Idi na sadržaj

Medicinska biblioteka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Markham Stouffville Hospital Library
Biblioteka bolnice Markham Stouffville

Zdravstvena ili medicinska biblioteka je vrsta biblioteke dizajnirane da pomogne liječnicima, zdravstvenim radnicima, studentima, pacijentima, potrošačima, medicinskim istraživačima i stručnjacima za informacije u pronalaženju zdravstvenih i naučnih informacija za poboljšanje, ažuriranje, procjenu ili evaluaciju zdravstvene zaštite. Medicinske biblioteke se obično nalaze u bolnicama, medicinskim školama, privatnoj industriji i u medicinskim ili zdravstvenim udruženjima. Tipična zdravstvena ili medicinska biblioteka ima pristup MEDLINE-u, nizu elektronskih izvora, štampanih i digitalnih kolekcija časopisa i štampanih referentnih knjiga. Utjecaj slobodnog pristupa i besplatnog pretraživanja putem Google-a i PubMed-a ima veliki utjecaj na način rada medicinskih biblioteka.

Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih Američkih Država (NLM) najveća je biomedicinska biblioteka na svijetu, koja prikuplja i pruža pristup nekim od najboljih zdravstvenih informacija na svijetu (zbog povezanosti s Nacionalnim institutom za zdravlje). NLM održava brojne medicinske i genomske baze podataka, koje se mogu pretraživati ​​putem svog Entrez sistema pretraživanja, uključujući MEDLINE (PubMed) i OMIM (bazu podataka o genetskim osobinama).

Najveća medicinska biblioteka u Evropi je Njemačka nacionalna medicinska biblioteka (ZB MED), koja također ima zbirke iz oblasti ishrane, poljoprivrede i nauke o životnoj sredini. ZB MED posluje kao zvanični evropski dobavljač potpunih tekstova kao odgovor na pretrage u bibliografskim bazama podataka NLM-a kao što je PubMed, a ima i sopstvene portale za pretragu.[1]

Korištenje

[uredi | uredi izvor]

Istraživanje zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Državama iz 2013. zaključilo je na osnovu svojih podataka da profesionalci u industriji zdravstvene zaštite smatraju pristup medicinskim bibliotekama vrijednim.[2] Ista studija je zaključila da zdravstveni radnici smatraju da informacije koje dobiju iz biblioteka imaju pozitivan uticaj na brigu o pacijentima.[2]

Akreditacija

[uredi | uredi izvor]

Da bi postao akreditovan, svaki američki i kanadski college medicine, medicinskih sestara, stomatologije, farmacije, veterinarske medicine ili javnog zdravstva mora imati zdravstvenu ili medicinsku biblioteku koja odgovara potrebama škole, kako je odredilo tijelo za akreditaciju, kao npr. standarde Komiteta za vezu za medicinsko obrazovanje (LCME). Ovi standardi akreditacije uključuju kvalifikovano bibliotečko osoblje koje će odgovarati na referentna pitanja i pružati obuku za korištenje elektronskih izvora. Neke akademske medicinske biblioteke nalaze se u istoj zgradi kao i opšta dodiplomska biblioteka, ali većina se nalazi u blizini ili u medicinskom collegeu ili fakultetu.

Trendovi

[uredi | uredi izvor]

Kao podrška slobodnom pristupu literaturi časopisa, američki NLM je uspostavio online biblioteku članaka iz digitalnih časopisa, PubMed Central (PMC), koja će uskoro biti dopunjena verzijom za UK. NLM radi sa Nacionalnom mrežom medicinskih biblioteka (NN/LM) na pružanju podrške regionalnoj medicinskoj biblioteci u Sjedinjenim Državama, dok njegova informativna usluga o zdravlju potrošača MEDLINEplus nudi besplatan pristup zdravstvenim informacijama, slikama i interaktivnim tutorijalima. Mnoge zemlje poput Australije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva imaju dobro razvijene medicinske biblioteke, iako ništa nije tako razvijeno kao NLM u SAD-u.

Medicinski bibliotekari

[uredi | uredi izvor]
Knjige u medicinskoj biblioteci

Medicinski bibliotekari su kvalifikovani stručnjaci koji pomažu sa resursima i istraživanjem u medicinskim profesijama. Fokus medicinskog bibliotekara je da naglasi upotrebu istraživanja i prakse zasnovane na dokazima.[3] Ovo može biti i za medicinska istraživanja ili za medicinsku praksu. Također se očekuje da medicinski bibliotekar bude resurs za pomoć u objavljivanju i prezentaciji istraživanja. Medicinski bibliotekari koriste resurse zasnovane na Internetu za sprovođenje istraživanja i pomoć u stvaranju pristupa zdravstvenoj zaštiti zasnovanih na dokazima. Organizacije kao što je MLA postavljaju standarde onoga što bi medicinski bibliotekar trebao slijediti u praksi.[4][5]

Zbirke

[uredi | uredi izvor]

Različite medicinske biblioteke imaju različite potrebe i različite resurse za razvoj zbirke. Objavljeno je nekoliko vodiča za bibliotekare.[6] Brandon-Hilove naslovne liste bile su besplatna zbirka predloženih knjiga i časopisa.[7] Ove liste su napravila dva bibliotekara na Medicinskom fakultetu Mt. Sinai, Al Brandon i Dorothy Hill, i objavljena od 1965. do 2004.[6][7] Počevši od 2006, godišnja lista Doody's Core Titles u zdravstvenim naukama, koja uključuje odvojenu predloženu listu za male biblioteke, obično se koristi za medicinske knjige na engleskom jeziku.[6][7] I medicinski bibliotekari i stručni stručnjaci uključeni su u sastavljanje Doodyjeve liste.[7]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ German National Library of Medicine Partnerships. Arhivirano 8. 12. 2011. na Wayback Machine. Retrieved 23 May 2012.
  2. ^ a b Marshall, Joanne Gard; Sollenberger, Julia; Easterby-Gannett, Sharon; Morgan, Lynn Kasner; Klem, Mary Lou; Cavanaugh, Susan K.; Oliver, Kathleen Burr; Thompson, Cheryl A.; Romanosky, Neil; Hunter, Sue (2013). "The value of library and information services in patient care: results of a multisite study". Journal of the Medical Library Association. 101 (1): 38–46. doi:10.3163/1536-5050.101.1.007. ISSN 1536-5050. PMC 3543128. PMID 23418404.
  3. ^ "How Medical Librarians Support Improved Patient Care and Clinical Outcomes". HPC International Blog (jezik: engleski). 19. 11. 2021. Pristupljeno 13. 5. 2022.
  4. ^ Roper FW (Jan 2006). "The Medical Library Association's professional development program: a look back at the way ahead". J Med Libr Assoc. 94 (1): 8–18. PMC 1324767. PMID 16404465.
  5. ^ "How Medical Librarians Support Improved Patient Care and Clinical Outcomes". 19. 11. 2021.
  6. ^ a b c Bennett, Denise Beaubien; Modscheidler, Christa (26. 4. 2014). Guide to Reference in Medicine and Health (jezik: engleski). American Library Association. str. 3, 6–7. ISBN 978-0-8389-1983-5.
  7. ^ a b c d Sara, Holder (31. 7. 2012). Library Collection Development for Professional Programs: Trends and Best Practices: Trends and Best Practices (jezik: engleski). IGI Global. str. 7. ISBN 978-1-4666-1898-5.