Skorenovac
 | Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Skorenovac (srpski: Skorenovac ili Скореновац, mađarski: Székelykeve, njemački: Skorenowatz) je selo u općini Kovin, u Južnobanatskom okrugu autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije.
Geografski položaj
Geografski, najbliži veći gradovi su Kovin (6 km), Pančevo (30 km) i Beograd (46 km). Selo se nalazi na 44° 45' 42,9" sjeverne geografske širine i 20° 54' 20,72" istočne geografske dužine.
Historija
Selo po imenu Đurđevo (mađ. Gyurgyova) je postojalo između 1869 i 1886 godine na lokaciji između Banatskog Brestovca i rijeke Dunav. Prvobitni stanovnici Đurđeva bili su mađarske (Paloc-mađ. Palóc) obitelji (u stvari Kumani, Polovci) koje su došle iz Banatskog Novog Sela (mađ. Újfalu), Jermenovaca (mađ. Ürményháza), Šandorfalve (mađ. Sándorfalva) te iz okoline Segeda (mađ. Szeged) i Banatskog Dušanovca (mađ. Szőlősudvarnok/nje. Rogendorf). U Đurđevu je 1869 godine bilo 396 stanovnika. Kasnije, 1883 godine, u Đurđevo se naseljava 645 porodica (oko 2.000 ljudi) Sekelja. U tom periodu na Dunavu nije bilo nasipa pa je Dunav, izlivajući se svake godine, nanosio velike štete selu i obradivom zemljištu, a većina ugroženog stanovništva preseljena je na lokaciju današnjeg Skorenovca, a manji dio u Ivanovo.
Skorenovac (tada prozvan imenom mađ. Székelykeve), osnovan je 1886 godine u vreme Austro-Ugarske monarhije i vladavine Franje Josipa.
Godine 1888 selo je imalo 506, a 1910. godine 685 kuća. Većina doseljenika bili su Sekelji koji su došli iz Bukovine. Istovremeno sa Sekeljima, u Skorenovac je došao i određeni broj njemačkih obitelji iz današnjeg Plandišta (mađ. Zicsifalva) i Pločice (mađ. Plosic) te obitelji banatskih Bugara iz mjesta Dudešti Veki (Dudestii-Vechi/Ó-Besenyő/Altbeschenowa/Stár Bišnov). Većina stanovnika (Mađari, Bugari i Nijemci) bila je rimokatoličke vjeroispovijedi. Krajem 1891. godine (kada je počela gradnja crkve) i početkom 1892. godine (kada je gradnja završena) počinje se sa pisanjem crkvenih knjiga. Od 1869. pa do 1892. godine crkvene knjige su se nalazile u katoličkoj crkvi u Banatskom Brestovcu.
Historijski nazivi kraja i samog mjesta
Historijski nazivi kraja:
- Skorenovec Tera - (Zkorenovetz Terra) (1412)
- Skorenoc Pusta - (Zkorenocz Puszta)
- Vila Regalis - (Villa Regalis) (1428)
Ime sela kroz historiju:
- Nađđerđfalva - (Nagygyörgyfalva) (1883-1886)
- Skorenovac - (Skorenowatz) (naziv koji su koristili Nijemci u različitim razdobljima)
- Sekelj - (Székelykevе) (1886-1922)
- Skorenovac - (Skorenovac) (од 1922)
Sekeljkeve u prijevodu znači „selo Sekelja“.
Broj stanovnika i demografski podatci
Nacionalni sastav po popisima
| Godina | Broj stanovnika | Mađari | Nijemciс | Bugari | Srbi | Slovaci | "Jugoslaveni" |
| 1910. | 4.541 | 73,31% | 11,94% | 9,69% | 1,26% | 2,53% | 0,00% |
| 1921. | 4.195 | 81,83% | 7,34% | 10,27% | 0,36% | 0,05% | 0,00% |
| 1948. | 4.465 | 84,46% | 0,70% | 11,22% | 3,18% | 0,05% | 0,00% |
| 1991. | 3.213 | 80,36% | 0,15% | 2,53% | 9,40% | 0,03% | 3,36% |
| 2002. | 2.501 | 86,71% | 0,07% | 2,99% | 5,47% | 0,00% | 1,04% |
Pored navedenih naroda u Skorenovcu još žive Albanci, Makedonci, Muslimani, Romi, Rumuni, Slovenci, Ukrajinci i Hrvati.
Grafikon
| Tendencija porasta/opadanja broja stanovništva | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
|||||||||||||||
Galerija
Vanjski linkovi
- Skorenovac na Wikimapi
- Skorenovac na mapi
- Skorenovački glasnik - Lokalni list na mađarskom jeziku
- Riječ istine - lokalne vijesti
- Mađari u Transilvaniji
- Skorenovac
Vidi također
Literatura
- Skorenovac története - Szabatka Gyula ( kiadta R. Oberläuter, Kovin 1936 )
- Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Novi Sad, 1992.
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
- Mgr. Erős Lajos, Adalékok a Zrenjanini-Nagybecskereki Egyházmegye történetéhez, 1993. (Additamenta ad historiam Diocesis Zrenjaninensis-Nagybecskerekensis)