Migracija stanovništva
Migracija (latinski: migratio – seoba, selidba) kretanje je ljudi sa jednog mjesta na drugo s namjerom, trajnog ili privremenog, naseljavanja na novoj lokaciji (geografskoj regiji). Kretanje može biti na velikim daljinama i iz jedne države u drugu, a moguća je i unutrašnja migracija; ovo je dominantan oblik migracije na globalnom nivou.[1] Ljudi mogu migrirati kao pojedinci, u porodičnim ili u velikim grupama.[2] Postoje četiri glavna oblika migracije: invazija, osvajanje, kolonizacija i imigracija.[3]
Osoba koja se iseli iz svog doma zbog prisilnog raseljavanja (poput prirodne katastrofe ili građanskog poremećaja) može se opisati kao raseljena osoba ili, ako ostane u matičnoj državi, interno raseljena osoba. Osoba koja traži utočište u drugoj državi može, ako je razlog odlaska iz matične države politički, vjerski ili neki drugi oblik progona, podnijeti službenu molbu toj državi u kojoj se traži utočište, a zatim se obično opisuje kao tražitelj azila. Ako ova aplikacija bude uspješna, pravni status ove osobe postaje status izbjeglice.
U savremenom dobu, upravljanje migracijama je bilo usko povezano sa državnim suverenitetom. Države zadržavaju moć odlučivanja o ulasku i boravku nedržavljana, jer migracija izravno utječe na neke od ključnih elemenata države. Bilateralni i multilateralni aranžmani su obilježja upravljanja migracijama, a postoji nekoliko globalnih aranžmana u obliku međunarodnih ugovora u kojima su države postigle sporazum o primjeni ljudskih prava i srodnim odgovornostima država u određenim područjima.
Uzroci
[uredi | uredi izvor]Uzroci migracija mogu biti:
- prirodni – epidemije, vremenske nepogode, katastrofe
- društveni – ratovi, politička nestabilnost, vjerska netrepeljivost
- ekonomski – glad, siromaštvo, težnja za boljim uslovima života
Posljedica migracija jeste prvenstveno promjena u prostornom razmještaju stanovništva, odnosno gomilanje stanovništva u gradovima i industrijskim područjima, dok na drugoj strani sela gube stanovništvo.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Vrste migracija:
- unutrašnje i vanjske
- konačne i privremene
- dobrovoljne i prisilne
- ekonomske i neekonomske
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "World Migration Report". worldmigrationreport.iom.int. Pristupljeno 15. 1. 2022.
- ^ "Migrations Map: Where are migrants coming from? Where have migrants left?". web.archive.org. 11. 2. 2016. Arhivirano s originala 11. 2. 2016. Pristupljeno 15. 1. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ Caves, Roger W. (2005). Encyclopedia of the city. Library Genesis. London ; New York : Routledge. ISBN 978-0-415-25225-6.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]