Izvorni kôd stranice Mehmed-paša Sokolović

← Mehmed-paša Sokolović

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećih razloga:

Ovaj članak je zaštićen tako da ga samo registrovani korisnici mogu mijenjati.

Zašto je stranica zaštićena?

Iako većinu članaka može uređivati bilo ko, poluzaštita je ponekad potrebna kako bi se spriječio vandalizam na popularnim člancima.
Razlog za zaštitu može se naći u protokolu zaključavanja. Ako nema relevantnih zapisa u protokolu zaključavanja, članak je možda premješten nakon što je zaštićen.

Šta mogu ja uraditi?

Ako imate korisničko ime, prijavite se. Ako još nemate korisnički račun, možete se registrirati; nakon 4 dana i 10 izmjena, moći ćete uređivati poluzaštićene stranice.
Razgovarajte o ovom članku s drugima.
Zatražite ukidanje zaštite članka.
Saznajte više o doprinosu našoj enciklopediji.
Ako ste primijetili grešku ili ako imate prijedlog za jednostavnu promjenu, možete poslati zahtjev za izmjenu klikom na donji link i slijeđenjem uputa. Administrator onda može izvršiti izmjenu umjesto vas. Molimo vas da prvo pogledate stranicu za razgovor, u slučaju da se o datom pitanju već ranije raspravljalo.
Pošaljite zahtjev za izmjenu

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
- Start of block: 09:48, 2 juli 2024
- Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

[[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|Mehmed-paša Sokolović]]
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski turski]]:  سوکلو محمد پاشا‎; 1506 – 11. oktobar 1579) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.<ref>Ahmet Cevdet Paşa (1986): ''Tezakir'', vol. 3, 2. izd., Türk Tarih Kurumu Basımevi, Ankara, str. 68.</ref><ref>Levon Panos Dabağyan (2002): [https://books.google.com.tr/books?hl=tr&id=WuVpAAAAMAAJ&dq=Osmanl%C4%B1%27da+%C5%9Fer+hareketleri+ve+II.+Abd%C3%BClhamid+H%C3%A2n+Sokollu+Mehmed+Pa%C5%9Fa&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%9Fnak Osmanlı'da şer hareketleri ve II. Abdülhamid Hân], Univerzitet u Michiganu, str. 35, {{ISBN|9789756618332}}</ref><ref>Yılmaz Öztuna, ''Türk Tarihinden Yapraklar, Sokollu'nun Şahsiyeti Bölümü'', 2013, {{ISBN|9754372670}}</ref> Rođen je u [[Vilajet Bosna|Bosni]], u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] kod [[Rudo]]g.

Zahvaljujući osmanlijskom carskom sistemu bio je na raznim položajima: zapovjednik carske garde (1543–1546), [[Popis Kapudan paša|kapudan paša]] (1546–1551), [[begler-beg]] [[Rumelija|Rumelije]] (1551–1555), treći vezir (1555–1561), drugi vezir (1561–1565), a kao [[Vezir|veliki vezir]] (1565–1579) služio je za vrijeme tri sultana: [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Ubijen je 1579, čime se završava njegova 15-godišnja vladavina kao ''[[de facto]]'' vladara Osmanskog Carstva.

== Biografija ==

=== Rane godine ===
O Mehmed-pašinim ranim godinama u izvorima nema mnogo podataka, a zbog čestog korištenja njegovog lika u popularnoj kulturi stvorena je poprilična zbrka između realnog i fiktivnog. Poznato je da je sin [[Džemaludin Sinan-beg]]a i da je rođen u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] pored [[Rudo]]g. Sokolović je [[denonim]] koji je izveden iz njegovog mjesta rođenja. Njegov otac je imao dva brata i sestru, koja se udala za [[Sinan-beg Boljanić|Sinan-bega Boljanića]], starijeg brata [[Husein-paša Boljanić|Huseina-paše Boljanića]]. Informacije o njegovoj porodici se iz popularne kulture često prenose u udžbenike što je stvorilo nekoliko problema u vezi Mehmed-pašinog identiteta. Prvi problem je njegov odnos sa [[Makarije|Makarijom Sokolovićem.]] Ni u jednom osmanlijskom izvoru se Makarije ne navodi kao njegov brat, a historičari smatraju da mu je mogao biti tek daleki rođak, a vrlo moguće ni to s obzirom da je Makarije iz Pive, a pivskim Sokolovićima prezime je nastalo kao patronimik. Također predanja o imenu Bajo, monaštvu ili gradnji crkve za majku su bez ikakvog naučnog utemeljenja.

=== Janjičarska edukacija ===
Prema [[Giovanni Sagredo|Giovanniju Sagredu]], a s njim se slaže i [[Radovan Samardžić]], Mehmed-paša je sa osmanaest godina napustio roditeljsku kuću. Sokolović je u Istanbulu podvrgnut oštroj disciplini disciplinu u Enderun mektebu. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[janjičari]]).

Nakon završavanja vojne akademije seli se u [[Bagdad]] 13. marta 1535. godine kako bi bio jedan od sedam graničnika carskog blagajnika [[Iskender Čelebi|Iskendera Čelebija]]. Nakon Iskenderove smrti, Mehmed se vraća u Carigrad. Osim [[Osmanlijski turski jezik|turskog]], govorio je [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[latinski jezik]].

=== Rana karijera ===
Kao vojnik briljirao je u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] i prvoj [[Opsada Beča|opsadi Beča]], gdje je bio veoma blizu sultanu [[Sulejman I|Sulejmanu I]]. Nakon rata obavljao je razne dužnosti u carskom saraju. Godine 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), 1551. postaje begler-beg [[Rumelija|Rumelije]] sa sjedištem u [[Sofija|Sofiji]], a 1546. nakon smrti [[Kapudan paša|kapudan paše]] [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] imenovan je za njegovog nasljednika. Kao kapudan paša učestvovao je u pomorskoj ekspediciji na [[Tripoli]]. Obavljajući pet godina ovu funkciju, Mehmed-paša je znatno ojačao arsenal pomorske flote.
[[File:Džamija Mehmed-paše Sokolovića (Rudo).jpg|thumb|Džamija Mehmed-paše Sokolovića u rodnim [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovićima]] pokraj [[Rudo]]g]]
Nakon smrti [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]], kralja [[Mađarska|Ugarske]] kao osmanskog vazala, 1540, [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand I]], car Svetog Rimskog Carstva, odlučio je pripojiti Ugarsku. Ugarski velikaši su izabrali dječaka [[Ivan Sigismund Zapolja|Ivana Sigismunda Zapolju]], sina Ivana Zapolje i [[Izabela Jagelović|Izabele Jagelović]], za kralja Ugarske zbog čega je Ferdinand napao Ugarsku. Izabela je vladala Ugarskom zajedno sa svojim sinom. Fratar [[George Martinuzzi]] imenovan je od strane Ivana za regenta (kasnije je imenovan za kardinala kao nagrada za njegova dostignuća u ovom sukobu). Ferdinand je poslao plaćenika Bartolomea Castolda sa više od 7000 plaćenika koji su pobijedili kontigent koji je predvodio [[Peter Petrovics]], u kojem je poginulo više od 2.500 vojnika u blizini [[Csanad]]a. Kada je sultan čuo za to, odmah je naredio Mehmed-paši Sokoloviću da krene za Ugarsku sa vojskom od 90.000 vojnika i 54 topa, zajedno sa pašama iz [[Smederevski sandžak|Smedereva]], [[Vidinski sandžak|Vidina]] i [[Nikopoljski sandžak|Nikopolja]]. Kada su snage stigle u [[Slankamen]] u [[Srijem]]u, George Martinuzzi je molio Mehmeda da ne napada Transilvaniju, tvrdeći da je ostala u posjedu sultana. Mehmed je odbacio ovaj prijedlog i ušao sa vojskom u Transilvaniju i zauzeo 16 gradova, uključujući i [[Bečej]], [[Zrenjanin]], [[Csanad]] i [[Lipova|Lipovu]]. Ovom akcijom, Sokolović je pridobio na svoju stranu mnoge srpske garnizone. Martinuzzi je odgovorio podizanjem pobune u Transilvaniji, gdje je prikupio po jednog vojnika iz svakog domaćinstva. Mehmed je morao ponovo da napadne Transilvaniju gdje je izvršio opsadu [[Temišvar]]a 14. oktobra 1540. godine. Mehmed je zahtijevao pobjedu, a gradski zapovjednik Istvan Losonci je odgovorio Mehmedu da se vrati u Rumeliju.

Mehmed drži grad opkoljen do 28. oktobra, ali ga nije mogao zauzeti. Povlači se u [[Beograd]] gdje je pokrenuo mirovne pregovore. Martinuzzi je ubijen 17. decembra 1551. godine i mirovni pregovori se završavaju. Mehmed-paša Sokolović obnavlja svoju vojsku 1552. godine i zauzima [[Temišvar]], [[Holoko]], [[Bujak]], [[Retsag]], [[Balassagyarmat]], cijeli [[Banat]] i [[Szolnok]]. Nakon toga njegove snage se pridružuju snagama [[Kara Ahmet paša|Ahmet paše]] koje su zajedno zauzele grad [[Eger]].

Sultan [[Sulejman I]] je 1532. godine [[Osmanlijsko-Safavidski rat (1532 - 1555)|objavio rat]] [[Safavidska dinastija|Safavidskoj Perziji]] zbog toga što je perzijski šah [[Tahmasp I]] htio da iskoristi sultanovu preokupaciju Ugarskom i počeo oružane upade na osmansku teritoriju. Mehmed-paša Sokolović je imao zadatak da otpremi vojsku u [[Tokat]] u zimu 1553./1554. godine koja bi se pobrinula za završne faze rata protiv Perzije. U junu 1554. godine Mehmed-paša Sokolović se pridružuje vojsci sultana u polju u blizini [[Susehri]]ja. Tu je komandovao vojskom koja je imala veliki uspjeh.

=== Vrhunac karijere i posljednje godine ===
Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. Dana [[28. juni|28. juna]] [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj velikog [[vezir]]a. Nakon smrti [[sultan]]a [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] pod opsjednutim [[Bitka kod Sigeta|Sigetom]] [[6. novembar|6. novembra]] [[1566]], janjičari na juriš zauzimaju sigetsku tvrđavu tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara.

Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] je, prilikom proboja posljednjih branilaca iz tvrđave, ranjen, te živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje budimskom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u [[Beč]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. 
[[Datoteka:Sokullu Mehmed Paşa Türbesi.jpg|mini|desno|200px|Turbe (mauzolej) Mehmed-paše Sokolović na Ejup groblju u Istanbulu.]]
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe u Bosni i širom Carstva. U svome rodnom selu [[Sokolovići]]ma kod [[Rudo]]g izgradio je džamiju i u nju uvakufio čuvenih trideset džuzova Kur'ana. Podigao je četiri mosta na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], [[Vezirov most u Podgorici]] u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću [[Rijeka Žepa|Žepe]] u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od njih je svakako najpoznatija [[ćuprija na Drini]], koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. U Turskoj se, također, nalazi veliki broj njegovih zadužbina od kojih su najpoznatije dvije džamije u Istanbulu i jedna u gradu Edirne.

Bio je oženjen unukom sultana Sulejmana Veličanstvenog, [[Ismihan|Ismihan-hatun]]. Poginuo je od strane derviša za kojeg se vjeruje da je bio iz porodice Orlović i da je Mehmed-pašu ubio kako bi osvetio svog rođaka bosanskog [[Hamza Bali Orlović Bošnjak|Hamzu Bali Orlovića Bošnjaka]] kojeg je dao smaknuti upravo Sokolović. Da ova predaja nije bez temelja govori i narodna izreka da se u Bosni ne podnose orlovi i sokolovi, izreka je navodno nastala nakon Mehmed-pašine smrti.

Ukopan je u turbetu pored [[Ejubova džamija|Ejubove džamije]] u Istanbulu.

== Također pogledajte ==
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]]
* [[Arslanagića most]]

== Reference ==
{{reflist}}
                      
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20041124122825/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/MEHMED_PASA_SOKOLOVIC.html Bošnjak Mehmed paša Sokolović]

{{Veliki veziri Osmanskog Carstva}}

{{DEFAULTSORT:Sokolović, Mehmed-paša}}
[[Kategorija:Rođeni 1506.]]
[[Kategorija:Umrli 1579.]]
[[Kategorija:Biografije, Rudo]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Paše]]
[[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Flagicon (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Podaci o zastavi Osmansko Carstvo (uredi)
Šablon:Reflist (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Veliki veziri Osmanskog Carstva (uredi)
Šablon:Veliki veziri klasičnog doba Osmanskog Carstva (1453–1550) (uredi)
Šablon:Veliki veziri pada Osmanskog Carstva (1792–1922) (uredi)
Šablon:Veliki veziri starog režima Osmanskog Carstva (1699–1792) (uredi)
Šablon:Veliki veziri transformacije Osmanskog Carstva (1550–1700) (uredi)
Šablon:Veliki veziri uspona Osmanskog Carstva (1299–1453) (uredi)
Šablon:ZD (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:ZD/core (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Mehmed-paša Sokolović.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed-paša_Sokolović"