Izvorni kôd stranice Majmuni Starog svijeta

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.
Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025
Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.
Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.
{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Repati majmuni Starog svijeta<br>''Cercopithecidae''<br>''Colobidae''
| status = Diferenciran
| slika = Olive baboon Ngorongoro.jpg
| slika_širina = 250px
|slika_opis = Maslinasti babun<br>''Papio anubis''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia =podred Anthropoidea - Catarrhini<br>Uskonosni majmuni
| superfamilia = 
| familia = ''Cercopithecidae''<br>''Colobidae''
| genus = 22 roda
| genus_autorstvo =[[John Edward Gray|Gray]], 1821
| tip_species = Rod: ''Cercopithecus''
| tip_species_autorstvo =[[John Edward Gray|Gray]], 1821
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
''Cercopithecinae'' - 12 rodova<br>
''Colobinae'' - 10 rodova
}}
[[Datoteka: Photo singe vert grand.jpg|thumb|Repati majmun Starog svijeta]]
[[Datoteka:Mandrill at san francisco zoo.jpg|thumb|Mandril (''Mandrillus sphinx'') je najveći predstavnik ove grupe repatih majmuna.]]
[[Datoteka:Papio hamadryas (aka).jpg|thumb|Glava plaštastog pavijana (''Papio anubis''). Uočava se izdužena „pasja njuška“.]]
[[Datoteka:Berberaffen Gibraltar 06.jpg|thumb| Divlji makak (''Macaca sylvanus'') je jedina [[Evropa|evropska]] vrsta ne-ljudskih primata]]. 
[[Datoteka:Patas.monkey2.jpg|thumb|Neki majmuni Starog svijeta, kao patas, vode polu-prizemni  život, tj. obitavaju i na terenu i na drveću.]]
[[Datoteka:Long tail Macaque family of 5.jpg|thumb|[[Java]]nski majmuni(''Trachypithecus auratus''), kao i sve morske mačke, žive u grupama.]]
[[Datoteka:Colubusmonkey.JPG|thumb|Plaštasti majmuni, kao i većina pripadnika porodice ''Colobidae'', hrane se lišćem]]
[[Datoteka:Macaque India 2.jpg|thumb|Hanuman-langur sa mladuncem]]
[[Datoteka:Macaque India 4.jpg|thumb|Rezus majmuni su naviknuli na ljude i često žive u gradovima.]]
[[Datoteka:Lightmatter guenon.jpg|thumb|Brazza morska mačka]]
[[Datoteka:Gelada Baboon male.jpg|thumb|Gelada (''Theropithecus gelada'')]]
[[Datoteka:Piliocolobus temminckii 0002.jpg|thumb|Crveni kolobus]]
[[Datoteka:Proboscis Monkey.jpg|thumb|Nosonje]]

'''Majmuni Starog svijeta''',   familija  ''Cercopithecidae'', grupa su [[primat]]a iz natporodice ''Cercopithecoidea'' i grane ''[[Catarrhini]]''.  Autohtoni su u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]], gdje danas naseljavaju  niz sastojina iz tropskih [[prašuma]] i [[savana]], šipražja, žbunja i planinskih terena, a [[Evropa|Evropi]] su poznati u [[fosil]]nim tragovima. Međutim, iako je eventualno unesena, [[populacija]] jedne vrste makaka  majmuna opstaje na  [[Gibraltar]]skoj stijeni (Evropa) do današnjeg dana. Majmuni Starog svijeta uključuju mnoge od najpoznatiji [[vrsta]] ne-ljudskih [[primat]]a, kao što su [[pavijan]]i  i [[makaki]].<ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> 
*:Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija  [[Slaveni|južnoslavenskih]] [[jezik]]a preuzeti su sa [[engleski jezik|engleskog]] jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ''ape'' (bos. = majmun) i ''monkey'' (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune  (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
* majmuni Starog svijeta i
* [[majmuni Novog svijeta]].<ref>Campbell  B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, {{ISBN|0-226-11636-0}}; {{ISBN|0-226-11637-9}}</ref><ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning  Ltd, New Delhi,  {{ISBN|978-81-203-3656-8}}.</ref>
==Opće osobenosti== 
Majmuni Starog  svijeta su srednje do veliki, a kreću se, zavisno od prirodnog staništa. Ima ih koji obično žive na drveću (''Colobus''  [[majmun]]i), a i takvih koji u potpunosti obitavalu na tlu., kao što su [[babun]]i. Najmanji je talapoin, dužine 34–37&nbsp;cm i težine između 0,7 i 1,3&nbsp;kg, dok je najveći je mužjak [[mandril]]a (ženke te vrste su znatno manje), oko 70&nbsp;cm dužine i težine do 50&nbsp;kg.<ref name="Natural History 1991"/>
<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/>

Po [[morfologija|morfološkom]] izgledu, su,  za razliku od [[Veliki majmuni|velikih majmuna]]a, većina imaju repove (latinsi naziv ''Cercopithecinae'', uostalom i  znači "repati majmun"), ali,  za razliku od [[Majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]] (''Platyrrhini''), repovi im nikada ne služe za hvatanje (grane, npr.). Glavne razlike između kategorija uskonosnih (''Catarhini'') i širokonosnih (''Platyrhyni'') majmuna, i njihov odnos sa velikim,  mogu se formulirati kako slijedi.
* [[Uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] od [[širokonosni majmuni|širokonosnih]] razlikuju se po strukturi nosa.
*Kod širokonosnih majmuna, nozdrve su usmjerene postrance, dok su u uskonosnih okrenute prema dolje. 
* Razlike majmuna Novog svijeta i [[veliki majmuni|velikih majmuna]]  su  svojstvima [[zub]]a: broj zuba je isti, ali su različito oblikovani. 
*Druge razlike uključuju i cjevaste  [[uho|ušne]] [[kost]]i razlike u zubnoj formuli.
*[[Uskonosni majmuni]]  imaju 8 pretkutnjaka (premolara):
**gornji = 2.1.2.3
**donji = 2.1.2.3.
*[[Širokonosni majmuni]] imaju zubnu formulu sa 12  pretkutnjaka (premolara):
**gornji = 2.1.3.3
**donji = 2.1.3.3.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref><ref>Jobling  M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>

Nekoliko majmuna Starog svijeta imaju anatomske neobičnosti. [[Kolobus]]i imaju kvataljker zna palčevima koji pomažu pri kretanju na drveću, nosonja ima svojstveno oblikovanu njušku, dok je majmun prćastog nosa, gotovo da ga i nema.  [[Penis]] mužjaka mandrila je crvene boje, [[skrotuma]]  je lila ( jorgovan) boje, a i lice također ima svijetle obojenost kao što su genitalije. To  se javlja kao specijalno obilježje samo u dominantnog  mužjaka u grupama za više mužjaka.

Većina ovih majmuni su bar djelomično  svaštojedi (omnivori), ali svi preferiraju [[biljke|biljnu]] hranu, kojia čini najveći dio ishrane. ''Colobinae'' su najviše vegetarijanaci, uzimajući prvenstveno [[list|lišče]],  a jede i samo mali broj insekata, dok su ostale vrste vrlo oportunističke. Prvenstveno jedu voće, ali konzumiraju i gotovo svaku dostupnu hranu, kao što su cvijeće, lišće, lukovice i [[rizom]]i, [[insekt]]i, [[puž]]evi, pa čak i mali [[kičmenjak|kičmenjaci]].  Hrana divljeg makaka  sastoji se uglavnom od lišća i korijenja, iako također jedu i  [[insekt]]e, a  [[kadar|kedrovinu]] koriste izvor vode.<ref name="cedar">Ciani, Andrea Camperio, Loredana Martinoli, Claudio Capiluppi, Mohamed Arahou, and Mohamed Mouna. "Effects of Water Availability and Habitat Quality on Bark-Stripping Behavior in Barbary Macaques." Conservation Biology 15.1 (n.d.): 259-65. JSTOR. Web. 14 Nov. 2012.</ref>
[[Trudnoća]] kod majmuna Starog svijeta  traje između pet i sedam mjeseci. Rađaju obično samo jednom, iako se, kao i kod ljudi,  povremeno rađaju također i blizanci. Mladi se rađaju relativno dobro razvijeni  i u stanju su da se,  već od rođenja, prednjim udovima,   drže za krzno svoje majke. U poređenju sa većinom  drugih [[sisar]]a, oni imaju relativno dug period do [[spol]]ne zrelosti, koja se javlja pri uzrastu od četiri do šest godina,  što je tipično za većinu vrsta.
[[Datoteka:Semnopithecus hypoleucos.JPG|thumb|right|Bjelonogi sivi langur (''Semnopithecus hypoleucos'')]]

Kod većine [[vrsta]], kćeri ostaju da žive  sa svojim majkama, tako da je osnovna društvena grupa među majmunima Starog svijeta je matrijarhatna (majčinska) trupa. Mužjaci  napuštaju grupu pri  postizanju adolescencije i pronalaze  nove trupa da im  se pridruže. U mnogim vrstama, samo jedan odrasli  (dominantni) mužjak  živi u svakoj  grupe, izbacujući sve rivale, ali drugi su tolerantniji. Uspostavljaju se hijerarhijski odnosi između dominantnih  i podređenih  mužjaka. Veličina grupa su vrlo varijabilne, čak i unutar vrsta, ovisno o raspoloživosti hrane i drugih resursa.<ref name="Natural History 1991"/><ref name="Wood B. 2005"/>
==Evolucija i mogući preci==
[[Image:Paracolobus chemeroni.JPG|thumb|right|[[Fosil]] ''Paracolobus chemeroni'']]
Pronađeni su [[fosil]]i tarzoidnih [[primat]]a, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'',  ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'')  potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' ([[oligocen]] [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'',  ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus''  i  ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna.
U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci [[primat]]a koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših [[uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]]9 i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[orangtani]], [[čimpanze]] i [[gorile]], iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u [[fosil]]ni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]]  svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji [[giboni]]. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim [[osobina]]ma.

==Klasifikacija==
Porodica ''Ceccopithecidae'' ima dvije potfamilije:
* '' Cercopithecinae'' (pretežno [[Afrika|afričke]], ali uključuje i rodove makaka  ([[Azija]] i sjeverna [[Afrika]]) i
*''Colobidae'', koje uključuju većinu [[Azija|azijskih]] rodova i [[Afrika|afričke]] [[kolobus]]e.
*'''Superfamilija ''Cercopithecoidea''', Majmuni starog svijeta (repati)
** '''Familija ''Cercopithecidae''' 
*** Subfamilija ''Cercopithecinae''
**** Tribus  ''Cercopithecini''
***** Rod Allenovi močvarni majmuni, ''Allenopithecus''
****** Allenov močvarni  majmun, ''Allenopithecus nigroviridis''
***** Rod ''Miopithecus'', talapoini
****** [[Angola|Angolski]] talapoin, ''Miopithecus talapoin''
****** [[Gabon]]ski  talapoin, ''Miopithecus ogouensis''
***** Rod  Poto majmuni, ''Erythrocebus''
****** [[Poto]], ''Erythrocebus patas''
***** Rod  ''Chlorocebus''
****** Zeleni majmun, ''Chlorocebus sabaeus''
****** Grivet, ''Chlorocebus aethiops''
****** Balasti planinski  vervet, ''Chlorocebus djamdjamensis''
****** Tantalus, ''Chlorocebus tantalus''
****** Vervet, ''Chlorocebus pygerythrus''
****** Malbrouck, ''Chlorocebus cynosuros''
***** Genus ''Cercopithecus'', zamorci
****** Drijas  ili  salongo zamorac, ''Cercopithecus dryas''
****** Diana zamorac, ''Cercopithecus diana''
****** ''Roloway'' zamorac, ''Cercopithecus roloway''
****** Veliki ravnonosni zamorac, ''Cercopithecus nictitans''
****** Plavi zamorac, ''Cercopithecus mitis''
****** Srebreni zamorac, ''Cercopithecus doggetti''
****** Zlatni zamorac, ''Cercopithecus kandti''
****** Sykesov zamorac, ''Cercopithecus albogularis''
****** Mona zamorac, ''Cercopithecus mona''
****** Campbellov zamorac, ''Cercopithecus campbelli''
****** Loweov mona zamorac, ''Cercopithecus lowei''
****** Krestasti mona majmun, ''Cercopithecus pogonias''
****** Wolfov mona zamorac, ''Cercopithecus wolfi''
******Dentov mona majmun, ''Cercopithecus denti''
****** Mali ravnonosni zamorac, ''Cercopithecus petaurista''
****** Bjelogrli zamorac, ''Cercopithecus erythrogaster''
****** Sclaterov zamorac, ''Cercopithecus sclateri''
****** Crvenouhi zamorac, ''Cercopithecus erythrotis''
****** Brkati zamoracn, ''Cercopithecus cephus''
****** Crvenorepi zamorac, ''Cercopithecus ascanius''
****** L'Hoestov zamorac, ''Cercopithecus lhoesti''
****** Preussov  majmun, ''Cercopithecus preussi''
****** Suncorepi zamorac, ''Cercopithecus solatus''
****** Hamlynov zamorac, ''Cercopithecus hamlyni''
****** Lesula, ''Cercopithecus lomamiensis''
****** De Brazzaov majmun, ''Cercopithecus neglectus''
**** Tribus  ''Papionini''
***** Rod '' Makaka, ''Macaca''
****** [[Berberi|Berberski]] (divlji) makak, ''Macaca sylvanus''
****** Lavorepi makak, ''Macaca silenus''
****** Južni svinjorepi makak ili beruk, ''Macaca nemestrina''
****** Sjeverni svinjorepi makak, ''Macaca leonina''
****** Pagai otočni makak  ili  bokoi, ''Macaca pagensis''
****** Siberut makak, ''Macaca siberu''
****** Mavarski makak, ''Macaca maura''
****** Čizmasti makak, ''Macaca ochreata''
****** Tonkeanski makak, ''Macaca tonkeana''
****** Heckov makak, ''Macaca hecki''
****** Gorontalo makak, ''Macaca nigrescens''
****** [[Celebes]]ki krestasti makak  ili crni majmun, ''Macaca nigra''
****** Rakojedi makak ili dugorepi makak ili ''kera'', ''Macaca fascicularis''
****** Patrljkorepi makak ili medvjedoliki makak, ''Macaca arctoides''
****** Rezus makak, ''Macaca mulatta''
****** [[Formoza]]nski kamenski makak, ''Macaca cyclopis''
******[[Japan]]ski makak, ''Macaca fuscata''
****** [[Cejlon]]ski majmun, toko,  ''Macaca sinica''
****** Haubasti makak, ''Macaca radiata''
****** Assamski makak, ''Macaca assamensis''
****** [[Tibet]]ski makak ili  Milne-Edwardsov makak, ''Macaca thibetana''
****** Arunača makak ili ''munzala'', ''Macaca munzala''
***** Rod  ''Lophocebus'', krestasti mangabi
******Sivoobrazni obalni mangabi, ''Lophocebus albigena''
******Crnoobrazni mangabi, ''Lophocebus aterrimus''
******Opdenboschov mangabi, ''Lophocebus opdenboschi''
******[[Uganda|Ugandski]] mangabi, ''Lophocebus ugandae''
******Johnstonov mangabi ''Lophocebus johnstoni''
******Osman Hillov mangabi, ''Lophocebus osmani''
***** Rod ''Rungwecebus''
****** Kipunji, ''Rungwecebus kipunji''
***** Rod  ''Papio'',  [[pavijani]]
****** Hamedrijas, ''Papio hamadryas''
****** [[Gvineja|Gvinejski]] pavijan, ''Papio papio''
****** [[Maslina]]sti pavijan, ''Papio anubis''
****** Žuti pavijan, ''Papio cynocephalus''
****** Hakma pavijan, ''Papio ursinus''
***** Rod ''Theropithecus''
****** Gelada pavijan, ''Theropithecus gelada''
***** Rod ''Cercocebus'',  bjelooki  mangabeji
****** Garavi mangabej, ''Cercocebus atys''
******Kragnasti  mangabej, ''Cercocebus torquatus''
****** Agila mangabej, ''Cercocebus agilis''
******Zlatnotrbi mangabej, ''Cercocebus chrysogaster''
******''Mangabej sa ''Tana Rivera'', ''Cercocebus galeritus''
******Sanjeanski mangabej, ''Cercocebus sanjei''
***** Rod  ''Mandrillus''
****** Mandril, ''Mandrillus sphinx''
****** Dril, ''Mandrillus leucophaeus''
*** Subfamilija ''Colobinae''
**** [[Afrika|Afrička grupa]]
***** Rod ''Colobus'', crnobijeli [[kolobus]]i
****** Crni kolobus, ''Colobus satanas''
****** [[Angola|Angolski]]  kolobus, ''Colobus angolensis''
****** [[Kralj]]evski kolobus, ''Colobus polykomos''
****** [[Medvjed|Medvjeđi]] kolobus, ''Colobus vellerosus''
****** Plaštasti guereza, ''Colobus guereza''
***** Rod ''Piliocolobus'', crven kolobusi
******Zapadni crveni kolobus, ''Piliocolobus badius''
******Pennantov kolobus, ''Piliocolobus pennantii''
****** Preussov crveni kolobus, ''Piliocolobus preussi''
******Thollonov crveni kolobus, ''Piliocolobus tholloni''
****** [[Afrika|Centralnoafrički]] crveni kolobus, ''Piliocolobus foai''
****** [[Uganda|Ugandski]] crveni kolobus, ''Piliocolobus tephrosceles''
****** Uzungwanski crveni kolobus, ''Piliocolobus gordonorum''
****** [[Zanzibar]]ski crveni kolobus, ''Piliocolobus kirkii''
******Kolobus sa ''Tana Rivera'', ''Piliocolobus rufomitratus''
*****Rod ''Procolobus''
******[[Maslina]]sti kolobus, ''Procolobus verus''
**** Grupa Languri (lišćarski majmuni)
***** Rod  ''Semnopithecus'', sivi ili hanuman languri
****** [[Nepal]]ski sivi langur, ''Semnopithecus schistaceus''
****** [[Kašmir]]ski sivi langur, ''Semnopithecus ajax''
****** Tarai sivi langur, ''Semnopithecus hector''
******Sjeverni nizijski sivi langur, ''Semnopithecus entellus''
****** Bjelonogi sivi  langur, ''Semnopithecus hypoleucos''
******Južni nizijski sivi langur, ''Semnopithecus dussumieri''
****** Ćubasti sivi langur, ''Semnopithecus priam''
***** Rod ''Trachypithecus'' lutunzi
****** ''T. vetulus'' grupa
******* Rumenoobrazni langur, ''Trachypithecus vetulus''
******* Nilgiri langur, ''Trachypithecus johnii''
****** ''T. cristatus'' grupa
******* [[Java]]nski lutung, ''Trachypithecus auratus''
*******Srebreni lutung ili srebreni lišćarski majmun, ''Trachypithecus cristatus''
******* [[Indokina|Indokineski]] lutung, ''Trachypithecus germaini''
******* Tenasserim lutung, ''Trachypithecus barbei''
****** ''T. obscurus'' grupa
******* Sumračni lišćarski ili  spektralni lišćarski majmun, ''Trachypithecus obscurus''
******* Phayreov lišćarski majmun, ''Trachypithecus phayrei''
****** ''T. pileatus'' grupa
*******Kapasti langur, ''Trachypithecus pileatus''
******* Shortridgeov langur, ''Trachypithecus shortridgei''
*******Geeov zlatni  langur, ''Trachypithecus geei''
****** ''T. francoisi'' grupa
******* Fransoin langur, ''Trachypithecus francoisi''
******* Hatinh langur, ''Trachypithecus hatinhensis''
*******Bjeloglavi  langur, ''Trachypithecus poliocephalus''
******* [[Laos]]ki  langur, ''Trachypithecus laotum''
*******Delacourov langur, ''Trachypithecus delacouri''
*******[[Indokina|Indokineski]] crni langur]], ''Trachypithecus ebenus''
*****Rod  ''Presbytis'' surili
****** [[Sumatra]]nski surili, ''Presbytis melalophos''
****** Trakasti surili, ''Presbytis femoralis''
****** Sarawakanski surili, ''Presbytis chrysomelas''
******Bjelobutni  surili, ''Presbytis siamensis''
******Bjeloglavi surili, ''Presbytis frontata''
****** [[Java]]nski surili, ''Presbytis comata'' 
****** Thomasov langur, ''Presbytis thomasi''
****** Hoseov langur, ''Presbytis hosei''
******Kestenjasti lišćarski langur, ''Presbytis rubicunda''
******Mentawai langur ili   ''joja'', ''Presbytis potenziani''
****** Natuna otočni surili]], ''Presbytis natunae''
**** Grupa neupareno nosastih majmuna
***** Rod ''Pygathrix''  douki
****** Crveni douk, ''Pygathrix nemaeus''
****** Crni douk, ''Pygathrix nigripes''
****** Sivi douk, ''Pygathrix cinerea''
***** Rod ''Rhinopithecus'', prćastnosni majmuni
****** Zlatni prćatonosni majmun, ''Rhinopithecus roxellana'' 
******Crni prćastonosni majmun, ''Rhinopithecus bieti''
******Sivi prćastonosni majmun, ''Rhinopithecus brelichi''
******Tonkingški prćastonosni langur, ''Rhinopithecus avunculus''
***** Rod  ''Nasalis'', nosonje
****** Surlasti majmun, ''Nasalis larvatus''
***** Rod  ''Simia'', simije
****** [[Svinja|Svinjorepi]]  langur, ''Simias concolor''

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Životinje]]
*[[Sisari]]
*[[Majmuni]]
*[[Antropoidi]]

==Vanjski linkovi==
*[[List of Old World monkey species]]
*[[List of primates by populations]]
{{Commons|Cercopithecidae}}
{{Wikivrste|Cercopithecoidea}}
{{Wikivrste|Cercopithecidae}}
{{reflist}}
{{Primates}}
{{C.Cercopithecinae nav}}
{{C.Colobinae nav}}

[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Majmuni]]
Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:
Šablon:C.Cercopithecinae nav (uredi)
Šablon:C.Colobinae nav (uredi)
Šablon:Commons (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:Infokutija (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Primates (uredi)
Šablon:Reference (uredi)
Šablon:Reflist (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Taksokvir (uredi)
Šablon:Wikivrste (uredi)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Nazad na Majmuni Starog svijeta.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Majmuni_Starog_svijeta"