Prijeđi na sadržaj

Korčula (grad)

Coordinates: 42°58′N 17°08′E / 42.96°N 17.13°E / 42.96; 17.13
Izvor: Wikipedija
Korčula
Korčula na mapi Hrvatske
Korčula
Korčula
Koordinate: 42°58′N 17°08′E / 42.96°N 17.13°E / 42.96; 17.13
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Uprava
 • GradonačelnikMirko Duhović
Stanovništvo
 • Ukupno5,889
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
20260

Korčula (tal. Curzola) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi na istoimenom otoku a administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Grad Korčula nalazi se na sjeveistočnom dijelu otoka Korčule. U IV st.pr.Kr. grčki kolonizatori nazvali su Korčulu Korkyra Melaina, a Rimljani su je zvali Korkyra Nigra. Grad Korčula sagrađen je na poluotočiću isturenom u Pelješki kanal. Opkoljen je kulama i zidinama, koje uz sam geografski položaj naglašavaju statešku ulogu grada Korčule koji izdaleka promatran izgleda grad – utvrda. Historijske i kulturne značajke oduvijek su mu pridavale posebnu važnost pa je grad Korčula oduvijek bila administrativno i vjersko središte otoka, a niz posebnosti Korčulu čini jednim od istaknutijih hrvatski povijesnih gradova.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Prvi put grad Korčula spominje se u 10 st., a još uvijek je neutvrđeno točno vrijeme njegova nastanka. Najstariji građevni ostaci Korčule fragmenti s pleternom ornamentikom, upravo i datiraju iz 10 – 11 st., a Hrvati koji su u 9 st. grad naselili nazivahu ga hvatskim imenom Krkar – Karkar. 1001 god. Korčula prvi put dolazi pod vlast Venecije. Nakon kratkotrajnog razdoblja te prve Venecijanske vladavine Venecije nad Korčulom, Korčula mijenja gospodare, najprije vlast Zahumlja a onda i hrvatsko–ugarskih kraljeva. Venecija ponovo preuzima vlast nad Korčulom 1256. godine.

U periodu venecijanske vlaste je donesen Statut grada i otoka Korčule, jedan od najstarijih pravnih dokumenata u Jugoistočnoj Evropi, nastao u 13. st. kojim se regulirao život u srednjevjekovnom gradu koji je i sam izgrađen po strogim regulama srednjevjekovnog urbanizma.

Glavna zanimanja Korčulana u prošlosti su bili kamenoklesarstvo i brodogradnja, a slavu korčulanske brodogradnje i kamenoklesarstva Korčulani su prenosili diljem svijeta.

Znamenita svjetska ličnost 13 st. čije se ime vezuje uz Korčulu je Marko Polo. 1298 god. u blizini Korčule sukobile su se Venecijanska i Genoveška flota. U tom pomorskom boju zarobljen je korčulanim Marko Polo koji se borio na strani Venecije. Godine 1301. u Korčuli se osniva biskupija te najstarija korčulanska bratovština – Svih Svetih. Bratovština Sv.Roka osnovana je koncem 16 st., a bratovština Gospe od Pojasa – Sv.Mihovila početkom 17 st. Ove bratovštine osim što su imale vjerski i socijalni značaj sudjelovale su i u oblikovanju kulturne povijesti Korčule.

Sredinom 14 st. Korčula kratkotrajno potpada pod vlast ugarsko - hrvataskih kraljeva. Venecija ponovo zauzima Korčulu 1420. god . pod čijom vlasti ostaje do 1797 god. Koncem 15 st. u neposrednoj blizini Korčule sukobili su se Napulj i Genova a sam je grad pretrpio razaranja. Nepuno stoljeće nakon te bitke turska flota predvođena alžirskim pokraljem Uluz – Alijom i Karakozijem - zapovjednikom Valone napala je Korčulu 1571 god. Predvođeni arhiđakonom Rozanovićem Korčulani su obranili svoj grad. Najznamenitija ličnost svjetskog značaja u 16 st. u Korčuli dominikanac Vinko Paletin, koji je bio teolog, filozof, pomorski toretičar, kartograf i putnik, jedan od rijetkih Hrvata koji su već u 16 st. boravili u Južnoj Americi. Njegovo najzačajnije djelo u kojem se bavi pitanjima međunarodnog prava jest “O pravu i opravdanosti rata protiv Indijanaca “.

Venecijanska uprava nad Korčulom trajala je sve do pada Venecijanske Republike 1797. Mirom u Campo Formiju je Korčula pripala Austriji, a nakon mira u Bratislavi 1806. godine Francuskoj. Međutim, iste godine u Jadransko more uplovljava ruska eskadra admirala Senjavina i preuzima vlast nad Korčulom. Odatle će se povući nakon Tilsitskog mira i prepustiti vlast Francizima. Njih su 1813. istjerale britanske snage, da bi nakon Bečkog kongresa vlast nad Korčulom trajno preuzela Austrija, odnosno Austro-Ugarska.

Važan događaj iz tog perioda se dogodio na općinskim izborima 1871 god., kada pobjedom Narodne stranke na čelo općine dolazi Rafo Arneri, zastupnik u Dalmatinskom saboru.

Nakon prvog svjetskog rata Korčula je 1921. postala dio Kraljevine SHS.

U drugom svjetkom ratu grad i otok Korčulu je u aprilu 1941. okupirala italijanska vojska. Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943. otok su preuzele lokalne partizanske snage. Njih su u decembru 1943. nakon teških borbi potisnule njemačke snage. Njemački garnizon u gradu Korčuli, kao i svi na otoku, su likvidirani kada je 26. divizija NOVJ izvela trodnevni prepad u aprilu 1944. Grad i otok su konačno očišćeni od Nijemaca u septembru 1944.

Otada je grad Korčula u sastavu SFR Jugoslavije, odnosno SR Hrvatske, da bi njenim osamostaljenjem postao dio Republike Hrvatske.

Korčulanski spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Srednjevjekovni raster grada Korčule, koji je građen u obliku riblje kosti, i do danas takav sačuvan, posebnost je kojoj je Korčula poznata i prepoznatljiva. U tako strogoj urbanoj kompoziciji, na strogo određenim parcelama nastale su kuće, palače i crkve ukrašene vješto izrađenim elementima arhitektonske dekoracije pa dovratnici, doprozornici, balkoni, razdjelni vijenci razigravaju pročelja korčulanskih kuća. Najljepši primjeri korčulanske stambene arhitekture nastali su u 15. i 16 st. u karakterističnom gotičkorenesansnom stilu. U staroj gradskoj jezgri gotovo svako pročelje kuće krase grbovi korčulanskog plemstava, biskupa i gradskih knezova, što Korčulu čini posebnom. Korčulu su gradili korčulanski majstori od vrničkog i korčulanskog kamena. Jednaka pažnja posvećivala se i uređenju javnih površina – trgova i ulica. Već u 15 st. Petar Casola bilježi da je Korčula “ izbrušena kao lijepi dragulj “ a u 17 st. nepoznati hrvatski pjesnik pjeva :” Ornamente od svieta, famoza Korčulo “. Među brojnim korčulanskim graditeljskim obiteljima smomenimo Karliće, Pomenića, Hranića – Dragoševića, a nadasve obitelj Andrijić iz koje potjeće znameniti graditelji Marko i Petar Andrijić koji su svoja vrhunska dostignuća ostvarili u Korčuli i Dubrovniku.

Dan Grada Korčule - Sv.Todor, slavi se 29. srpnja. Iako je svetac zaštitnik Korčule Sv.Marko, kult Sv.Todora ovdje je znatno naglašeniji. Slavi se od sredine 18.st.

Jedna od posebnosti Korčula, po kojoj je ona u svijetu danas prepoznatljiva jest viteška igra Moreška u kojoj se bijeli i crni kralj, Osman i Moro, bore za ljubav djevojke - bule. Već se stolječima u Korčuli bati taj bojni ples. Moreška se igrala se u brojnim gradovima na Mediteranu, a danas samo u Korčuli, gdje se bati već 500 god. Iako nije autohtonog porijekla bitno se saživila s Korčulom i uz drvenu brodogradnju, kamenoklesarstvo i bratovštine postala njen simbol.

Administracija i politika

[uredi | uredi kod]

Općina Korčula, uz grad Korčulu, obuhvaća nekoliko otočkih mjesta kao što su Žrnovo, Pupnat, Čara i Račišće.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Demografija

[uredi | uredi kod]

Kultura i sport

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]

U Korčuli je 21. siječnja 2006. otvoren prvi dom mladeži i kulture, s knjižnicom i prostorom za prezentirnje radova, veče sastanke i sl.

Sport

[uredi | uredi kod]

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Osnovne škole

[uredi | uredi kod]

Srednje škole

[uredi | uredi kod]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Istaknute ličnosti

[uredi | uredi kod]
  • Savka Dabčević-Kučar, poznata hrvatska političarka, ekonomistica i jedan od vođa hrvatskog proljeća

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče


Općine


Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj