Razlika između verzija stranice "Giemsa-pruganje"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[slika:NHGRI human male karyotype.png|thumbnail|300px|G-pruganje: [[Kariogram]] muškarca nakon Giemsa bojenja]] |
[[slika:NHGRI human male karyotype.png|thumbnail|300px|G-pruganje: [[Kariogram]] muškarca nakon Giemsa bojenja]] |
||
'''G-pruganje''', '''G-bendiranje''' '''Giemsa-trakanje''' je tehnika koja se koristi u [[citogenetika|citogenetici]] za stvaranje vidljivog [[kariogram]]a, bojenjem kondenziranih [[hromosom]]a. Korisno je za identifikaciju [[nasljedna bolest|nasljednih bolesti]] pomoću fotografskog prikaza čitavog [[hromosomska garnitura|hromosomskog komplementa.<ref name=Speicher>Speicher, Michael R. and Nigel P. Carter. "The New Cytogenetics: Blurring the Boundaries with Molecular Biology." ''Nature'' Reviews Genetics, Vol 6. Oct 2005.</ref> [[Metafaza |Metafazni]] hromosomi tretiraju se [[tripsin]]om (da bi se delimično digestirali) i [[bojenje (biologija)|obojeni]] [[Giemsa boja|Giemsom]]. [[Heterohromatin|Heterochromatinske]] regije, koje imaju tendenciju da budu bogate [[adenin]]om i [[timin]]om (AT-bogatom) [[DNK]] i relativno siromašne genima, tamnije se boje u G-prugama. Suprotno tome, manje kondenzirani [[hromatin]] ([[euhromatin]]) – koji obično obiluje [[guanin]]om i [[citozin]]om ([[sadržaj G| bogat u GC]]) i više [[transkripcija (genetika)|transkripcijski]] aktivan – uključuje manje [[Giemsa boja|obojenje]], a ti regioni se pojavljuju kao svjetlije trake u G-prugama. Uzorak traka numeriran je na svakom kraku [[hromosom]]a od [[centromera]] do [[telomera]]. Ovaj sistem numeriranja omogućava da bilo koji [[kariotip|opseg]] na [[hromosom]] u bude precizno identificiran i opisan.<ref>{{cite book|last1=Nussbaum|first1=Robert|last2=McInnes|first2=Roderick|last3=Willard|first3=Huntington|title=Thompson & Thompson, Genetics in Medicine|date=2015|publisher=Elsevier Inc.|location=Canada|isbn=978-1-4377-0696-3|page=58|edition=Eighth}}</ref> Obrnuto G-pruganje dobije se u [[R-pruganje|R-pruganju]]. Trake/pruge mogu se koristiti za identifikaciju hromosomskih abnormalnosti, kao što je [[translokacija (genetika)|translokacija]], jer za svaki hromosom postoji jedinstveni obrazac svjetlih i tamnih traka. |
'''G-pruganje''', '''G-bendiranje''' '''Giemsa-trakanje''' je tehnika koja se koristi u [[citogenetika|citogenetici]] za stvaranje vidljivog [[kariogram]]a, bojenjem kondenziranih [[hromosom]]a. Korisno je za identifikaciju [[nasljedna bolest|nasljednih bolesti]] pomoću fotografskog prikaza čitavog [[hromosomska garnitura|hromosomskog komplementa.<ref name=Speicher>Speicher, Michael R. and Nigel P. Carter. "The New Cytogenetics: Blurring the Boundaries with Molecular Biology." ''Nature'' Reviews Genetics, Vol 6. Oct 2005.</ref> [[Metafaza |Metafazni]] hromosomi tretiraju se [[tripsin]]om (da bi se delimično digestirali) i [[bojenje (biologija)|obojeni]] [[Giemsa boja|Giemsom]]. [[Heterohromatin|Heterochromatinske]] regije, koje imaju tendenciju da budu bogate [[adenin]]om i [[timin]]om (AT-bogatom) [[DNK]] i relativno siromašne genima, tamnije se boje u G-prugama. Suprotno tome, manje kondenzirani [[hromatin]] ([[euhromatin]]) – koji obično obiluje [[guanin]]om i [[citozin]]om ([[sadržaj G| bogat u GC]]) i više [[transkripcija (genetika)|transkripcijski]] aktivan – uključuje manje [[Giemsa boja|obojenje]], a ti regioni se pojavljuju kao svjetlije trake u G-prugama. Uzorak traka numeriran je na svakom kraku [[hromosom]]a od [[centromera]] do [[telomera]]. Ovaj sistem numeriranja omogućava da bilo koji [[kariotip|opseg]] na [[hromosom]] u bude precizno identificiran i opisan.<ref>{{cite book|last1=Nussbaum|first1=Robert|last2=McInnes|first2=Roderick|last3=Willard|first3=Huntington|title=Thompson & Thompson, Genetics in Medicine|date=2015|publisher=Elsevier Inc.|location=Canada|isbn=978-1-4377-0696-3|page=58|edition=Eighth}}</ref> Obrnuto G-pruganje dobije se u [[R-pruganje|R-pruganju]]. Trake/pruge mogu se koristiti za identifikaciju hromosomskih abnormalnosti, kao što je [[translokacija (genetika)|translokacija]], jer za svaki hromosom postoji jedinstveni obrazac svjetlih i tamnih traka. |
||
Teško je identificirati i grupirati hromosome na osnovu jednostavnog [[bojenje|bojenja]], jer ujednačena boja struktura otežava razlikovanje hromosoma. Stoga su razvijene tehnike poput G-pruganja zbog koje su se ''trake/pruge/bendovi'' pojavili na hromosomima. Te pruge bile su jednake na [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]], pa je identifikacija postala lakša i preciznija. Što su hromosomi manje zgusnuti, to se više traka pojavljuje kada se stvaraju G-pruge. To znači da se različiti hromosomi razlikuju u [[profaza|profazi]] nego u [[metafaza|metafazi]].<ref>{{cite book|last1=Nussbaum, McInnes, Willard|title=Genetics in Medicine|publisher=Elsevier|isbn=978-1-4377-0696-3|pages=57-73}}</ref> |
Teško je identificirati i grupirati hromosome na osnovu jednostavnog [[bojenje|bojenja]], jer ujednačena boja struktura otežava razlikovanje hromosoma. Stoga su razvijene tehnike poput G-pruganja zbog koje su se ''trake/pruge/bendovi'' pojavili na hromosomima. Te pruge bile su jednake na [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]], pa je identifikacija postala lakša i preciznija. Što su hromosomi manje zgusnuti, to se više traka pojavljuje kada se stvaraju G-pruge. To znači da se različiti hromosomi razlikuju u [[profaza|profazi]] nego u [[metafaza|metafazi]].<ref>{{cite book|last1=Nussbaum, McInnes, Willard|title=Genetics in Medicine|publisher=Elsevier|isbn=978-1-4377-0696-3|pages=57-73}}</ref> |
||
Verzija na dan 14 mart 2021 u 23:06
G-pruganje, G-bendiranje Giemsa-trakanje je tehnika koja se koristi u citogenetici za stvaranje vidljivog kariograma, bojenjem kondenziranih hromosoma. Korisno je za identifikaciju nasljednih bolesti pomoću fotografskog prikaza čitavog hromosomskog komplementa.[1] Metafazni hromosomi tretiraju se tripsinom (da bi se delimično digestirali) i obojeni Giemsom. Heterochromatinske regije, koje imaju tendenciju da budu bogate adeninom i timinom (AT-bogatom) DNK i relativno siromašne genima, tamnije se boje u G-prugama. Suprotno tome, manje kondenzirani hromatin (euhromatin) – koji obično obiluje guaninom i citozinom ( bogat u GC) i više transkripcijski aktivan – uključuje manje obojenje, a ti regioni se pojavljuju kao svjetlije trake u G-prugama. Uzorak traka numeriran je na svakom kraku hromosoma od centromera do telomera. Ovaj sistem numeriranja omogućava da bilo koji opseg na hromosom u bude precizno identificiran i opisan.[2] Obrnuto G-pruganje dobije se u R-pruganju. Trake/pruge mogu se koristiti za identifikaciju hromosomskih abnormalnosti, kao što je translokacija, jer za svaki hromosom postoji jedinstveni obrazac svjetlih i tamnih traka.
Teško je identificirati i grupirati hromosome na osnovu jednostavnog bojenja, jer ujednačena boja struktura otežava razlikovanje hromosoma. Stoga su razvijene tehnike poput G-pruganja zbog koje su se trake/pruge/bendovi pojavili na hromosomima. Te pruge bile su jednake na homolognim hromosomima, pa je identifikacija postala lakša i preciznija. Što su hromosomi manje zgusnuti, to se više traka pojavljuje kada se stvaraju G-pruge. To znači da se različiti hromosomi razlikuju u profazi nego u metafazi.[3]
- Slijede tipovi pruganja hromosoma
| Tip pruga | Megtod bojenja |
|---|---|
| C-pruganje | Konstitutivni heterohromatin |
| G-pruganje | Boja Giemsa |
| Q-pruganje | Kvinakrin |
| R-pruganje | Obrnuto Giemsa bojenje |
| T-pruganje | Telomerno |
Također pogledajte
Reference
- ^ Speicher, Michael R. and Nigel P. Carter. "The New Cytogenetics: Blurring the Boundaries with Molecular Biology." Nature Reviews Genetics, Vol 6. Oct 2005.
- ^ Nussbaum, Robert; McInnes, Roderick; Willard, Huntington (2015). Thompson & Thompson, Genetics in Medicine (Eighth izd.). Canada: Elsevier Inc. str. 58. ISBN 978-1-4377-0696-3.
- ^ Nussbaum, McInnes, Willard. Genetics in Medicine. Elsevier. str. 57–73. ISBN 978-1-4377-0696-3.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)