Izvorni kôd stranice Hrvati

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪EPIC‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected.

Start of block: 09:48, 2 juli 2024
Expiry of block: 09:48, 2 juli 2025

Your current IP address is 206.189.44.186. The blocked range is 206.189.32.0/20.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Tačnost}}{{Kontroverzno}}{{Infokutija etnička grupa|
|grupa=Hrvati
|slika=Map of the Croatian Diaspora in the World.svg
|ukupno= 6,2<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv Hrvatski jezik na Ethnologue.com]</ref> - 9 miliona<ref name="HWC">{{Cite web |url=http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |title=Hrvatski Svjetski Kongres |access-date=16. 2. 2009 |archive-date=23. 6. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030623031342/http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |url-status=dead }}</ref><small>(procjena)</small>
|jezici=[[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|vjera=pretežno [[katolicizam|rimokatolička]]
|vezano=[[Slaveni]]<br />[[Južni Slaveni]]
|pop1=3,874,321|pop10=40,848|pop2=544,780|pop3=414,714 – 1.2 millijuna|pop4=441,000|pop5=200,000 – 380,000|pop6=250,000|pop8=133,965|pop9=57,900|regija1={{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]|regija2={{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]|regija3={{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|regija4={{ZD|NJE}} [[Njemačka]]|regija5={{ZD|ČIL}} [[Čile]]|regija6={{ZD|ARG}} [[Argentina]]|regija8={{ZD|KAN}} [[Kanada]]|regija9={{ZD|AUS}} [[Australija]]|regija10={{ZD|SRB}} [[Srbija]]|pop11=57,900|pop12=40,000|pop13=35,642|pop14=35,000|regija11={{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]|regija12={{ZD|FRA}} [[Francuska]]|regija13={{ZD|SLO}} [[Slovenija]]|regija14={{ZD|ŠVE}} [[Švedska]]}}
'''Hrvati''' su [[narod]] u grupi  [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], koji uglavnom nastanjuje područje [[Hrvatska|Hrvatske]], a žive i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao jedan od tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]. Znatne hrvatske manjine žive u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Austrija|austrijskoj]] pokrajini [[Gradišće]], [[Italija|Italiji]] u području [[Molise]], u [[Moravska|Moravskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]] te u pograničnim područjima zapadne [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Rusija|Rusije]],{{Izvor}} [[Rumunija|Rumunije]]. Hrvati se često određuju kroz vezanost uz [[katoličanstvo]] i [[hrvatski jezik]] i vojničko zanimanje. [[Hrvatska|Hrvatski]] najamnici u svim carskim vojskama od [[Karlo V|Karla V]] do [[Napoleon]]a i [[Habzburg]]a slovili su kao odani i hrabri vojnici. Najčuvenije konjičke jedinice su svakako La Cavalerie Cravate (La Kavaleri Kravat), mornarica i laka husarska konjica, te Trenkovi panduri. Po crvenom rubcu, koji su supruge, vjerenice, sestre ili majke svojim najmilijima vezivale oko vrata dobila je ime [[kravata]], dok nekoliko termina u konjaništvu podsjeća na hrvatske konjanike, kao Korbač (od Korbat) ili Kravaš od (le Cravate) ili poseban hrvački zahvat - kravata.

Hrvata ima oko 4,5 miliona u Hrvatskoj i oko 500.000 u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].{{Izvor}}
Njihov broj u inostranstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se{{Izvor}} da u [[dijaspora|dijaspori]] živi barem jednako mnogo Hrvata kao i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveće emigrantske grupe žive u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], a zatim u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Od drugih kontinenata, [[Amerika]] ima najbrojniju hrvatsku imigraciju, i to u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] ([[Ohio]], [[California]]) i [[Kanada|Kanadi]] ([[Mississauga]]), kao i u [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u, [[Brazil]]u. U obje Amerike brojnost se procjenjuje na oko tri miliona Hrvata{{Izvor}}. Postoje i važne hrvatske manjine u [[Australija|Australiji]] ([[Perth]], [[Sydney]]) i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], kao i u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Samo u periodu od 1900-14 iselilo se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] evidentiranih 600.000 Hrvata, koji su otišli u ekonomsku emigraciju.{{Izvor}}

Porijeklo Hrvata prije [[velika seoba naroda|velike seobe naroda]] nije sigurno.{{Izvor}} Jedna teorija<sup>(koja?)</sup> kaže da Hrvati potječu iz stare [[Perzija|Perzije]], današnjeg [[Iran]]a, te da se radi o sarmatskom plemenu, koje se izmiješalo sa [[Slaveni]]ma. Poznato je da riječ Hrvat nije slavenskog porijekla.{{Izvor}} Prvi navod njihova imena, ''Horovathos'', nalazi se na dva kamena ispisana [[grčki]]m pismom iz [[200]] godine, nađenima u luci [[Tanais]] na poluotoku [[Krim]]. Oba kamena se čuvaju u arheološkom muzeju ruskog grada [[Sankt Petersburg]]a, a otkrio ih je [[Hido Bišćević]], hrvatski ambasador u [[Rusija|Rusiji]].{{Izvor}}

Početkom [[7. vijek]]a, Hrvati su napustili područje sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i istočno od rijeke [[Visla|Visle]] gdje su osnovali jedno od dva svoja kraljevstva ''[[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]]'') i na Istok do [[Dnjepar|Dnjepra]] gdje su imali svoje drugo kraljevstvo pod imenom [[Crvena Hrvatska]] i naselili se uzduž [[Dinaridi|Dinarida]]. Davnašnja povezanost s tim pradomovinama{{Nedostaje referenca}} naročito se ogleda u ikavici kojom govore samo [[Ukrajinci]], Hrvati i [[Bošnjaci]].{{Izvor}} Nove države zapremale su prostor uz [[Jadransko more|jadransku obalu]] između današnje [[Albanija|Albanije]] na jugoistoku i današnje [[Venecija|Venecije]] na sjeverozapadu, te do [[Mačva|Mačve]] i [[Podravina|Podravine]] na sjeveru. Kasnije su ta dva imena nestala, a pojavile su se dvije nove kneževine: Panonska i Dalmatinska, čiji su kneževi Ljudevit i Tomislav otjerali Franke i [[Bugari|Bugare]] s područja svojih država. (Pogledati Historiju Hrvata Ferde Šišića. Bijela Hrvatska je okupirana od  [[Poljska|Poljske]], a grupa od stotinjak hiljada Bijelih Hrvata u Poljskoj postojala je do staljinskog režima.{{Izvor}} Majka nedavno preminulog Pape Ivana Pavla Drugog bila je Bijela Hrvatica.{{Izvor}} Najveći dio Bijelih Hrvata iselio se u USA.{{Izvor}}
 
[[Genetika]], kaže da je većina Hrvata miješani genotip, ali glavna grupa gena specifična je za jednu "dinarsku" podgrupu, koja je vjerovatno naslijeđena od predslavenskih stanovnika [[Dinara|dinarske]] Hrvatske i to u gotovo 50% populacije.
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|278x278piksel|Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran.]]
Iako malobrojna nacionalna grupa, Hrvati kroz svoju dvadeset vijekova dugu historiju{{Nedostaje referenca}} učestvuju u gotovo svim područjima ljudske civilizacije s priličnim doprinosom. Iako je prvi pisani dokument iz početka 12. vijeka, jedno hrvatsko ime (knez Trpimir) zapisano je već 850. godine, što znači da njihova pismenost datira mnogo prije nego prvi sačuvani pisani dokument. Prvi univerzitet u Hrvata postojao je već u 13. vijeku,{{Izvor}} a razorili su ga Križari u svom pljačkaškom pohodu na Palestinu. Pet naučnika i umjetnika hrvatskog porijekla su dobitnici Nobelove nagrade, a hrvatski jezik je u Srednjem vijeku bio jedan od pet jezika na kojima se po evropskim univerzitetima odvijala nastava: italijanski, latinski, njemački, hrvatski i poljski.{{Izvor}} Car Karlo Veliki, prvi ujedinitelj Evrope govorio je hrvatski.{{Izvor}} Od južnoslavenskih naroda stanovnici današnje Dalmacije medju prvima dolaze u dodir s [[Arapi]]ma i prvi prihvaćaju [[Islam]].{{Izvor}} Još dvije afričke metropole duguju svoju historiju Hrvatima, braća Seljan su izradili plan za urbanizaciju [[Adis Abeba|Adis Abebe]] a Dragutin Lerman je utemeljio [[Leopoldville]]{{Izvor}}. U sportovima su brojne hrvatske ekipe i pojedinci dosegli najviši svjetski nivo od [[rukomet]]a, [[Vaterpolo|vaterpola]], [[nogomet]]a, [[Odbojka|odbojke]], do [[boks]]a, hrvanja, borilačkih azijskih sportova, [[tenis]]a i [[Skijanje|skijanja]]. Brojne naučne discipline su obogaćene doprinosom naučnika hrvatskog porijekla: [[Julije Klović]], [[Faust Vrančić]], [[Marin Getaldić]], [[Ruđer Bošković]], [[Lavoslav Ružička]], [[Vladimir Prelog]], [[Miroslav Radman]] i drugi, koje se može u svjetskim enciklopedijama naći pod nadimkom Dalmata, dok je u muzičkoj umjetnosti značajano mjesto zauzelo nekoliko operskih pjevačica Maja Strozzi, Milka Trnina, Zinka Kunc, Ruža Pospiš i brojne druge. Popularnost Mike Trnine u ono doba nadilazi slavu najvećih operskih diva, a Zinka Kunc dugo godina bila je neprikosnovena primadona njujorškog Metropolitena. Jednu od najvrijednijih svjetskih kolekcija umjetnina, procijenjenu na više od 10 milijardi eura, svojem narodu poklonio je [[Ante Topić Mimara]].
[[Datoteka:02 Ferdinand Quiquerez Dolazak Hrvata k moru.JPG|mini|Slika Ferde Quiquereza (Kikereca) ''"Dolazak Hrvata k moru"'']]
Od Hrvata također potječe i ideja ujedninjenja svih [[Slaveni|Slavena]] u jedan narod.{{Izvor}} Prvi, [[panslavist]], je bio, u 17. vijeku, [[Juraj Križanić]] porijeklom iz [[Bihać]]a, koji je sanjao o slavenskom carstvu od [[Rusija|Rusije]] do [[Jadransko more|Jadrana]], a drugi, idejni otac južnoslavenstva bio je osječki nadbiskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Obje ideje su neslavno propale.

Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. godine formirana je kratkotrajna [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se potom [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] spojila u novo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]] , kasnije nazvano [[Jugoslavija]] . U novom kraljevstvu prvotno je zadržana teritorijalna podjela na povijesne pokrajine, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] , ali je kasnija podjela zemlje na područja i banove smanjila nacionalni i historijski karakter administrativne podjele. Nakon formiranja banovine 1929. godine, Hrvati su se uglavnom nastanili na područjima [[Sava|Save]] i [[Primorje (župa)|Primorja]]., ali u manjoj mjeri je bilo i područja u susjednim banovima. U pokušaju da se riješi hrvatsko pitanje u Jugoslaviji, 1939. nastala je [[Banovina Hrvatska]] koja je obuhvaćala područja nekadašnje [[Sava|Save]] i [[Primorska banovina|Primorske Banovine]], kao i dijelove [[Zetska banovina|Zetske]] , [[Drinska banovina|Drinske]] , [[Vrbaska banovina|Vrbaske]] i [[Dunavska banovina|Podunavske banovine]] . U Banovini je [[Hrvatska]] pronašla najveći broj kriški<sup>(?)</sup> [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u kojima su Hrvati činili većinu stanovništva, ali i jedan broj kriški<sup>(?)</sup> u kojima su većinu činili [[Srbi]] .

Okupacija i podjela [[Jugoslavija|Jugoslavije]] 1941. formirala je, pod pokroviteljstvom [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] , marionetsku [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u kojoj je uspostavljen [[Ustaše|ustaški režim]] . Pored većine bivše [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] obuhvaćala je i cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i cijeli [[Srem]] , odnosno područja nastanjena uglavnom [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]. Vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] proglasile su [[Muslimani (narod)|muslimane]] Hrvatima [[Islam|islamske vjeroispovijesti]], dok su [[Srbi]] u ovoj zemlji podvrgnuti [[progon]]u i [[genocid]]u. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] nije obuhvaćala neka obalna područja bivše [[Banovina Hrvatska|hrvatske Banovine]], koju je [[Italija]] okupirala i pripojila, niti to područje.[[Međimurje]] je okupirala i pripojila [[Mađarska]] . Iako je većina Hrvata u početku surađivala s ustaškim režimom, jedan se dio pridružio i jugoslavenskim [[partizani]]ma .

Nakon vojnog poraza Sila Osovine , [[Jugoslavija]] je obnovljena kao socijalistička federacija, u kojoj je jednu od šest republika činila i [[Hrvatska]] . U odnosu na [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], nova [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalistička Hrvatska]] nije obuhvaćala [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i istočni [[Srem]], ali su joj pripale [[Baranja]] i [[Istra]] i obuhvaćale su [[Međimurje]], kao i obalna područja bivše [[Banovina|Banovine]]. Znatan broj Hrvata ostao je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] , gdje je imao jednak status sa [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|muslimanima]] . Dugogodišnji predsjednik socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio je [[Josip Broz Tito]] , hrvatski državljanin.

U trenutku raspada Jugoslavije, 1990-ih , [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] proglasile su nezavisnost. Do 1995. godine u tim je zemljama vodio [[građanski rat]] u kojem su sudjelovali Hrvati. Srbi u Hrvatskoj , nasuprot novom hrvatskom režimu na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] , formirali su [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]] , koju je 1995. godine porazila [[Oružane snage Republike Hrvatske|vojska Hrvatske]], nakon čega je veliki dio [[Srbi|Srba]] pobjegao iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati iz Bosne i Hercegovine]] naselili su se na područjima koja su [[Srbi]] ostavili u Hrvatskoj . Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] , Hrvati su se formirali s ovih prostora - [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] . Kasnije je ukinut i uključen u novoformiranu  [[Federacija Bosne i Hercegovine|federaciju]] (današnja [[Federacija Bosne i Hercegovine]] ). Nakon [[Dejtonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] 1995. godine , kojim je okončan rat u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvati imaju status jednog od tri konstitutivna naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i stupanj teritorijalne autonomije na kantonalnoj razini .

== Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948. – 1991 ==
{| class="wikitable"
!Bivše republike
! colspan="2" |1948.
! colspan="2" |1953.
! colspan="2" |1961.
! colspan="2" |1971.
! colspan="2" |1981.
! colspan="2" |1991.
|-
|{{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}
|614,123
|23,9 %
|654,229
|23,0 %
|711,665
|21,7 %
|772,491
|20,6 %
|758,140
|18,4 %
|755,895
|17,3 %
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|granica|25x25piksel{{Mrtav link}}|26x26px]] [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]]
|6,808
|1,8 %
|9,814
|2,3 %
|10,664
|2,3 %
|9,192
|1,7 %
|6,904
|1,2 %
|6,249
|1 %
|-
|{{ZID|SR Hrvatska}}
|2,975,399
|78,7 %
|3,128,661
|79,5 %
|3,339,890
|80,3 %
|3,513,647
|79,4 %
|3,454,356
|75,1 %
|3,736,356
|78,1 %
|-
|{{ZID|SR Makedonija}}
|2,060
|0,2 %
|2,710
|0,2 %
|3,750
|0,3 %
|3,882
|0,2 %
|3,307
|0,2 %
|2,450
|0,1 %
|-
|{{ZID|SR Slovenija}}
|16,069
|1,1 %
|17,978
|1,2 %
|31,429
|2,0 %
|42,657
|2,5 %
|55,625
|2,9 %
|54,212
|2,8 %
|-
|[[Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|granica|24x24piksel{{Mrtav link}}|25x25px]] [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
|169,894
|2,6 %
|162,158
|2,3 %
|196,411
|2,6 %
|184,913
|2,2 %
|149,368
|1,6 %
|105,406
|1,1 %
|-
|{{ZID|Jugoslavija}}
|3,784,353
|24,0 %
|3,975,550
|23,5 %
|4,293,809
|23,1 %
|4,526,782
|22,1 %
|4,428,005
|19,7 %
|4,660,568
|19,8 %
|}

== Broj Hrvata današnjim republikama bivše SFRJ ==
{| class="wikitable"
!Današnj republike
! colspan="2" |
|-
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|544.780<ref>{{Cite web|url=http://www.popis2013.ba/|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis2013.ba|access-date=1. 12. 2019|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115627/http://www.popis2013.ba/|url-status=dead}}</ref>(2013)
|15%
|-
|{{ZID|Crna Gora}}
|6811
| -
|-
|{{ZID|Hrvatska}}
|3.874.321<ref>{{Cite journal|date=17. 9. 2019|title=Stanovništvo Hrvatske|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske&oldid=5325717|journal=Wikipedija|language=hr}}</ref>(2011)
|90,42%
|-
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|2.686<ref>{{Cite web|url=http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749|title=HRVATI U MAKEDONIJI|date=23. 2. 2011|website=Hrvatski Glas Berlin|access-date=1. 12. 2019}}</ref>(2003)
| -
|-
|{{ZID|Slovenija}}
|35.642<ref>{{Cite web|url=https://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7|title=Statistični urad RS - Popis 2002|website=www.stat.si|access-date=1. 12. 2019|archive-date=23. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123204739/https://www.stat.si/Popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7|url-status=dead}}</ref> (2002)
|1,81%
|-
|{{ZID|Srbija}}
|70 602 (2002)
| -
|}

== Hrvati na Balkanu ==
[[Datoteka:BiH Popis 2013 Hrvati.svg|mini|Udio [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] prema popisu iz 2013.]]
Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku, te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku.

'''[[Hrvati u Bosni i Hercegovini]]'''

* [[Srednja Bosna]]: ([[Jajce]], [[Dobretići]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Žepče]] i [[Usora (čvor)|Usora]], te djelomično [[Vareš]], [[Travnik]], [[Maglaj]], [[Fojnica]], [[Bugojno]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Tuzla]], [[Kraljeva Sutjeska]]-[[Kakanj]], i Stup-[[Sarajevo]]).
* [[Zapadna Hercegovina|Zapadna]], južna i dijelom sjeverna [[Hercegovina]]: ([[Široki Brijeg]], [[Posušje]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čapljina]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Ravno]], [[Čitluk]], [[Neum]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]], [[Kupres]],[[Prozor-Rama|Prozor- Rama]], te dijelove Doljani i Slatina-[[Jablanica]], Bijela i Neretvica-[[Konjic]]).
* [[Bosanska Posavina]]: ([[Orašje]], [[Odžak]], [[Domaljevac-Šamac]] te određene dijelove općina: [[Brčko]], [[Bosanski Šamac]], [[Bosanski Brod]], [[Derventa]], [[Modriča]] i [[Gradačac]]).
* [[Bosanska krajina|Zapadna Bosna]] (Bosanska krajina): Značajan udio Hrvata živi na području Zavalja oko [[Bihać]]a, naselja Sasina, Haramine, Ljubija, Stara Rijeka i okolna naselja između [[Prijedor]]a i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], Hrvati su zastupljeni i u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Kotor-Varoš|Kotor Varoša]] i [[Teslić]]a.

[[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|mini|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]]
'''[[Hrvati u Srbiji]]''', '''[[Hrvati u Vojvodini]]''',

* '''[[Hrvati u Srbiji]]''' su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina.Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije.
* '''[[Hrvati u Vojvodini]]''' su jedna od nacionalnih manjina u toj autonomnoj pokrajini Republike Srbije. Prema popisu iz 2002. godine, Hrvata je u [[Vojvodina|Vojvodini]] bilo 56.546 i činili su 2,78% stanovništva ove pokrajine. Po vjeroispovijesti, Hrvati u Vojvodini su uglavnom katolici, ali ima i drugih vjeroispovijesti, dok je hrvatski jezik jedan od šest službenih jezika Vojvodine.Mnogo Hrvata u Vojvodini živi u [[Subotica|Subotici]],[[Sombor]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]].

'''[[Bunjevci]]''', '''[[Šokci]]''', '''[[Janjevci]], [[Karaševski Hrvati]]'''

*'''[[Bunjevci]]''' jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda koji žive u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],[[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Vojvodina|Vojvodini]].Neka glavna naselja Bunjevaca ([[Cesarica]], [[Klenovica]], Krasno Polje, Krmpote, [[Krivi Put]], [[Lič]], [[Lukovo Šugarje]], [[Senjska Draga]], [[Stinica]], [[Seline]], [[Zagon]]. Osim u ovim naseljima Bunjevaca ima dosta po drugim gradovima i naseljima. Značajna takva naselja su: [[Bakar (naselje)|Bakar]], [[Bjelovar]], [[Brinje]], [[Buje]], [[Buzet]], [[Crikvenica]], [[Čakovec]], [[Čazma]], [[Daruvar]], [[Delnice]], [[Donji Miholjac]], Drniš, [[Duga Resa]], [[Đakovo]], Glina, [[Gospić]], [[Ilok]], [[Imotski]], Jastrebarsko, [[Karlovac]], [[Krapina]], [[Kutina]], [[Kutjevo]], [[Metković]], [[Novi Vinodolski]], [[Ogulin]], [[Oštarije]], [[Otočac]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Poreč]], [[Pula]], [[Ražanac]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Rovinj]], [[Samobor]], [[Sibinj]], [[Sinj]], [[Sisak]], Starigrad-Paklenica, [[Subotica]], [[Sombor]], [[Šibenik]], [[Trilj]], [[Trogir]], [[Udbina]], [[Valpovo]], [[Varaždin]], [[Virovitica]], [[Zadar]], [[Zagreb]], [[Žuta Lokva]]).
*'''[[Šokci]]''' su hrvatska etnička skupina naseljena u području [[Slavonija|Slavonije]], gdje su se doselili u 17. stoljeću, te [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Mađarska|Mađarske]]
*'''[[Janjevci]]''' su regionalna hrvatska manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija hrvatska dijaspora. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu živi.
*'''[[Karaševski Hrvati]]''' (''Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci'', [[Rumunski jezik|rum.]] ''Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi'') su hrvatska etnička grupa koja živi u zapadnoj [[Rumunija|Rumuniji]] u kantonu Karaš-Severin, u gradu Rešici te susjednim općinama Karaševo i Lupak u kojima čine većinsko stanovništvao u svim naseljima općine. Porijeklom su iz okoline grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]] i područja između [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] zvanom Turopolje.<gallery>
Datoteka:Croatia-Ethnic-2011.png|Hrvati (narančasto) u Hrvatskoj po općinama u 2011. godini
Datoteka:BiH - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|Udio Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|BIH]]
Datoteka:Vojvodina south slavs.png|Procjena s hrvatskom većinom u [[Vojvodina|Vojvodini]] u 2002
Datoteka:South slavs romania.png|Općine s hrvatskom većinom u rumunskom Banatu
</gallery>

== Hrvati u inozemstvu ==

*Broj Hrvata u inozemstvu može se procijeniti samo otprilike. Najveće emigrantske skupine žive u zapadnoj Evropi , ponajprije u [[Njemačka|Njemačkoj]] , zatim [[Švicarska|Švicarskoj]] , [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] . Od ostalih kontinenata, u Sjevernoj Americi je najveća hrvatska imigracija koja je pretežno koncentrirana u SAD ( Ohio , Kalifornija ), kao i Kanadu ( Misisaga ). Ima i Hrvata u Argentini , Čileu , Peru , Brazilu i Boliviji .  Postoje također značajne skupine Hrvata u Australiji ( Perth , Sydney ) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi .
<gallery>
Datoteka:Croatian ancestry by country.png|Broj Hrvata u svijetu
</gallery>
[[Datoteka:Croatian dialects in Cro and BiH 2.PNG|mini|Mapa lokacije dijalekata u Hrvatskoj i područjima u BiH]]

=== '''Jezik''' ===
{{Glavni|Hrvatski jezik}}
Hrvati govore [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], koji pripada slavenskoj grupi indoeuropske obitelji jezika. [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] je službeni jezik [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedan od tri službena jezika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (s [[Bosanski jezik|bosanskim]] i [[Srpski jezik|srpskim]]; sva su tri jezika gotovo identična). Također je jedan od šest službenih regionalnih jezika u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Standardni hrvatski jezik temelji se na [[Štokavsko narječje|štokavskim]] govorima. Pored štokavskih, u govornom hrvatskom su zastupljeni i čakavski i kajkavski govori. Od štokavskih narječja Hrvate uglavnom predstavljaju mlađi ikavski, slavonski, istočnohercegovački i istočno [[bosanski jezik]]. Mali dio [[Srijem]]skih Hrvata govori dijalektom šumadija-vojvođanski, dok u rumunjskom [[Banat]]u i Kosovu i Metohiji govore prizren-timočki dijalekt.

=== Religija ===
Hrvati su pretežno [[katolici]], ali među njima ima [[Ateizam|ateista]] i [[Protestantizam|protestanata]].

== Simboli ==
<gallery>
Datoteka:Flag of Croatia at the UN.svg|[[Zastava Hrvatske]]
Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Zastava [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske republike Herceg-Bosne]]
Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|Zastava [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]
Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|Zastava Nezavisne Republika Hrvatske
Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|[[Grb Hrvatske]]
Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg Bosne]]
Datoteka:Croatian Chequy.svg|Grb Hrvata u [[Srbija|Srbiji]]
Datoteka:Coa central croatia.png|Najstariji hrvatski grb
Datoteka:HRV Dubrovnik COA.svg|Grb [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]
Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg|Grb [[Dalmacija|Dalmacije]]
Datoteka:HRV Istria COA.svg|Grb [[Istra|Istre]]
Datoteka:CoA Slavonia.svg|Grb [[Slavonija|Slavonije]]
Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb Federacije BIH]]
Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|[[Grb Hrvatske|Hrvatska šahovnica]] na grbu [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]
</gallery>

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatski jezik]]
* [[Popis katoličkog stanovništva u Bosni 1743.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Hrvatska portal}} {{Commonscat|Croats}}
{{Slavenski narodi}}

[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvati]]
[[Kategorija:Etničke grupe SFRJ]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Ambox/igralište (uredi)
Šablon:Category handler (uredi)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Delink (uredi)
Šablon:Fix (uredi)
Šablon:Fix/kategorija (uredi)
Šablon:Glavni (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Hrvatska portal (uredi)
Šablon:Infokutija (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija etnička grupa (uredi)
Šablon:Izvor (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Kontroverzno (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Mrtav link (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Nedostaje referenca (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ARG (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi AUS (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Argentina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Australija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi BIH (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Bosna i Hercegovina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Crna Gora (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi FRA (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Francuska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi HRV (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Hrvatska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Jugoslavija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi KAN (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Kanada (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi NJE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Njemačka (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SAD (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SLO (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SRB (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SR Bosna i Hercegovina (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SR Hrvatska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SR Makedonija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi SR Slovenija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Sjedinjene Američke Države (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Slovenija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Srbija (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ČIL (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Čile (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ŠVE (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi ŠVI (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Švedska (uredi)
Šablon:Podaci o zastavi Švicarska (uredi)
Šablon:Portal (uredi)
Šablon:Potreban citat (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Preuređivanje (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Reference (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Slavenski narodi (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Tačnost (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:ZD (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:ZD/core (uredi)
Šablon:ZID (uredi)
Šablon:ZID/core (uredi)
Šablon:Čišćenje (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Category handler (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check for unknown parameters (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Delink (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Hatnote list (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Main (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Message box/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Message box/igralište (uredi)
Modul:Namespace detect (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/config (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Namespace detect/data (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Portal/images/h (uredi)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:Unsubst (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Hrvati.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvati"