Vidi kôd stranice Ćiril Aleksandrijski

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz navedenog razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2. srpnja 2024.
Expiry of block: 09:48, 2. srpnja 2025.

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.

Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.

{{Infookvir svetac
| ime                                = Sveti Ćiril Aleksandrijski
| slika                              = Rousanu16.jpg
| opis_slike                         = 
| naslov                             = 
| nadnevak rođenja                   = ''oko'' [[376.]]
| mjesto rođenja                     = 
| nadnevak smrti                     = ''oko'' [[444.]]
| mjesto smrti                       = 
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Istočne pravoslavne Crkve]]<br>[[Anglikanska Crkva]]<br>[[Luteranska Crkva]]
| slavi se u                         = 
| nadnevak spomendana                = [[27. lipnja]]
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = 
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = 
}}
'''Ćiril Aleksandrijski''' (''oko'' [[376.]] - ''oko'' [[444.]]), teolog, [[svetac]] i [[crkveni naučitelj]]. Bio je [[aleksandrija|aleksandrijski]] [[patrijarh]] od [[412.]] godine. U [[Katolička Crkva|Katoličkoj]] i [[pravoslavlje|Pravoslavnoj Crkvi]] štuje se kao [[svetac]].

== Životopis ==

Ćirilovi roditelji bili su pravovjerni [[kršćanstvo|kršćani]] a ujak mu je bio aleksandrijski patrijarh [[Teofil]]. [[403.]] godine Ćiril prati svoga ujaka Teofila na imanje Dryn (''Ad Quercum, epi Dryn'') kod [[Kalcedon]]a, na sabor gdje je Teofil organizirao osudu [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]]. Iza smrti Teofila godine [[412.]] naslijedio je Teofila na aleksandrijskoj patrijarškoj stolici. Kao patrijarh revnovao je za pravovjerje i sve vrijeme je napadao novacijane, [[Židovi|Židove]] iz Aleksandrije, [[neoplatonisti|neoplatoniste]] te carskog prefekta Oresta. Svjetina je okrutno ubila [[Hipatija|Hipatiju]], istaknutu sljedbenicu neoplatonističke filozofije i prijateljicu Oresta. Čak ako Ćiril i nije bio izravno odgovoran za njezinu smrt, oni koji su je ubili sigurno su bili njegovi pristaše.

Velika borba u Ćirilovu životu počela je nakon [[428.]] godine kada je glasoviti [[Antiohija|antiohijski]] propovjednik [[Nestorije]] postao [[Carigradska patrijaršija|carigradski patrijarh]]. Nestorije je podržavao Anastazija, jednoga od svojih kapelana, koji je propovijedao da se [[sveta Marija|Mariju]] ne smije nazivati ''Theotokos'' ([[Bogorodica|Bogorodicom]]) jer je ona samo majka [[Isus|Kristova]] čovještva. Nestorije je bio predstavnik antiohijske škole i kad je postao patrijarh počeo je širiti i javno izlagati nauk da su u Kristu dvije naravi, božanska i ljudska, koje je međutim podrazumijevao vrlo slično osobama. Nestorijevi protivnici ubrzo su dobili podršku Ćirila koji se prvi put suprotstavio Nestoriju u [[uskrs]]noj poslanici br. 17., [[429.]] godine. On se u ovu borbu upustio strastveno jer je po Nestorijevu nauku udario kao po krivovjerju. O tome je obavjestio papu [[Celestin I.|Celestina I.]] Papa u pismu od [[11. kolovoza]] [[430.]] godine naredio je Nestoriju da po primitku pisma mora pismeno opozvati svoj nauk u roku od deset dana. Ako to ne učini bit će izopčen iz crkvenog zajedništva. Taj [[dokument]] trebao je Ćiril predati Nestoriju i ako on odbije nalog neka ga Ćiril svrgne s carigradske biskupske stolice. Ćiril je prihvatio papin nalog te protiv Nestorija sastavio glasovitih dvanaest ''[[anatema]]'' (prokletstva) kakve nisu mogle biti teološki prihvatljive nijednom sljedbeniku antiohijske teološke struje. Nestorije se obratio caru [[Teodozije II.|Teodoziju II.]], što je imalo za ishod sazivanje [[Efeški sabor|općeg sabora u Efezu]] [[431.]] godine. Ćiril je vodio taj sabor i postigao da Nestorije bude osuđen i nije htio čekati dolazak svih istočnih biskupa, pa i samih papinih legata. Sabor je u [[Efez]]u [[22. lipnja]] [[431.]] godine proglasio člankom vjere da je Marija Bogorodica i time udario dogmatske temelje štovanja Majke Božje. No Ćirilov protivnik i suparnik [[Ivan od Antiohije|Ivan Antiohijski]], Nestorijev prijatelj, sazvao je protiv njega sabor, na kojem su se skupila 43 biskupa, a carski su vojnici Ćirila uhvatili i bacili u zatvor. Dok je on u zatvoru pisao ''Tumačenje 12 poglavlja'', njegovi su sljedbenici uspjeli uvjeriti cara da i on osudi Nestorija te ga svrgne s biskupske stolice. Teodozije II. najprije je prihvatio obje odluke ali je ubrzo poništio Ćirilovu osudu Nestorija. Tako je Ćiril nekoliko mjeseci proboravio u tamnici u Efezu. Vrativši se u Aleksandriju, nastojao je oko izmirenja. Godine [[433.]] došlo je do sporazuma na temelju formule koju je sastavio vjerojatno [[Teodor Cirski]]. U toj formuli ispovjedanje vjere naziva Bl. Djevicu Mariju Bogorodicom, a sjedinjenje obiju naravi u utjelovljenom Kristu naziva se ''asyghytos henosis'' – nesmiješano jedinstvo. Pod utjecajem [[Izidor Peluzijski|Izidora Peluzijskog]], učenika sv. Ivana Zlatoustoga, Ćiril je korigirao i svoj stav prema Ivanu Zlatoustom, te njegovo ime unio u [[diptih]]e aleksandrijske Crkve. Ćiril je umro u Aleksandriji [[444.]] godine.

Unatoč rezervama prema nekim stavovima Ćirila Aleksandrijskoga, Crkva ga je uvijek smatrala borcem za pravovjerje i često prihvaćala njegove [[dogma]]tske formule. [[Kongregacija]] za bogoštovlje, [[28. srpnja]] [[1882.]] proglasila ga je ''naučiteljem Crkve''. Pravoslavci slave svečano njegovu uspomenu [[9. lipnja]], a spominju ga i [[18. siječnja]] skupa sa [[sveti Atanazije Aleksandrijski|sv. Atanazijem]]. Blagdan mu se u zapadnoj crkvi slavi [[27. lipnja]]. Oslanjanući se na [[Biblija|Sveto pismo]], Ćiril je znatno doprinio objašnjenju tajne utjelovljenja. Zato ga mnogi zovu ''Doctor Incarnationis''.

== Nauk ==
Različito od [[Antiohija|antiohijskih]] teologa ([[aristotel]]ska škola) koji stavljaju naglasak na ljudsku narav Krista, cjelovitost Kristova čovještva, i da je Krist potpuni Bog i potpuni čovjek ali da se te dvije naravi u njemu razlikuju i da se zbog toga ljudski atributi Kristovi ne smiju pripisivati Bogu Logosu, Ćiril koji je aleksandrinac ([[platon]]ska škola) kreće od božanstva Krista i sjedinjenja osobe u Riječi koja postoji od vječnosti i koja se utjelovila na kraju vremena. Problem je bio objasniti kako postoji sjedinjenje osobe u Riječi, na koji način poslije utjelovljenja ljudska narav nije ulivena u božansku narav i jesu li cjelovite, nepomiješane. Za Ćirila, ako Krist ne bi bio Bogočovjek, tj. u jednoj osobi ujedinjene dvije naravi, onda bi za nas bio umro čovjek, njegova smrt ne bi imala neizmjerne vrijednosti i ne bi bio mogao otkupiti ljudski rod od pada koji je prouzrokovao [[istočni grijeh]]. Grčki oci upotrebljavali su naziv ''fysis'' i ''hypóstasis'' da označe sad narav sad osobu. Ni Ćiril ne govori jasno o jednoj hipostazi i ustručava se primijeniti ovu riječ u kristologiji, jer se terminom ''hypóstasis'' označavalo samo božansku individualiziranu narav Kristovu, dok u osobi utjelovljenog Krista postoje dvije naravi: božanska i ljudska. Zato Ćiril naziva osobu Kristovu ''mía fysis'' i ''mía hypóstasis'', a sjedinjenje obiju naravi ''hénosis katà fysin'' i ''hénosis kath`hypóstasin''.

Ako je Ćiril i upotrebljavao izraz ''hénosis fysiké'' ili [[Atanazije Aleksandrijski|Atanazijevu]] sintagmu ''mía fysis tou Theoù lógou sesarkoméne'', to se on izričito ograđivao od toga da bi ti izrazi značili neko slijevanje božanske i ljudske naravi u jednu, i da bi ljudska narav Kristova na taj način postala jednobitna s božanskom naravi. Zato je bilo neumjesno pozivanje kasnijih [[monofizitstvo|monofizita]] na njega. Pa ipak valja reći da je Ćiril od Atanazija preuzeo [[Kristologija|kristologiju]] po shemi Logos-tijelo, u kojoj, iako se apstraktno tvrdi u Kristu prisutnost ljudske duše, nije toj ljudskoj duši bilo moguće pridati nikakvu aktivnu funkciju, jer se i nakon utjelovljenja nastavilo smatrati da je Logos jedini izvor aktivnosti Kristova ljudskog tijela. Upravo takvom postavkom Ćiril nije mogao prihvatiti rezultate antiohijskog kristološkog učenja koje je u Kristu čovjeku prepoznavalo subjekt koji je sposoban za razumijevanje i djelovanje isto onako kao i svaki drugi čovjek. Ćiril uči da je [[Adam]]ov grijeh bio uzrokom utjelovljenja, tj. da se pravi Bog radi našega [[Spasenje|spasenja]] pojavio u ljudskom obliku.

== Djela ==
Ćirilovi spisi ne pokazuju [[stil]]ističke ljepote, ali se odlikuju oštrinom dokaza i dubinom misli. U tom pogledu nadvisuje sve istočne [[crkveni oci|crkvene oce]]. Piše strogo znanstvenom metodom, logički izvodi dokaze i jasno formulira zaključke.

=== Egzegetska djela ===
* ''De adoratione et cultu in spiritu et veritate'' (O klanjanju i kultu u duhu i istini), u formi [[dijalog]]a raspravlja o [[alegorija|alegoričkom]] tumačenju [[Stari zavjet|Starog zavjeta]].
* ''Glaphyra seu Commentaria scita et elegantiora'' (Elegantni i znalački komentari), komentar [[Petoknjižje|Petoknjižja]] u 13 knjiga.
* ''In Isaiam'' i ''In prophetas minorum''.
* ''In Johannem'' - veliki komentar Ivanova evanđelja.

=== Dogmatska djela ===
* ''Thesaurus de sancta et consubstantiali Trinitate'' (Riznica o svetoj i istobitnoj Trojici) dokazuje u 35 teza, gotovo [[skolastika|skolastičkim]] načinom, istobitnost [[Isus|Sina]] s [[Bog Otac|Ocem]] i božanstvo [[Duh Sveti|Duha Svetoga]]. Djelo je upereno protiv [[Arije|Arija]] i [[Eunomije|Eunomija]].
* ''De sancta et consubstantiali Trinitate'' (O svetoj i istobitnoj Trojici). U sedam dijaloga sadržajno raspravlja o temama iz ''Thesaurusa''.
* ''In sanctum Symbolum'' (O svetom simbolu). Kratko tumačenje [[Nicejsko vjerovanje|nicejskog simbola]].

=== Polemička djela ===
* ''Anathematismi 12'', protiv [[Nestorije|Nestorija]] i obrana ovih anatematizama u 3 knjige.
* ''Adversus blasphemias Nestorii'' (O Nestorijevim bogohulama).
* ''De recta fide ad Augustas et Dominas'' (O pravoj vjeri) u kojima nastoji odvratiti carigradski dvor, cara [[Teodozije II.|Teodozija II.]] i dvorske dame, od [[nestorijanstvo|nestorijanstva]].
* ''Apologeticus ad imperatorem'' (Obrana upućena caru) brani svoje stajalište u pitanju Nestorija.
* ''Adversus anthropomorphitas'' i 
* ''Adversus libros athei Juliani'' u 3 knjige.

=== Korizmene poslanice === 
* sačuvano ih je 29.

=== Pisma === 
* sačuvano ih je oko 90, tri pisma zovu se ekumenskima, jer ih hvale ekumenski sabori; [[Efeški sabor|efeški]], [[Kalcedonski sabor|kalcedonski]] i [[Drugi carigradski sabor|drugi carigradski]].

=== Govori: === 
* ''Sermo in laudem Deiparae'' (Govor u čast Bogorodice), to je najslavniji govor u čast [[Bogorodica|Bogorodice]] u staroj kršćanskoj književnosti.

== Poveznice ==
{{wikizvor|Pismo o Utjelovljenju (Ćiril Aleksandrijski)}}
{{Portal Kršćanstvo}}
* [[Efeški sabor]]

{{s-start}}
{{S-rel|[[Popis koptskih papa Aleksandrije|Koptske pape Aleksandrije]]}}
{{s-bef | before=[[Teofil I. Aleksandrijski]]}}
{{s-ttl|title=[[Popis aleksandrijskih papa|Aleksandrijske pape]]|years=412. - 444. AD.}}
{{s-aft | after=[[Dioskur I. Aleksandrijski]]}}
{{s-end}}

{{Aleksandrijski patrijarsi}}
{{Crkveni naučitelji}}
{{Crkveni oci}}
{{Katolička Crkva u Africi}}

[[Kategorija:Egipatski sveci]]
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Crkveni naučitelji]]
[[Kategorija:Kršćanstvo u Egiptu]]
[[Kategorija:Koptski pape]]
[[Kategorija:Životopisi, Aleksandrija]]

Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:

Predložak:Aleksandrijski patrijarsi (uredi)
Predložak:Bull (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Color (uredi)
Predložak:Crkveni naučitelji (uredi)
Predložak:Crkveni oci (uredi)
Predložak:Infookvir svetac (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Katolička Crkva u Africi (uredi)
Predložak:Navigacija (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Obojani tekst (uredi)
Predložak:Portal Kršćanstvo (uredi)
Predložak:S-aft (uredi)
Predložak:S-bef (uredi)
Predložak:S-end (uredi)
Predložak:S-rel (uredi)
Predložak:S-start (uredi)
Predložak:S-ttl (uredi)
Predložak:Tnavbar (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)
Predložak:Wikizvor (uredi)
Predložak:• (vidi izvornik) (djelomično zaštićen)

Vrati se na Ćiril Aleksandrijski.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Ćiril_Aleksandrijski"