Fani Kaplan
Fani Jefimovna Kaplan (rus. Фа́нни Ефи́мовна Капла́н), rođena kao Fejga Hajmovna Rojtbljat (rus. Фейга Хаимовна Ройтблат; 10. februar 1890 – 3. septembar 1918) bila je ruska revolucionarka i teroristkinja, najpoznatija po pokušaju atentata na boljševičkog vođu Lenjina nekoliko mjeseci nakon Oktobarske revolucije.
| Fani Kaplan | |
|---|---|
 na fotografiji ruske carske policije godine 1907. | |
| Rođenje | Fejga Hajmovna Rojtbljat 10. 2. 1890. Volinjska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)iiii |
| Smrt | 3. 9. 1918. (dob: 28) Moskva, Sovjetska Rusija |
| Uzrok smrti | pogubljenje strijeljanjem |
| Zanimanje | revolucionar, terorist |
| Politička partija | Partija socijalista-revolucionara |
Rodila se u jevrejskoj porodici, a kao adolescentica se, za vrijeme Prve ruske revolucije priključila Partiji socijalista-revolucionara (SR ili eseri). Sudjelovala je u njihovim terorističkim akcijama kojima se pokušavao svrgnuti tadašnji carski režim. Godine 1906. je uhapšena i osuđen na doživotni zatvor. Kaznu je izdržavala u kažnjeničkom naselju u Sibiru. Tokom sljedećih nekoliko godina je u zatvoru bila zlostavljana, odnosno narušeno joj je zdravlje i vid.
Iz zatvora je puštena godine 1917. temeljem amnestije poslije Februarske revolucije. Sljedećih nekoliko mjeseci je provela na liječenju u Simferopolju.
30. augusta 1918. je u Moskvi na Lenjina, koji je u to vrijeme držao govor radnicima, ispalila tri metka iz pištolja "Browning". Od njih je jedan promašio, a dva pogodila - jedan u rame, a drugi Lenjinu probio pluća. Kaplan je odmah uhapšena, te je istražiteljima Čeke izjavila kako je na Lenjina atentat izvršila sama, smatrajući da su on i boljševici "izdali Revoluciju". Tokom istrage nije priznala tko joj je dao oružje.
Atentat se dogodio nedugo nakon neuspješnog ustanka u Moskvi kojim su eseri pokušali svrgnuti boljševike i ponovno uvesti Rusiju u Prvi svjetski rat. Na isti dan je u Petrogradu ubijen Mojsej Uricki, šef tamošnje ČEKA-e, također od strane eserskog terorista. Nakon nekoliko dana su sovjetske vlasti odlučile Kaplan likvidirati bez suđenja - ubijena je hicem iz pištolja u potiljak, a truplo joj je poliveno benzinom i zapaljeno. U toj je akciji, između ostalih, sudjelovao i Jakov Jurovski, čekist poznat po likvidaciji carske porodice mjesec dana ranije.
Lenjin je preživio atentat, ali se nikada nije oporavio od rana, i vjeruje se kako su njegove posljedice posredno doprinijele njegovoj bolesti i smrti 1924. godine, a koje su imale teške posljedice na dalju historiju Rusije i SSSR. I neposredne posljedice atentata su bile značajne - on je sovjetskom predsjedniku Jakovu Sverdlovu poslužio kao povod da donese ukaz o tzv. Crvenom teroru, odnosno masovnim likvidacijama esera i drugih anti-boljševičkih opozicionara na područjima pod svojetskom vlašću.