27. 10.

• 1612. — Kapitulacijom poljskih trupa u Moskvi propao je plan poljskog kralja Žigmunda III. da postane car Rusije. Time je postao neodrživ sporazum iz 1610. između Sigismunda i Romanovih, prema kojem je Žigmundov sin Vladislav trebao postati car.
• 1795. — SAD i Španija potpisale su madridski sporazum s kojim su bile određene granice između španskih kolonija u S Americi i SAD.
• 1810. — SAD anektiraju nekadašnju špansku koloniju Zapadnu Floridu.
• 1881. — Na izborima za peti Njemački parlament kao najjača frakcija pokazao se Katolički centar (100 mjesta), dok je državni kancelar Otto von Bismarck morao prihvatiti poraz, skupivši samo 52 mandata (47 mjesta), pa je bio prisiljen vladati s promjenjivim većinama.
• 1904. — otvara se prva podzemna željeznica u New York-u, SAD.
• 1934. — u Kini počinje marš komunista, dug 12.000 km.
• 1979. — Nekadašnje britanske kolonije Saint Vincent i Grenada postale su nezavisne države.
• 1986. — Predstavnici svih svjetskih religija došli su na Papin poziv u Assisi na zajedničku molitvu za mir.
• 1991. — Utemeljena 130. brigada HV, Osijek.
• 1991. — Turkmenistan postaje samostalna država.
• 1993. — U prisustvu diplomatskog kora i brojnih novinara, u palati UN-a u New Yorku, sarajevskom listu Oslobođenje uručena Nagrada za međunarodno dostignuće u 1993. koju dodjeljuje INTERPRES, novinska agencija trećeg svijeta. U obrazloženju ovog priznanja navodi se da su se novinari i ostalo osoblje ovog lista oduprli nastojanjima da budu podijeljeni po nacionalnoj pripadnosti i da Oslobođenje oslikava napore građana Sarajeva da se ne povinuju pritiscima i etničkoj mržnji.
• 1998. — za njemačkog kanclera prvi put je izabran Gerhard Schröder. Gerhard Schröder preuzeo dužnost kancelara Njemačke pošto je Helmut Kohl, izgubivši na izborima, podnio ostavku.
• 1999. — u napadu na ermenski parlament ubijen premijer Vasgen Sarkissian sa još šest članova parlamenta.
• 2002. — Na predsjedničkim izborima u Brazilu, pobijedio Luiz Inácio Lula da Silva. da Silva je prvi brazilski predsjednik ljevičarskog opredjeljenja i predstavnik radničke klase.
• 2004. — Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila je da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promjena u svijetu.

.

• 1728. — James Cook, engleski pomorac i istraživač († 1779.).
• 1782. — Niccolo Paganini, talijanski skladatelj († 1840.).
• 1835. — Pero Budmani, hrvatski jezikoslovac i leksikograf († 1914.).
• 1858. — Theodore Roosevelt, američki političar i predsjednik († 1919.).
• 1885. — Franjo Čutura, hrvatski književnik († 1959.).
• 1896. — Margareta Petrovna Forman, ruska balerina, pedagoginja, koreografkinja i redateljica († 1970.).
• 1932. — Sylvia Plath, američka pjesnikinja, spisateljica romana i novelistica († 1963.).
• 1957. — Roy Lichtenstein, američki pop umjetnik († 1997.).
• 1957. — Francis Fukuyama, američki politički filozof japanskoga podrijetla
• 1957. — Glenn Hoddle, engleski nogometaš i izbornik nogometne reprezentacije Engleske.
• 1967. — Ardian Kozniku, hrvatski nogometaš.
• 1971. — Theodoros Zagorakis, nekadašnji grčki nogometni reprezentativac.
• 1973. — Semmy Schilt, nizozemski kickboksač i borac mješovitih borilačkih vještina (Mixed Martial Arts, MMA).
• 1975. — Predrag Drobnjak, crnogorski i jugoslovenski košarkaš.
• 1976. — Carlos Moyà, španski teniser.
• 1979. — Ivica Iliev, srpski nogometaš.
• 1984. — Danijel Subašić, hrvatski nogometni reprezentativac.

.

• 1235. — Andrija II., hrvatsko-ugarski kralj.
• 1430. — Vitold, litavski vladar (* 1350.).
• 1505. — Ivan Veliki, sakupljač ruskih zemalja (* 1440.).
• 1553. — Miguel Serveto, španjolski liječnik i teolog (* 1509. ili 1511.).
• 1833. — Đuro Hidža, hrvatski i latinski pjesnik i prevoditelj (* 1752.).
• 1895. — Alexandre Dumas (sin), francuski književnik (* 1824.).
• 1949. — Ante Tresić Pavičić, hrvatski književnik i političar (* 1867.).
• 1953. — Ivo Kerdić, hrvatski medaljer i kipar (* 1881.).
• 1962. — Enrico Mattei, italijanski demokršćanski političar i privrednik (* 1906.).
• 1980. — John Hasbrouck van Vleck, američki fizičar i nobelovac.
• 1985. — Branko Špoljar, hrvatski glumac (* 1914.).
• 1993. — Slavko Zlatić, hrvatski skladatelj (* 1910.).
• 2004. — Pierre Béarn, francuski književnik (* 1902.).
• 2012. — Nada Ruždjak, hrvatska operna pjevačica (* 1934.).
• 2013. — Lou Reed, američki glazbenik i tekstopisac (* 1942.).
• 2013. — Vinko Coce, hrvatski pjevač, tenor (* 1954.).

.

• Prepodobna mati Paraskeva Sveta Petka-Petkovdan

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar