narona često je bila predmetom pljačke. U vrijeme [[Mlečani|Mlečana]] postojala je i organizirana trgovina naronitanskim umjetninama pa, da je moguće istražiti, vjerojatno bi se utvrdilo da mnoge vile u Veneciji krase upravo umjetnine donesene iz Narone.

== Narona i Rimski imperij ==
[[Slika:Izlozak narona 21.jpg|minijatura|desno|250px|Fragment stele iz rimskog razdoblja, izložak u Arheološkom muzeju u Vidu]]
[[Slika:Eresove bare (5).jpg|minijatura|desno|250px|Ostatci bazilike na lokalitetu Erešove bare]]
U početku rimske vladavine Narona je bila ''conventus civium Romanorum'' (zajednica rimskih građana), te municipij (općina s nepotpunim rimskim građanskim pravom). Narona je postala rimska kolonija (''Colonia Iulia Narona''), dakle s punim rimskim građanskim pravom, možda u doba [[Cezar]]a u 1. st. pr. Kr. Njome su upravljali ''quattuorviri'' (vijeće četvorice), pa ''duoviri'' (kolegij dvojice), birani iz redova gradskoga vijeća (''ordo decurionum''). U središtu grada podiže se trg ([[Rimski forum|forum]]) s javnim građevinama – [[hram]], kurija i dr., dok je amfiteatar vjerojatno bio izvan grada. Narona je u [[Dalmacija (rimska provincija)|provinciji Dalmaciji]] bila ''Conventus Naronitanus'' (Naronitanski konvent), sudsko i upravno središte jedne regije. Konvent se protezao područjem mnogih [[Iliri|ilirskih]] plemena i sezao je od jadranske obale, na zapadu do [[Cetina|Cetine]], pa u unutrašnjost Bosne istočno od [[Vrbas]]a, ušće [[Bosna (rijeka)|Bosne]], a na istoku je prelazio [[Drina|Drinu]], uključujući [[Crna Gora|Crnu Goru]] i dobar dio primorske [[Albanija|Albanije]].

Naronski ager (zemljište u vlasništvu grada Narone) graničio je na obali s agerom Salone blizu [[Makarska|Makarske]], u unutrašnjosti s agerom Novae ([[Runovići]] kod [[Imotski|Imotskoga]], zahvaćajući današnji [[Ljubuški]] i [[Čapljina|Čapljinu]], gdje je graničio s agerom [[Diluntum]]a ([[Stolac (BiH)|Stolac]]) i na jugu je zahvaćao [[Ston]] i [[Pelješac]] do granice s agerom Epidauruma. Kolonija Narona dodjeljivala je često zemlju u svojemu ageru veteranima na otpustu iz vojne službe.

Narona je u [[5. stoljeće|V.]] i [[6. stoljeće|VI.]] st. postala sijelo biskupije, jer se u VI. st. spominje njezin biskup Marcel (''Marcellus, episcopus ecclesiae Naronitanae''). Narona je imala najmanje tri crkve iz ranokršćanskoga razdoblja: najveća, možda episkopalna, bila je [[bazilika]] na mjestu današnje crkve [[Sveti Vid|Sv. Vida]], te bazilika na lokalitetu Erešove bare i bazilika u vodovodu, na trasi vodovoda prema Korčuli, ispod ceste Vid – Ljubuški.

== Istraživanja ==
[[Slika:Augusteum reconstruction.jpg|minijatura|desno|250px|Moguća rekonstrukcija Augusteuma i okolnih građevina]]
Prva poznata arheološka iskopavanja u Naroni provedena su 1877. pod vodstvom tadašnjeg ravnatelja [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]] [[Mihovil Glavinić|Mihovila Glavinića]].<ref>[https://hvm.mdc.hr/arheoloski-muzej-narona,538:VID/hr/info/ Arheološki muzej Narona] Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 23. siječnja 2022.)</ref> Sustavna istraživanja započeo je austrijski arheolog [[Carl Patsch]] krajem. [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Utvrdio je postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i otkrio mnoge epigrafičke spomenike, novce, miljokaze, amfore i dr. O tome je napisao studioznu knjigu "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), izdanu u [[Beč]]u [[1906.]] Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] Naronu sustavno počinju istraživati stručnjaci iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkoga muzeja u Splitu]] [[Ivan Marović]], Frane Buškariol, te Nenad Cambi. U središtu Vida uz forum je otkriven je [[mozaik]], istraživane su obrambene zidine i djelomično otkopana bazilika iz trase vodovoda prema Korčuli. Cambi je pronašao [[1978.]] glavu cara [[Vespazijan]]a (oko 75. god.) izrađenu od bijela vapnenca, obrađenu rotirajućim svrdlom. Značajne rezultate u istraživanjima Narone postigla je ekipa Arheološkoga muzeja u Splitu pod vodstvom ravnatelja Muzeja Emilia Marina [[1991.]] – [[1997.]] Istraženi su temelji bazilike ispod crkve Sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna tla morao opet biti zatrpan. Na forumu (lokalitet Plećaševe štale) otkopano je najmanje 19 kipova, od toga 16 hramskih kipova, cara Augusta i njegove obitelji, te ostalih rimskih moćnika i božanstava, svi bez glava. Pretpostavlja se da je na tom mjestu bio podignut hram u I. st. (''[[Augusteum]]''), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu, porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Dvije glave, [[Merkur (mitologija)|boga Merkura]] i carice Livije, preseljene su u Ashmolean muzej u [[Oxford]]u. Uz kip je nađen posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabele, koji je vjerojatno postavio Augustov kip 14. godine nakon njegove smrti.

Na mjestu nekadašnjeg foruma, 18. svibnja 2007. je otvoren [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj koji je izgrađen na samom nalazištu ([[in situ]]).

== Zanimljivosti ==
Kuriozitetan podatak je da je sredinom 1. st. prije Krista [[Ciceron]] pisao namjesniku Ilirika s molbom da mu pronađe u Naronu odbjeglog roba. Nije Ciceronu bilo do roba nego do knjiga koje mu je taj ukrao i ponio sa sobom. Zapisano je da se rob zvao Dionizije i da je bio upravitelj Ciceronove knjižnice. S povijesnog stanovišta priča je beznačajna, ali je o svemu tome ostala bogata datirana prepiska na osnovi koje se može zaključiti kako je namjesnik Ilirika često i dugo boravio u Naroni, što govori o značaju toga grada.

== Izvori ==
* E suburbio Naronae, X Kal. Apr. A.D. MMII. ([[Radoslav Dodig]])
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Narona archaeological museum}}
* [http://www.a-m-narona.hr/ Arheološki muzej Narona u Vidu]

{{metkovic.hr}}
[[Kategorija:Rimski gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Metković]]
[[Kategorija:Hrvatske turističke atrakcije]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Commonscat (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Dopusnica (uredi)
Predložak:Ifempty (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Metkovic.hr (uredi)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Namespace detect (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/config (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/data (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:OTRS dopusnica (uredi)
Modul:VRTS dopusnica (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)

Vrati se na Narona.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Narona"