Vidi kôd stranice BCS-teorija

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

[[datoteka:Pretražni mikroskop s tuneliranjem 1.png|mini|desno|300px|Skica [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnog mikroskopa s tuneliranjem]].]]

[[datoteka:EffetTunnel.gif|mini|desno|300px|Budući da polumjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] iznosi oko 10<sup>-15</sup> [[metar|m]], a brzina [[alfa-čestica|alfa-čestice]] koja se u njemu kreće iznosi oko 10<sup>6</sup> [[Metar u sekundi|m/s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 10<sup>6</sup>/10<sup>-15</sup> = 10<sup>21</sup> puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 10<sup>21</sup> pokušaja. To je u stvari bit [[Tuneliranje|tuneliranja]] ili tunelskog učinka.]]

'''BCS-teorija''' ili '''Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija''' je prva mikroskopska teorija [[supravodljivost]]i (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim [[temperatura]]ma u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] supravodiča privlačno međudjelovanje [[elektron]]–rešetka–elektron nadjačava odbojnu [[Coulombov zakon|električnu silu među elektronima]], tj. da elektroni pri prolasku kroz rešetku privlače njezine [[ion]]e, što rezultira povećanjem gustoće [[Električni naboj|pozitivnog naboja]] u tom području i, dok se rešetka ne vrati u ravnotežno stanje, privlači druge elektrone. U takvim uvjetima elektroni kojima su [[spin]]ovi i [[Količina gibanja|količine gibanje]] suprotni gibaju se u parovima ('''Cooperovi parovi'''), a svaki par elektrona na međusobnoj udaljenosti od približno 100 [[metar|nm]] giba se kroz kristalnu rešetku bez gubitka [[energija|energije]] i može [[tuneliranje|tunelirati]] kroz [[izolator]]sku barijeru. Porastom temperature [[atom]]i rešetke sve jače [[titranje|titraju]], iznad kritične temperature razdvajaju elektronske parove, elektroni se više ne mogu gibati bez gubitaka i pojavljuje se [[električni otpor]]. Za razvoj BCS-teorije [[John Bardeen]], [[Leon Neil Cooper]] i [[John Robert Schrieffer]] dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1972.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=6445 |title=BCS-teorija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

== Tuneliranje ==
{{Glavni|Tuneliranje}}

'''Tuneliranje''', '''tunelski efekt''' ili '''tunelski učinak'''  je [[Kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava pri kojoj postoji [[vjerojatnost]] da [[elementarna čestica]] svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]] ne dopuštaju. Primjerice, pri naletu čestice na središte odbojne [[sila|sile]] kojoj je [[Potencijalna energija|potencijalna energija]] veća od [[kinetička energija|kinetičke energije]] čestice, klasično je moguće samo odbijanje čestice. Ipak, zahvaljujući [[val]]nim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. Stoga postoji određena vjerojatnost (dana kvadratom modula valne funkcije) da se čestica nađe i u klasično zabranjenim područjima prostora. Ta vjerojatnost ovisi o visini i širini barijere, a pokusi potvrđuju da je, pri naletu mnoštva čestica, broj onih koje prođu barijeru proporcionalan kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. 

Tuneliranjem su protumačene mnogobrojne pojave u [[nuklearna fizika|nuklearnoj]] i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]], poput [[alfa raspad]]a [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] ([[George Gamow]], 1928.), spontane [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], emisije [[elektron]]a iz metalnih površina u [[supravodljivost|supravodičima]]. U posljednjem slučaju riječ je o posebnom tipu tuneliranja vezanom uz energijski procijep i promijenjenu gustoću stanja za normalno vodljive kvazičestice u supravodiču. Struja elektrona koji prolaze tuneliranjem kroz potencijalnu barijeru našla je primjenu u [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnom mikroskopu s tuneliranjem]], kojom se ispituje elektronska struktura površina vodljivih uzoraka.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=62682 |title=tuneliranje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

=== Pretražni mikroskop s tuneliranjem ===
{{Glavni|Pretražni mikroskop s tuneliranjem}}

'''Pretražni mikroskop s tuneliranjem''' (STM, kratica od [[Engleski jezik|engl]]. ''Scanning Tunneling Microscope'') je [[mikroskop]] kojim se promatraju površine [[metal]]a i drugih [[Električna vodljivost|električki vodljivih]] [[materijal]]a preciznošću na razini [[atom]]a. Najvažniji je dio pretražnog mikroskopa s tuneliranjem oštri vrh od [[volfram]]a, [[platina|platine]], [[iridij]]a, [[ugljik]]ove [[nanocijevi]] ili nekog drugog vodljivoga materijala koji u idealnom slučaju čini samo jedan ili nekoliko atoma. Kada je vrh blizu površine ([[nanometar]] i manje), u [[vakuum]]u između vrha i površine dolazi do tuneliranja elektrona. Kako se vrh pomiče duž površine, zbog površinskih nepravilnosti i nehomogenosti na razini atoma, udaljenost i električna struja između vrha i površine se mijenjaju, a promjena jakosti struje može se tumačiti kao slika površine. Za otkriće pretražnog mikroskopa s tuneliranjem, [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1986.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=56413 |title=pretražni mikroskop s tuneliranjem |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Citiranje weba (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Glavni (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Hrvatska enciklopedija – autorska prava (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Citation/CS1 (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/COinS (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Configuration (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Date validation (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Utilities (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Citation/CS1/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Format link (uredi)
Modul:Hatnote (uredi)
Modul:Hatnote/styles.css (uredi)
Modul:Hatnote list (uredi)
Modul:Labelled list hatnote (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)

Vrati se na BCS-teorija.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/BCS-teorija"