Idi na sadržaj

Talasna dužina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Verzija za štampanje više nije podržana i može davati greške. Ažurirajte oznake i koristite ugrađenu mogućnost štampanja preglednika.
Talasna dužina transverzalnog talasa u sinus-formi

Talasna dužina, simbol λ (grčki: lambda), je najmanja udaljenost dviju tačaka iste faze pokreta jednog talasa. Pri tome dvije tačke su u fazi kada se na isti način u vremenskom razmaku pokrivaju i njihova amplituda ima isti smjer pokreta. Kod vodenih talasa, talasna dužina odgovara razmaku između dva brijega ili dviju dolina. Talasna dužina je prostorno analogna periodnoj dužini.[1][2][3]

Zato vrijedi:

pri čemu je c brzina prostiranja ili brzina faze i f frekvencija talasa. Brzina prostiranja ima veliku važnost u uslovnosti talasne dužine i frekvencije.

Tipične veličine

  • = talasna dužina elektromagnetnog zračenja ili naprimjer zvuka
    • pri čemu = brzina svjetlosti u vakuumu = 299.792.458 m/s ≈ 300.000 km/s = 3 · 108 m/s
      ili
    • = brzina zvuka u zraku = 343 m/s pri 20 °C
    • = faktor fazne brzine (indeks prelamanja)
Vrijednost Simbol Povezanost
Amplituda
Transverzalni talas
Longitudinalni talas
Talasni vektor Pravac prostiranja
Talasni broj
Talasna dužina
Kružna frekvencija Disperziona relacija
Frekvencija ili
Fazna brzina
Brzina grupe
Faza

Talasna dužina vidljivog svjetla

Ljudsko oko reagira na svjetlost talasne dužina između 711 nm (crvena boja) i 389 nm (ljubičasta boja). Pčele vide naprimjer i ultraljubičasto zračenje kraćih talasnih dužina, ali ne mogu vidjeti crveno svjetlo.

Talasna dužina elektromagnetnih talasa u nevakuumskim medijima

Brzina svjetlosti je u većini medija niža nego u vakuumu,što znači da ista frekvencija odgovara kraćoj talasnoj dužini u nekom mediju u odnosu na vakuum:

kada svjetlosni ili neki drugi elektromagnetni talasi prelaze iz jednog medija u drugi za koje je indeks prelamanja poznat, njihova talasna dužina se smanji ovisno o indeksu prelamanja ali se frekvencija ne mijenja.

Talasna dužina u tijelima iznosi pri čemu je talasna dužina u vakuumu.

Talasne dužine elektromagnetnih talasa se uzimaju kao dužine u vakuumu bez posebne oznake.[4][5]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Raymond A. Serway; John W. Jewett. Principles of physics (4th izd.). Cengage Learning. str. 404, 440. ISBN 0-534-49143-X.
  2. ^ A. A. Sonin (1995). The surface physics of liquid crystals. Taylor & Francis. str. 17. ISBN 2-88124-995-7.
  3. ^ Brian Hilton Flowers (2000). "§21.2 Periodic functions". An introduction to numerical methods in C++ (2nd izd.). Cambridge University Press. str. 473. ISBN 0-19-850693-7.
  4. ^ Keqian Zhang; Dejie Li (2007). Electromagnetic Theory for Microwaves and Optoelectronics. Springer,. str. 533. ISBN 978-3-540-74295-1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  5. ^ Theo Koupelis; Karl F. Kuhn (2007). In Quest of the Universe. Jones & Bartlett Publishers. ISBN 0-7637-4387-9. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)

Vanjski linkovi