Vidi kôd stranice Corpus separatum

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime           = Grad i kotar Rijeka
|hr_ime = Grad i kotar Rijeka
|izvorno_ime           = ''Fiume város és kerülete''<ref>See for example [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5164 Act XIX of 1836] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141031214829/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5164 |date=31. listopada 2014. }}, [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5352 Act XXX of 1868] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080117085255/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5352 |date=17. siječnja 2008. }}, [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=6823 Act IX of 1901] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141031214902/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=6823 |date=31. listopada 2014. }}, [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=7117 Act XVII of 1911] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141031214759/http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=7117 |date=31. listopada 2014. }}, [http://konyvtar.ksh.hu/digitalizalt_anyagok/statevkonyvek/ Statistical Yearbooks of Hungary (1885–1910)], {{cite web |title=1910 Census of the Lands of the Crown of Saint Stephen |url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_2_pg_v.html |accessdate=9. rujna 2012. |archive-date=31. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141031215724/http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_2_pg_v.html |url-status=dead }}</ref>
|kontinent   = Europa
|država    = Austro-Ugarska Monarhija
|era                    = Novi imperijalizam
|status                 = <small>Posebno tijelo pridruženo [[Kraljevina Ugarska|Kruni sv. Stjepana]]</small>
|status_text            = 
|empire                 = 
|vlada_tip        = distrikt
|
|događaj_start            = Uspostava<ref name="worldstatesmen">{{cite web |title=Croatia – Fiume |url=http://worldstatesmen.org/Croatia.html#Fiume |publisher=worldstatesmen.org |accessdate=9. rujna 2012.}}</ref>
|datum_start            = 23. travnja 1779.
|godina_start =1779.
|događaj_kraj              = [[Raspad Austro-Ugarske]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_kraj              = 29. listopada 1918.
|godina_kraj   = 1797.<br/><br/>1797. – 1805.<br/><br/>1806. – 1809.<br/><br/>1822. – 1848.<br/><br/>1868. – 1918.
|događaj1                 = Francuska okupacija<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj1            = 5. travnja – 17. listopada 1797.
|događaj2                 = Francuska okupacija<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj2            = 3. listopada 1805. – 1806.
|događaj3                 = [[Hrvatska u Revoluciji 1848.|Priključenje Hrvatskoj]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj3            = 31. kolovoz 1848.
|događaj4                 = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj4            = 17. studenog 1868.
|događaj_pre              = 
|datum_pre               = 
|događaj_poslije             = [[Rapallski ugovor]]
|datum_poslije             = 12. studenog 1920.
<br/><br/>
|
|p1                     = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_p1                = Flag of the Kingdom of Croatia (Habsburg).svg
|p2                     = [[Francuska revolucija|Francuska Republika]]
|flag_p2                = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|p3                     = [[Prvo Francusko Carstvo]]
|flag_p3                = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|p4                     = [[Kraljevina Ilirija]]
|flag_p4                = CoA of Kingdom of Illyria.svg
|p5                     = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_p5                = Flag of the Kingdom of Croatia (Habsburg).svg
|s1                     = [[Francuska revolucija|Francuska Republika]]
|flag_s1                = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|s2                     = [[Prvo Francusko Carstvo]]
|flag_s2                = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|s3                     = [[Ilirske pokrajine]]
|flag_s3                = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|s4                     = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_s4                = Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg
|s5                     = [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanska Uprava Kvarnera]]
|flag_s5                = Reggenza_Italiana_del_Carnaro.jpg
|zastava             = Flag_of_the_Free_State_of_Fiume.svg
|flag_alt               = 
|flag                   = 
|flag_type              = 
|grb             = Wappen Fiume.png
|grb_tip  = [[Grb Rijeke]]
|coat_alt               = 
|mapa            = Fiume town map.jpg
|image_map_alt          = 
|mapa_opis     = Teritorij Rijeke prije 1918.
|glavni_grad               = [[Rijeka]]
|slogan        = ''Indeficienter''<br/><small>"neiscrpan"</small>
|jezik       = talijanski, hrvatski, mađarski, njemački
|vjera               = 
|valuta             = forinta/gulden<br><small>(1779–1892)</small><br>[[Austro-ugarska kruna|kruna]]<br><small>(1892–1918)</small>
|
|vođa1                = József Majláth (prvi)
|vođa2                = Zoltán Jekelfalussy (zadnji)
|godina_vođa1           = 1779–1783
|godina_vođa2           = 1917–1918
|titula_vođa          = guverner
|stat_godina1             = 1869<ref name="stat6980">{{cite book |title=Magyar statistikai évkönyv |god=1893 |publisher=Országos Magyar Királyi Statistikai Hivatal |location=Budapest |language=Hungarian |page=17}}</ref>
|stat_površina1             = 19.57
|stat_pop1              = 17884
|stat_godina2             = 1880<ref name="stat6980"/>
|stat_površina2             = 19.57
|stat_pop2              = 20981
|stat_godina3             = 1890<ref>{{cite book |last1=Jekelfalussy |first1=József |title=A Magyar Korona Országainak Helységnévtára |god=1892 |publisher=Országos Magyar Királyi Statisztikai Hivatal |location=Budapest |language=Hungarian |page=1126}}</ref>
|stat_površina3             = 19.57
|stat_pop3              = 29494
|stat_godina4             = 1900.<ref>{{cite book |title=Magyar statisztikai évkönyv |god=1900 |publisher=Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal |location=Budapest |language=Hungarian |page=12}}</ref>
|stat_površina4             = 21
|stat_pop4              = 38057
|stat_godina5             = 1910.<ref>{{cite book |title=A Magyar Szent Korona Országainak Helységnévtára |god=1913 |publisher=Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal |location=Budapest |language=Hungarian |page=584}}</ref>
|stat_površina5             = 21
|stat_pop5              = 49806
}}
'''Corpus separatum''' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''zasebno tijelo''), formalno '''Grad i Kotar Rijeka''', [[Povijest|povijesni]] je naziv za [[Pravo|pravni]] položaj [[Rijeka|Rijeke]] uspostavljen od strane carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1779. kojim je definiran poluautonomni status grada Rijeke u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] (kasnije Austro-Ugarske). S kraćim prekidima, poput francuske okupacije i razdoblja nakon nje te [[Jelačić]]evog priključenja "Matičnoj zemlji" [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedinoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji]] 1848., posebni status Rijeke trajao je sve do raspada Austro-Ugarske 1918. Kasnije, između 1920. i 1924. na nešto proširenom području nekadašnjeg ''Corpusa separatuma'' postojala je [[Slobodna Država Rijeka]] do priključenja :"Majci domovini" [[Kraljevina Italija|Italiji]] [[1924.|1924]].

== Povijest ==
Grad Rijeka je prvi put dobio dobio autonomiju [[1719.]] kada je proglašen slobodnom lukom odlukom cara [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]], povlasticom sličnom onom dodijeljenom slobodnoj carskoj luci i gradu [[Trst]]u. 1776. carica Marija Terezija dodjeljuje Rijeku izravno Kraljevini Hrvatskoj. No, već godine [[1779.]] posebnom poveljom izdvojila je Rijeku iz sastava [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske]] te uzdignuta na status zasebnog tijela pridruženog ugarskoj kruni kao važne luke. 1786. [[Josip II.]] osniva novu administrativnu cjelinu od Rijeke do Novog, ''Ugarsko Primorje''. Uslijedili su ogorčeni hrvatsko-mađarski sporovi na zasjedanjima parlamenata o pripadnosti Rijeke. [[Napoleon]]ova okupacijska vlast (1809. – 1813.) smješta Rijeku u sklop [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]]. Nakon povratka pod habsburšku vlast 1813., tj. direktnog priključenja Austriji, Beč je [[1816.]] uključuje u novu jedinicu, [[Kraljevina Ilirija|Kraljevinu Iliriju]], odakle od 1822. Rijeka ponovno postaje ''corpus separatum'' Ugarske<ref>Kobler Giovanni, ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Fiumano 1896 vol. III. str. 88–102.</ref> što je značio njen brži razvoj, jer je Rijeka bila glavna izvozna točka za mađarsko gospodarstvo. U prvoj polovici 19. stoljeća, glavni duh pokretač Rijeke u društvenom i gospodarskom smislu bili su Iginio Scaropa i privrednik [[Andrija Ljudevit Adamić]] (Andrea Lodovico Adamich). Godine 1847. počinje izgradnja luke. Krajem kolovoza revolucionarne 1848. grad okupiraju Jelačićevi panduri na čelu s Josipom Bugnevzem, koji postaje namjesnik Jelačiċa kome je Beč, iz osvete prema mađarskim separatistima, dao titulu guvernera Rijeke<ref>Kobler G. ''Ibid''. vol. III. str. 122–133.</ref>. Priključenje Rijeke Hrvatskoj potvrdio je car [[Franjo Josip I.]] poveljom 1850. No, iako je Rijeka zadržala izvjesnu upravnu autonomiju, nezadovoljstvo Riječana zbog stagnacije pod Hrvatskom i Slavonijom kulminira izgradnjom pruge Beč-Trst 1857., kojom je Rijeka izolirana, te Riječani šalju svoje delegacije u Beč sa zahtjevom caru za povratak statusa corpusa separatuma Rijeke<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/7.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=28. svibnja 2022. |archive-date=8. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210208152314/http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/7.html |url-status=dead }}</ref>.

=== Hrvatsko-ugarska nagodba ===
{{Glavni|Riječka krpica}}
Ugarski sabor je nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]], unatoč kompromisnom dogovoru hrvatske i mađarske strane o kasnijem rješenju riječkog pitanja, samovoljno dopunio tekst nagodbe odredivši da grad [[Rijeka]] i luka izravno pripadnu [[Ugarska|Ugarskoj]]. [[Hrvatski sabor]] nije nikad prihvatio to rješenje.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6314 enciklopedija.lzmk.hr (pristupljeno 19. listopada 2013.)]</ref> Tako je 1870. u Rijeci bilo sjedište [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]], sudbeni stol te hrvatska gimnazija. 1872. hrvatska strana predlaže da se preko izaslanstava sabora riješe odnosi Rijeke i Hrvatske te da u Rijeci privremeno ostanu hrvatske institucije. No, tijekom kasnijih pregovora triju izaslanstava nije došlo do sporazuma.
=== 1868. – 1918. ===
U razdoblju nakon Nagodbe Rijekom je upravljao dugogodišnji, poduzetni i uspiješni gradonačelnik [[Giovanni de Ciotta]] (1872. – 1896.). U njegovom mandatu započet je brz razvoj i preobrazba Rijeke gradnjom i proširenjem luke, priključenjem na željeznicu i podizanjem mnogih tvornica. Moderni industrijski pogoni i poslovni pothvati, poput Kraljevske mađarske brodarske tvrtke Adria te [[Tvornica papira Rijeka|tvornice papira]] u kanjonu Rječine sa svojim svjetski poznatim cigaretnim papirom postali su simboli novog uzleta grada. Rijeka je također bila značajna pomorska baza, a postala je i sjedište [[Mornarička akademija u Rijeci|austro-ugarske mornaričke akademije]] (njem. ''K.u.K. Marine-Akademie''), na kojoj je [[austro-ugarska ratna mornarica]] obučavala svoje časnike. Kako je postojalo rivalstvo Trsta i Rijeke, kao glavnih luka austrijske i ugarske polovice Monarhije, austro-ugarska ratna mornarica pokušala je održavati ravnotežu, kompromisno naručujući ratne brodove iz brodogradilišta obaju gradova.

Otvaranjem željezničke pruge preko Karlovca i Zagreba prema Mađarskoj i srednjoj Europi [[1873.]] počinje doba brzog razvoja i industrijskog uspona Rijeke zahvaljujući snažnim mađarskim ulaganjima.<ref name="pol51"/> Riječka luka je ubrzano proširena i opremljena te se pretvorila u glavnu trgovačku poveznicu Mađarske i istočne polovice Austro-Ugarske sa svijetom, postavši peta najprometnija luka na [[Mediteran]]u (nakon Marseillesa, Genove, Napulja i Trsta).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm |title=The History of Hungarian Fiume |archive-url=https://web.archive.org/web/20110915082201/http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm |archive-date=15. rujna 2011. |access-date=7. studenoga 2014.}}</ref> Prvi parobrod isplovio je iz Rijeke 1871.<ref name="33. oldal">Fried Ilona, 33. oldal</ref> Prema planovima Francuza Hilarion Pascal 1873. počeli su veliku radovi u luci pod ravnanjem inženjera Dawn Anthonyja, prilikom kojih je nasuto 100–200 m (1894 prošireno na 290.000m²), sagrađen novi lukobran te željeznica dovedena do mora.<ref name="32. oldal">Fried Ilona, 32. oldal</ref> Između 1872. i 1914. u dva velika projekta, ukupno je potrošeno oko 55 milijuna zlatnih [[Austro-ugarska kruna|kruna]] na lučku infrastrukturu.

Otvaraju se brojne tvornice, poput prve tvornice torpeda na svijetu (1866.), nakon što su [[Robert Whitehead]], upravitelj riječke brodostrojarske tvrtke "[[Stabilimento Tecnico Fiumano]]" te inženjer [[Ivan Lupis]] dizajnirali te isprobali prvi [[torpedo]]. 1882. utemeljena je rafinerija nafte na Mlaki, prva industrijska rafinerija u Europi,<ref>{{cite web |url=http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 |title=History of Refineries, INA d.d |publisher=Ina.hr |date=2011-02-12 |accessdate=2012-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313035443/http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 |archivedate=13. ožujka 2012.}}</ref> koju razgledava i car [[Franjo Josip I.]] 1891. prilikom posjeta Rijeci.

Usporedno s rastom broja stanovnika i gospodarskim razvojem, urbana infrastruktura Rijeke se ubrzano širi. 1885. podignuto je novo riječko kazalište, današnji [[HNK Ivana pl. Zajca]], zamijenivši staro iz 1806., koje je imalo respektabilnih 1.600 sjedećih mjesta. 1899. Rijeka uvodi u promet električni [[Tramvajski promet u Rijeci|tramvaj]]. Brojne javne zgrade su sagrađene u ovom razdoblju, poput [[Guvernerova palača u Rijeci|guvernerove palače]], koju je dizajnirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Grad brzim rastom te kapitalom privlači brojne znanstvenike i izumitelje. Osim Roberta Whiteheadovog izuma torpeda, Rijeka je bila i mjesto razvoja fotografije visoke brzine. Austrijski fizičar dr. Peter Salcher, radeći u riječkoj mornaričkoj akademiji, prvi je uspio fotografirati puščano zrno pri nadzvučnoj brzini 1886., tako izumivši tehniku koju je kasnije koristio [[Ernst Mach]] pri proučavanju nadzvučnog gibanja.<ref>Peter Salcher und Ernst Mach, [http://www.univie.ac.at/pluslucis/PlusLucis/031/s22.pdf Schlierenfotografie von Überschall-Projektilen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106054333/http://www.univie.ac.at/pluslucis/PlusLucis/031/s22.pdf |date=6. siječnja 2012. }}, W. Gerhard Pohl, Universität Wien, PLUS LUCIS 2/2002 – 1/2003, {{ISSN|1606-3015}} (in German)</ref> Riječki kirurg Antun Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate. Nepune dvije godine nakon [[Wilhelm Conrad Röntgen|Röntgenovih]] otkrića, u Rijeci se 1897. uvodi [[rendgen]] u bolničko liječenje.<ref name="crtice">[http://www.rijeka.hr/CrticeORijeci Crtice o Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220140204/http://www.rijeka.hr/CrticeORijeci |date=20. prosinca 2014. }}, rijeka.hr, pristupljeno 7.11.2014.</ref>

Gospodarski razvoj nije pratio i politički. Devedesetih godina 19. stoljeća zaoštravaju se sukobi Talijana i talijanaša s Mađarima i mađaronima zbog ograničavanja riječke autonomije i sve veće [[mađarizacija|mađarizacije]] putem javne uprave i školstva. 1896. hrvatska gimnazija izgnana je iz Rijeke i prisilno prebačena na drugu obalu [[Rječina|Rječine]], u [[Sušak]] (tada u sastavu Hrvatske i Slavonije), gdje djeluje kao [[Prva sušačka hrvatska gimnazija]].<ref name="pol51"/>

Zbog svog posebnog položaja, Rijeka je igrala važnu ulogu u političkom životu Hrvatske jer su političke prilike bile prilično slobodnije nego u Zagrebu u vrijeme cenzure i pritisaka. Tako se mnogi političari sastaju i borave u Rijeci. Dubrovčanin [[Frano Supilo]] u Rijeci 1904. pokreće svoj ''[[Novi list]]''. U listopadu 1905. Supilo okuplja u Rijeci 44 zastupnika hrvatske [[Trojednica#Sabor|saborske oporbe]]. Oni su [[Riječka rezolucija|riječkom rezolucijom]] ponudili podršku mađarskoj oporbi u borbi protiv austrijskih pritiska, ali zauzvrat su zatražili mađarsku suradnji i podršku za priključenje [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] (tada pod austrijskom upravom) [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatskoj i Slavoniji]], reformu [[Trojednica#Izbori|izbornog zakona]], zajamčenu neovisnost sudstva u Hrvatskoj i novu reviziju Nagodbe. [[Politika novog kursa|Politika ''novog kursa'']], temeljena na suradnji s Ugarskom, [[Talijanaši|talijanaškim]] strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj, propala je dijelom i zbog žestokih izgreda i sukoba Hrvata s Talijanima i Mađarima u Rijeci 1907.
[[File:Talijanski razarači Rijeka.jpg|thumb|desno|Talijanski razarači u riječkoj luci, studeni 1918.]]
Svoj vrhunac u prometnom i gospodarskom razvoju kao zasebno tijelo Rijeka je dosegnula uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Riječka luka]] je po prometu bila osma u Europi, dok je rafinerija nafte bila najveća u Europi.<ref name="žic"/> U gradu je 1914. bilo 20 hotela (prema zagrebačka 3) te čak osam kina (prema samo tri u Zagrebu u to vrijeme).<ref name="žic">Žic, Igor: [http://issuu.com/dhk-ogranak-rijeka/docs/knjizevna_rijeka_br._2-2013/126 Ples mrtvaca - Rijeka i D'Annunzio], "Književna Rijeka" br. 2/2013 (XVIII), str. 124.</ref> Rijeka je tada imala i redovitu brodsku putničku liniju s [[New York]]om.<ref name="žic"/> Zbog svoje važnosti kao prometno čvorište i iseljenička luka za veliki dio srednje Europe, Rijeka je imala 22 konzulata, a u konzulatu [[SAD]]-a je 1904. – 1906. službovao [[Fiorello La Guardia]], budući gradonačelnik [[New York]]a.<ref>Irvin Lukežić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=58-59&C=7 ''Ličnosti: FIORELLO LA GUARDIA''], SUŠAČKA REVIJA broj 58/59</ref>

=== Raspad Austro-Ugarske ===
[[23. listopada]] [[1918.]] riječka [[79. pješačka pukovnija "Josip Jelačić"]] se pobunila, svrstala na stranu [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]], zauzela upravne zgrade i oslobodila političke zatvorenike.

== Uprava ==
Uprava Rijeke definirana je statutom nametnutim "privremeno" [[17. travnja]] [[1872.]] od strane ugarskog ministra unutrašnjih poslova. Kotarom i gradom Rijeka upravljao je guverner imenovan izravno od strane kralja na prijedlog [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskog]] ministra-predsjednika. Guverner je obnašao i sve pomorske poslova na području od Rijeke do Novoga. Imao je i mjesto u domu velikaša ugarskog parlamenta. Općinska samouprava povjerena je skupštini, (''Rappresentanza'') koja se sastojala od 56 zastupnika s mandatom od 6 godina. Skupština je izabirala gradonačelnika Rijeke. Građani su birali zastupnike u zastupnički dom ugarskog parlamenta, iako je [[Hrvatska i Slavonija#Sabor|Hrvatski sabor]] rezervirao dva mjesta za zastupnike iz Rijeke i nikad ih nije ukinuo do 1918. Počevši od 1896. ugarska vlada smanjivala je opseg samouprave i autonomije, koja je značajno oslabljena 1907. te de facto ukinuta do 1913. Provizorni status trajao je sve do 1918.<ref name="Habsburgermonarchie">Adam Wandruszka, Peter Urbanitsch (Hrsg.): ''Die Habsburgermonarchie 1848–1918.'' Band 2: ''Verwaltung und Rechtswesen.'' Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1975, {{ISBN|3-7001-0081-7}}.</ref> Službeni jezik riječke uprave i sudstva bio je [[talijanski]].<ref name="pol51">[[#refpolic|Polić]], 51.</ref>

Grad i kotar Rijeka imao je površinu od 21&nbsp;km² te se sastojao od samog grada i tri naselja:

*[[Kozala]]
*[[Drenova]]
*[[Pašac]]

===Popis guvernera ===
{| class="plainrowheaders wikitable collapsible collapsed" style="background:none; cellspacing=2px; text-align:left; font-size:90%;" width=500px
! width="20%"|Mandat
! width="40%"|Vršitelj dužnosti
|- valign=Top 
|colspan="2"|'''Mađarski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>20 Listopada 1776 - 1783</small>||'''József gróf Majláth Székhélyi''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1783 -  1788</small>||'''Pál gróf Almásy Zsadányi''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1788 - 1791</small>||'''János Pétar gróf Szápáry''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1791 - 1801</small>||'''Sándor Pászthory''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1801 - 1809</small>||'''József Klobusiczky''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|colspan="2"|'''Mađarski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1822 -  1823</small>||'''György Majláth''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1823 -  1837</small>||'''Ferenc Ürményi''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1837 -  1847</small>||'''Pál Kiss de Nemeskéri''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1847 -  1848</small>||'''János gróf Erdödy''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|- valign=Top
|colspan="2"|'''Hrvatski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1848 -  1851</small>||'''[[Josip Bunjevac]]''', <small> Banski povjerenik</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1851 -  1852</small>||'''[[Josip Rusnov]]''', <small> Banski povjerenik</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1852 -  1856</small>||'''Herbert von Kellersperg''', <small> Visoki povjerenik</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1856 -  1862</small>||'''Karl Graf von Hohenwart-Gerlachstein''', <small>Visoki povjerenik</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1862 -  1866</small>||'''Herman Freiherr von Sterneck''', <small>Kraljev povjerenik</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|- valign=Top
|colspan="2"|'''Nakon Nagodbe'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>6 Travnja 1867 - 29 July 1870</small>||'''Ede Cseh de Szentka-lna''', <small>Royal commissioner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>29 July 1870 - 5 Prosinca 1872</small>||'''József gróf Zichy de Zich et Vásonkeö''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>26 Veljače 1873 - 1 Studenog 1883</small>||'''Géza gróf Szapáry de Szapár''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>1 Studenog 1883 - 6 Ožujka 1892</small>||'''Ágost gróf Zichy''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>6 Ožujka 1892 - 2 Listopada 1896</small>||'''Lajos gróf Batthyány de Nemetujvár''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>2 Listopada 1896 - 14 Lipnja 1897</small>||'''Rezsö báró Abele de Lilienberg''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>14 Lipnja 1897 - 23 Studenog 1897</small>||'''Tibor Gaal de Hatvan''', <small>acting Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>23 Studenog 1897 - 2 Kolovoza 1903</small>||'''László gróf Szapáry de Szapár''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>2 Kolovoza 1903 - 10 Prosinca 1903</small>||'''Tibor Gaal de Hatvan''', <small>acting Guverner </small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>10 Prosinca 1903 - 17 Veljače 1905</small>||'''Ervin báró Roszner''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>17 Veljače 1905 - 17 Listopada 1905</small>||'''Tibor Gaal de Hatvan''', <small>acting Guverner </small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>17 Listopada 1905 - 26 Prosinca 1905</small>||'''Pál gróf Szapáry de Szapár''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>26 Prosinca 1905 - 24 Svibnja 1906</small>||'''Tibor Gaal de Hatvan''', <small>acting Guverner </small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>4 Travnja 1906 - 29 Travnja 1906</small>||'''György gróf Károlyi de Nagykároly''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>24 Svibnja 1906 - 7 Prosinca 1909</small>||'''Sándor gróf Nákó de Nagyszentmiklós''', <small>Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>7 Prosinca 1909 - ''13 Studenog 1910''</small>||'''István gróf Wickenburg de Capelló''', <small>acting Guverner</small>
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|<small>''13 Studenog 1910'' - 31 Lipnja 1917</small>||'''István gróf Wickenburg de Capelló''', <small>Guverner</small>
|- valign=top bgcolor="#ffffec"
|<small>31 Lipnja 1917 - ''28 Listopada 1918''</small>||'''Zoltán Jekelfalussy de Jekel- és Margitfalva''', <small>Guverner</small>
|- valign=top
|}

== Stanovništvo ==
Rijeka je 1890. imala 29.494, 1900. već 38.955 te naposljetku 1910. 49.806 stanovnika (48.492 bez vojne posade), od kojih je 36.359 ili 75% bilo pismeno.<ref>{{Citiranje weba |url=http://members.iif.hu/visontay/ponticulus/rovatok/hidverok/matekpeldak.html |title=''Amiről a matekpéldák mesélnek'' |access-date=31. listopada 2014. |archive-date=31. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141031214933/http://members.iif.hu/visontay/ponticulus/rovatok/hidverok/matekpeldak.html |url-status=dead }}</ref> 
===Nacionalni sastav===
[[Datoteka:János Kádár (fototeca.iiccr.ro).jpg|200px|minijatura|desno|Rijeka je imala izraženi multietnički karakter. Tako je [[János Kádár]], dugogodišnji komunistički vođa [[Demokratska Republika Mađarska|Mađarske]] (1956. – 1988.), rođen u Rijeci]]
Prvi popis koji nam odaje nacionalnu strukturu dogodio se 1851. godine, kad je tadašnja Rijeka imala 12.588 stanovnika. Osim naglog gospodarskog rasta u razdoblju koje je uslijedilo, dogodila se i značajna promjena strukture stanovništva. Uz politiku mađarizacije, ugarska uprava poticala je i useljavanje iz svih zemalja Austro-Ugarske.<ref>A.J.P. Taylor: The Habsburg Monarchy, 1809–1918, University of Chicago Press, Paperback edition, 1976, {{ISBN|0-226-79145-9}}, page 269</ref> Brz razvoj i gospodarski napredak i sami su privlačili brojne znanstvenike, poduzetnike, radnike. Tako je [[Tvornica papira Rijeka|riječku tvornicu papira]] neko vrijeme vodio brat [[Adam Smith|Adama Smitha]] (utemeljitelja moderne ekonomije),<ref name="crtice"/> dok se 1883. austrijski nadvojvoda Joseph Karl Ludwig s obitelji preselio u Rijeku. 1910. manje od polovice stanovništva bilo je rođeno u Rijeci (49%).<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref>

Popis iz 1851. davao je sastav stanovništva prema od strane popisnika određenoj geografskoj pripadnosti popisanog i proveden je za vrijeme vojne vladavine bana Jelačića, koja nije bila dobro primljena od strane stanovništva Rijeke.<ref>Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN, „Prvi opći popis stanovništva u Habsburškoj Monarhiji iz 1857.: Koncepcija, metodologija i klasifikacija popisnih obilježja“, Časopis za suvremenu povijest, god. XL. (2008.), br. 2, str. 523–524.</ref> Popis prati ideju nacionalnih korijena, koja je bila suprotna onoj koju se pratilo u ostalim zemljama Austro-Ugarske, tj dobrovoljnog izbora svoje nacionalnosti.<ref name=":0">{{Citiranje knjige |last=Klinger |first=William |url=https://www.worldcat.org/oclc/1080384154 |title=Un'altra Italia : Fiume 1724-1924 |year=2018 |publisher=Unione Italiana |others=Diego Redivo |isbn=978-953-7891-22-0 |location=Fiume |oclc=1080384154}}</ref> Sljedeći riječki popisi su provedeni od strane carskih i mađarskih institucija prema upotrebi jezika, i uzimaju u obzir osobni izbor popisanog.<ref name=":0" />

Sporni Jelačićev popis iz 1851. je pokazao sljedeće podatke:

{| class="wikitable"
|-
!
! 1851.<ref>[[Danilo Klen]], "Tri izvještaja o Rijeci iz 1851. i 1852. godine", Jadranski zbornik, 1, Rijeka – Pula, 1956., str. 231–234.</ref>
|-
| hrvatski ||78,7% (9.904)
|-
| talijanski ||5,5% (693) 
|-
| slovenski ||13,3% (1.677)
|-
| ostali ||2,5% (320)
|}

A prema austro-ugarskim popisima, 1910. je u Corpus Separatum situacija kako slijedi:<ref>[http://members.iif.hu/visontay/ponticulus/rovatok/hidverok/matekpeldak.html ''Amiről a matekpéldák mesélnek''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141031214933/http://members.iif.hu/visontay/ponticulus/rovatok/hidverok/matekpeldak.html |date=31. listopada 2014. }} (Mađarski)</ref>
* 2511 Kučanstva
* 49.806 Stanovnika (48.492 bez stacioniranih vojnika)
* 36.359 Stanovnika, koji znaju čitati i pisati
* 3,2 Kilometara rijeka i rječica

Grupe stanovništva prema austrougarskim popisima:<ref>[https://library.hungaricana.hu/hu/collection/kozponti_statisztikai_hivatal_nepszamlalasi_digitalis_adattar/ library.hungaricana.hu]</ref>

{| class="wikitable sortable" style="margin-right: auto; border: none;"
|-
!
! 1880
! 1890<ref>[https://library.hungaricana.hu/hu/view/NEDA_1891_01/?pg=141&layout=s library.hungaricana.hu]</ref>
! 1900<ref>[https://library.hungaricana.hu/hu/view/NEDA_1900_01/?pg=44&layout=s library.hungaricana.hu]</ref><ref name="#1">[https://library.hungaricana.hu/hu/view/NEDA_1910_05/?pg=119&layout=s library.hungaricana.hu]</ref>
! 1910<ref name="#1"/>
|-
| [[Talijani]] || {{0}}9.076 ''(43,26 %)''|| 13.012 ''(44,12 %)''|| 17.352 ''(44,54 %)''|| 24.212 ''(48,61 %)''
|-
| [[Hrvati]] || {{0}}7.669 ''(36,55 %)''|| 10.770 ''(36,52 %)''|| {{0}}7.497 ''(19,25 %)''|| 12.926 ''(25,95 %)''
|-
| [[Slovenci]] || {{0}}2.188 ''(10,43 %)''|| {{0}}2.780 ''({{0}}9,43 %)''|| {{0}}2.251 ''({{0}}6,78 %)''|| {{0}}2.336 ''({{0}}4,69 %)''
|-
| [[Mađari]]  || {{0|00}}367 ''({{0}}1,75 %)''|| {{0}}1.062 ''({{0}}3,60 %)''|| {{0}}2.842 ''({{0}}7,30 %)''|| {{0}}6.493 ''(13,04 %)''
|-
| [[Nijemci]] || {{0|00}}859 ''({{0}}4,09 %)''|| {{0}}1.495 ''({{0}}5,07 %)''|| {{0}}1.945 ''({{0}}4,99 %)''|| {{0}}2.315 ''({{0}}4,65 %)''
|-
|'''sveukupno''' || '''20.981''' || '''29.494''' || '''38.955''' || '''49.806'''
|}

===Vjerski sastav ===
Prema popisu iz 1900:<ref>{{cite web |url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_31.html |title=KlimoTheca :: Könyvtár |publisher=Kt.lib.pte.hu |accessdate=2012-12-06 |archive-date=6. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506014514/https://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar%2Fkt06042201%2F0_0_3_pg_31.html |url-status=dead }}</ref>
* rimokatolici: 36,104 (92,7%)
* židovi: 1,172 (3,0%)
* pravoslavni: 703 (1,8%)
* kalvinisti: 423 (1,1%)
* luterani: 261 (0,7%)
* grkokatolici: 73 (0,2%)
* unijati: 11 (0,0%)
* drugo i nepoznato: 208 (0,5%)

== Galerija ==
<gallery perrow="6">
File:Tvornica papira Rijeka 1880.JPG|Tvornica papira "Smith & Meynier", oko 1880.
File:Hartera.jpg|Ista tvornica oko 1900.
File:Adria-Palast.jpg|Palača sjedište Ungaro-Croate oko 1900.
File:Mesopust Rijeka 0208.jpg|[[Riječki karneval]] oko 1900.
File:Fiume.png|[[Riječka luka]] 1909.
File:Nautische Akademie Fiume.jpg|Kraljevska ugarska pomorska akademija
File:Whitehead Fiume.jpg|Tvornica torpeda Whitehead, 1910
File:Rijeka Fiume.jpg|Razglednica
File:Austrohungarypostcardrijeka1910.jpg|Adamićev dok, 1910
File:Austrohungarypostcardrijeka1900-10-19.jpg|Luka Rijeka, 1910
</gallery>

== Literatura ==
*Ivan Bačmaga: [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/Mato%C5%A1%20i%20Rijeka/ ''Riječko pitanje-Zanemarena tema Matoševe feljtonistike: Matoš i Rijeka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110110921/http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/Mato%C5%A1%20i%20Rijeka/ |date=10. studenoga 2014. }}, Vijenac 534 - 535, 4. rujna 2014.
*Ilona Fried: Rijeka (followed by Hungarians abroad). Budapest: Encyclopedia Publishing House. 2004, {{ISBN|9638477776}}
*Peričić-Mayhew, Tea: [https://www.academia.edu/10956720/%C4%8CIJA_JE_RIJEKA_1848. ''ČIJA JE RIJEKA 1848.? Nekoliko gledišta gradskog vijeća prije dolaska Josipa Bunjevca''], Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 50. – 52/2011., str. 87-103.
*Polić, Maja: [http://hrcak.srce.hr/file/127275 "Nekadašnja Rĳeka i Rĳečani s osvrtom na Korespondencĳu Rački – Strossmayer"], ''Problemi sjevernog Jadrana'', No.11. lipnja 2012.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{de icon}} [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_fiume.htm Informacije, zemljovid i razglednice Rijeke oko 1900.]
*{{hu icon}} [http://www.mateinfo.hu/fiume-1.php Rijeka i mađarska trgovačka mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429184725/http://www.mateinfo.hu/fiume-1.php |date=29. travnja 2014. }}
*{{hu icon}} [http://web.t-online.hu/pellestamas/Tamas/fiumema.htm Mađarsko školstvo u Rijeci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607065147/http://web.t-online.hu/pellestamas/Tamas/fiumema.htm |date=7. lipnja 2013. }}
*{{hu icon}} [http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/036/pc003695.html#8 Rijeka u mađarskoj enciklopediji (pallas leksikon)]
*{{hu icon}} [http://lexikon.katolikus.hu/F/Fiume.html Rijeka], mađarska katolička enciklopedija
*[http://books.google.hr/books?id=Pug-AAAAYAAJ&pg=PA759&lpg=PA759&dq=ugarsko+primorje&source=bl&ots=vUy4_0WtxJ&sig=Ty2BBPLD81RqC4u5BxmIoYf9v7U&hl=hr&sa=X&ei=SvVYVP7NBcjasATiyYBQ&ved=0CDwQ6AEwBg#v=onepage&q=ugarsko%20primorje&f=false Rasprava o pitanju Hrvatskog primorja te brodarske tvrtke Ungaro-Croate,] Sabor kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 92. sab. sjed., 24. studenoga 1904.
*{{eng icon}} Chisholm, Hugh, ed. (1911). [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Fiume "Rijeka"]. [[Encyclopædia Britannica]] 10 (11. izdanje). [[Sveučilište Cambridge|Cambridge University Press]]. str. 449., 450.
*[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-ship1.html#hr~ri Zastave riječkih brodarskih kompanija do 1918.]
*[http://fotw.fivestarflags.com/hr-fiume.html Zastave Rijeke u Austro-Ugarskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303035115/http://fotw.fivestarflags.com/hr-fiume.html |date=3. ožujka 2014. }}
*[http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/rijeka-antique-town-city-plan-grada.-fiume-reka-pflaum.-croatia-karta-1905-map-252759-p.jpg Plan Rijeke iz 1905.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190918192604/https://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/rijeka-antique-town-city-plan-grada.-fiume-reka-pflaum.-croatia-karta-1905-map-252759-p.jpg |date=18. rujna 2019. }}
* {{HTE|ugarsko-hrvatsko-parobrodarsko-drustvo|Ungaro-Croata}}

{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Povijest Rijeke]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:
Predložak:!! (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:0 (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Austrougarske zemlje (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Cite book (uredi)
Predložak:Cite web (uredi)
Predložak:Citiranje knjige (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Citiranje časopisa (uredi)
Predložak:DatumFormat (uredi)
Predložak:De icon (uredi)
Predložak:Deu oznaka (uredi)
Predložak:Eng icon (uredi)
Predložak:Eng oznaka (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:HTE (uredi)
Predložak:Hrvatska tehnička enciklopedija (uredi)
Predložak:Hu icon (uredi)
Predložak:Hun oznaka (uredi)
Predložak:ISBN (uredi)
Predložak:ISSN (uredi)
Predložak:If then show (uredi)
Predložak:Infookvir bivše zemlje svijeta (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Jezikk (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Okvir bivše zemlje svijeta (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Void (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Webarchive (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Zemlje Austro-Ugarske Monarhije (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Check isxn/1 (uredi)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Suggestions (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)
Vrati se na Corpus separatum.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Corpus_separatum"