Vidi kôd stranice Željka Čorak

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{Žene u crvenom}}
'''Željka Čorak''' ([[Zagreb]], [[1943.]]), hrvatska [[povjesničarka umjetnosti]], [[prevoditeljica]], [[esejistica]], [[Književna kritika|književna]] i [[likovna kritičarka]], članica suradnica [[HAZU]] od 2006. godine, redovita članica od 2018.<ref name="osobne">[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/zeljka_corak/zeljka_corak_biografija/ HAZU] Osobne stranice  (pristupljeno 11. travnja 2020.)</ref><ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/upload/File/Mediji14/BIOGRAFIJE-NOVIH-CLANOVA-HAZU.pdf HAZU] ''Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' str. 25 (pristupljeno 11. travnja 2020.)</ref> 

== Životopis ==
Rođena je 1943. godine u Zagrebu, gdje je pohađala Klasičnu gimnaziju, a 1967. diplomirala povijest umjetnosti i jugoslavenske književnosti. Doktorirala je 1976. tezom o arhitektu [[Drago Ibler|Dragi Ibleru]] ''Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata''. Radila je kao urednica likovne rubrike u kulturnoj reviji [[Telegram (novine)|Telegram]] (1968. – 1971.) te od 1976. do 1987. glavna urednica časopisa ''[[Život umjetnosti]]''.<ref name="hart">[https://web.archive.org/web/20070212222247/https://www.hart.hr/zc.htm HART] Željka Čorak (pristupljeno 11. travnja 2020.)</ref> Dugo, do umirovljenja, djelovala na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu (po umirovljenju birana je [[Professor emeritus|emerita]]). Svojim se tekstovima, najprije književnim i likovnim kritikama, počela javljati u studentskom i stručnom tisku sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća i odmah se istaknula specifičnim stilom i bogatom erudicijom, a uskoro i posebnom izvornošću ideja u interpretaciji modernističkih tendencija i reafirmaciji slojevite, a često zanemarivane, domaće tradicije.<ref name="osobne"/>

Bavi se poviješću i teorijom moderne arhitekture i urbanizma, te pitanjima suvremenoga planiranja i zaštite prostora. Začetnica je sekcije ''Prijedlog'' [[Zagrebački salon|Zagrebačkoga salona]]. Uz znanstvene radove, piše likovne i književne eseje i kritike, prevodi poeziju s francuskoga, talijanskoga i engleskog jezika.<ref name="hart"/>

Prvom objavljenom knjigom Kaleidoskop u ediciji časopisa Razlog pridružila se naraštajnom krugu pisaca, a istodobno se i izdvojila apartnošću pristupa i angažiranošću tematike, zalažući se za dotad nedovoljno uočavane stilske tekovine, a posebno za prostore „dugoga trajanja“ i za ravnotežu prirodnih i kulturnih sastojaka. Problematici suvremene arhitekture pristupala je nedogmatski i tražila nîti epohalnih veza i suglasja. Zbirkom eseja i prepjeva, nazvanom ''Lanjski snijezi'', potvrdila se kao iznimna poznavateljica najistančanijih tokova europske lirike i raznih jezika i epoha, od trubadura preko renesansnih pjesnika, manirista i barokista pa sve do simbolista i suvremenika. Posebno su uspjeli njezini prijevodi vezanih stihova, u formi i strofi originala, nezavisno od teškoća slijeđenja često upravo virtuoznih metričkih normi. U njezinu [[prepjev]]nu aktivu spadaju nadahnute hrvatske verzije Baudelairea i Verlainea, Shakespearea i Rilkea, Gesualda da Venosa i Folgorea da San Gimignano, Antonija Vivaldija i comtesse de Dia, Grytzka Mascionija i Borisa A. Novaka. A kao [[prevoditeljica]] proze i esejistike Željka Čorak dokazala se knjigama Henryja Boscoa i Umberta Eca, Rolanda Barthesa i Bruna Zevija, Josepha Bediera i inih.<ref name="osobne"/>

Neosporno remek-djelo njezina je knjiga ''Krhotine'', podnaslovljena kao ''Prilog poznavanju hrvatske provincije u XIX. stoljeću'', ali zapravo je neodoljiva evokacija ambijenta, stanovnika i, pogotovo, predmetnih slojeva zavičajne sredine ispisana sekvencama [[pjesnička proza|pjesničke proze]]. Apostrofirana s nekoliko nagrada, prepoznata kao datum hrvatske [[memoaristica|memoaristike]] i iskaz elegičnoga feminilnoga senzibiliteta, ta je knjiga povijesna legitimacija i autorice i jednoga razdoblja hrvatske književnosti (uoči Domovinskoga rata). Kao rezultat angažmana u akcijama hrvatskog centra PEN kluba nastala je polemička zbirka [[feljton]]a i eseja Oproštajno pismo gospodinu Mitterrandu. Priloge i studije o urbanizmu rodnoga grada okupila je u knjizi ''Zagreb, pisani prostor'', a članke i crtice, također naglašene literarne vokacije, objavljivane u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], objedinila je u svesku nazvanom ''Ptica mojega jezika''. Cjelinom svojega spisateljskog i prevoditeljskog opusa Željka Čorak doista je njegovateljica i zagovornica najviše stilske razine svojega hrvatskog jezika.<ref name="osobne"/>

Zaposlena na [[Institut za povijest umjetnosti Zagreb|Institutu za povijest umjetnosti]] u Zagrebu, nastavila je voditi istraživački ''Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. st.'' te sada privodi kraju rad na sinteznom pregledu hrvatske arhitekture 19./20. stoljeća. U tom razdoblju objavila je tekstove u dvadesetak kataloga te kritičke prikaze, osvrte i članke u novinama, časopisima i radioemisijama iz šire kulturološke, a nadasve iz umjetničke problematike. Sudjelovala je i na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj. Svoju aktivnu nazočnost u javnom životu potvrdila je ulogom predsjednice žirija za izbor kipa pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku (I. nagrada akademkinja [[Marija Ujević-Galetović|M. Ujević-Galetović]]). Priredila je monografsku slikarsku izložbu akademkinje [[Nives Kavurić-Kurtović|N. Kavurić-Kurtović]] u Zaboku 2013., na više mjesta pismeno je ili usmeno izlagala o kiparskim djelima akademika [[Šime Vulas|Š. Vulasa]]. Surađivala je na brojnim srodnim ili tematskim izložbama područnih muzeja i galerija kontinentalne Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske bila je članica državnog Vijeća za kulturna dobra i članica odborâ HAZU na istom polju.<ref name="HAZU"/>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{HAZU}}


{{GLAVNIRASPORED:Čorak, Željka}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski likovni kritičari]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Dopusnica (uredi)
Predložak:HAZU (uredi)
Predložak:Ikona za vrh (uredi)
Predložak:Izvori (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Izvori/styles.css (vidi izvornik) (zaštićen)
Predložak:Top icon (uredi)
Predložak:Žene u crvenom (uredi)
Modul:Arguments (uredi)
Modul:Namespace detect (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/config (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:Namespace detect/data (vidi izvornik) (zaštićen)
Modul:OTRS dopusnica (uredi)
Modul:VRTS dopusnica (uredi)
Modul:Yesno (vidi izvornik) (zaštićen)

Vrati se na Željka Čorak.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Željka_Čorak"