Herbarij

Pregledana verzija ove stranice, odobrena dana 11 februar 2022, zasnovana je na ovoj izmjeni.

Herbarij (lat. herbarium) je zbirka presovanog sušenog bilja. Biljke se lijepe na listove papira (herbarijske arke) i razvrstavaju po vrstama, rodovima i porodicama. Uz svaku biljku se na herbarijskom arku nalaze naziv herbarijske zbirke, latinsko ime biljke, nalazište, tj. mjesto gdje je biljka ubrana, zatim stanište, tj. ekološke značajke nalazišta, datum sakupljanja, ime sakupljača i ime onoga ko je biljku odredio (determinirao), a mogu biti navedeni i drugi važniji podaci.

Historija

Početkom 16. vijeka Luca Ghini, profesor botanike sa Univerziteta u Bologni, počeo je sušiti biljke pod pritiskom i sakupljati ih u zbirku - herbarij. Vrlo brzo tu su tehniku prihvatili botaničari širom Evrope i svijeta, pa je do danas nezamjenjiva u čuvanju i proučavanju biljnog materijala. Ako se herbarij pravilno čuva i održava, može trajati neograničeno. Tako su najstarije zbirke starije od 500 godina, a još su u itekako upotrebljivom obliku. Herbarijske zbirke vrlo su bitan komparativni materijal u mnogim taksonomskim i florističkim i geobotaničkim istraživanjima, pa se najčešće nalaze uz botaničke institucije i prirodoslovne muzeje.

Herbariji u institucijama

Tri najstarija herbarija na svijetu nalaze se u Kasselu (Njemačka) iz 1569., Bologni (Italija) iz 1570. i Baselu, (Švicarska) iz 1588. Neki od najvećih herbarija su Muséum National d'Histoire Naturelle u Parizu (Francuska) s 10 500 000 primjeraka, Komarov Botanical Institute u Sankt Peterburgu (Rusija) i Conservatoire et Jardan Botanique u Ženevi (Švicarska) sa više od 5 000 000 primjeraka.

Velike herbarijske zbirke se nalaze i u Beču i Budimpešti.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Herbarij