Wikipedija

Kiril i Metodij

(Preusmjereno sa stranice Ćirilo i Metodije)

Braća Kiril (Ćirilo) i Metodij (grč. Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, starosl. Кѷриллъ и Меѳодїи), rođeni u Solunu u 9. vijeku,[1][2] su prvi slavenski misionari koji su širili kršćanstvo među Slavenima na Balkanu, u Moravskoj i Panoniji. Osobito su značajni za širenje kulture i pismenosti među Slavenima zato se i zovu slavenski apostoli.

Sveti Kiril i Metodij
Kiril i Metodij predstavljaju ćirilično pismo (bugarska freska)
Kiril i Metodij predstavljaju ćirilično pismo (bugarska freska)
Slavenski Apostoli, Zaštitnici Evrope, Solunska braća
Rođen Konstantin 815
Metod 826 ili 827
Solun, Bizantsko carstvo
Preminuo Konstantin 14. februar 869
Metod 6. april 885 ili 886
Konstantin Rim Italija
Metod Staré Město Moravska
Slavi se u cijelo kršćanstvo
Spomendan 14. februar katolička crkva
11. maj pravoslavna crkva
5. jul Češka i Slovačka
24. maj Makedonija i Bugarska
Simboli zajednički drže crkvu, ili kao episkopi drže ikonu i Posljednji sud
Zaštitnik gradova, krajeva i država Makedonija, Bugarska, Češka, Slovačka Ekumenski zaštitnici Evrope

Oni su sastavili glagoljicu, prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod Biblije, koristeći stari slovenski jezik što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.[3] Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao apostoli. Papa Lav XIII. 1880, uvrstio je njihov svetak 14. februar na kalendar katoličkih svetkovina.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je 31. decembra 1980. zajedničkim svecima zaštitnicima Evrope sa Svetim Benediktom iz Nursije.[4]

Biografija

uredi

Braća Konstantin i Metod, rođena su u Solunu u brojnoj obitelji (7 djece) visokog bizantskog oficira (drungar) u Temi Solun. Tačno etničko poreklo Konstantina i njegovog brata Metodija je nepoznato, i postoji spor jesu li bili Sloveni,[5] vizantijski Grci[6] ili oboje.[7] Neki smatraju da je njihova majka Marija bila slavenskog porijekla.[8]

Stariji Metodij (Solun, 826 ili 827 - Staré Město Moravska, 6. april 885 ili 886) deset godina je bio oficir - upravitelj jedne arhontije u istočnoj Makedoniji), u doba političkih i crkvenih trzavica 856. napustio je svoj položaj arhonta i povukao se u manastir Olimp u Maloj Aziji, Kostantin mu se pridružio nekoliko godina kasnije.

Mladi brat Konstantin (Solun, 815 - Rim Italija, 14. februar 869 odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih filozofskih i teoloških studija postavljen za bibliotekara Svete Sofije u Konstatinopolisuu i učitelja filozofije na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je arapski i hebrejski) poslali su ga kao člana dvorske misije u abasidski kalifat u Samari, da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam Svetog trojsva.

Po nalogu bizantskog cara Mihajla III, 860. oba brata odlaze kao misionari među tursko-tatarske Hazare u južnoj Rusiji da spriječe naglo širenje judaizma među Hazarima.

Pokrštavanje slavenskih naroda

uredi
Glavni članak: Pokrštavanje Slovena
 
Slovenske kneževine na Balkanu u 9. veku.

Neposredno nakon povratka iz te neuspješne misije u Rusiji, angažirani su za novu misiju među Slavenima. moravski knez Rastislav je 862. zamolio cara Mihajla III da mu kao pomoć pošalje svećenike koji će moći širiti kršćanstvo na slavenskom jeziku. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države razmilili su se brojni njemački misionari već od početka 9. st. iz Regensburga i Passaua.

Rastislav se bojao da će oni preko misionarskog rada, proturiti i neželjni političku utjecaj, zato je u Bizantu tražio saveznika protiv kralja Ludwiga Njemačkog, ispod čije se vlasti ogorčenom borbom netom istrgao. Rastisav je želio da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.

Rad na opismenjivanju slavenskih naroda

uredi
Glavni članak: Moravska misija

тъгда цѣсарь Михаилъ рече къ философоу Костѧнтиноу: [...] поимъ брат�� свои игоуменъ Мефедии иди же. вꙑ бо ѥста Селоунѧнина, да Селоунѧне вьси чьсто словѣньскꙑ бесѣдоують. [9]

– Vita Methodii

Bizant je donekle udovoljio Rastislavljevoj molbi i poslao mu Kirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila; Kiril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na staroslavenski jezik (jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali) zajedno s bratom preveo najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća su u Moravsku došla 864., knez Rastislav ih je gostoljubivo primio, tako da je vrlo brzo njihova misija počela donositi rezultate. Okupili su brojne učenike i postali omiljeni u narodu, ali to je izazvalo reakciju njemačkog klera. Oni su protiv Kirila i Metoda počeli borbu svim mogućim sredstvima, njihov glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se može vršiti liturgija: hebrejski, grčki i latinski.

 
Кирило і Методій

Nakon trogodišnjeg boravka u Moravskoj braća kreću za Konstatinopolis kako bi patrijarh zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u Panoniju neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj liturgiji, tako da su i tu privukli mnogo učenika. Nakon tog krenuli su u Veneciju da se ukrcaju na brod, tu su morali voditi oštre polemike s tamošnjim pristašama "trojezične teorije". Iz Venecije ipak nisu krenuli za Konstatinopolis, jer je upravo tad ubijen car Mihajlo III, a vlast je preuzeo Vasilije Makedonski, već su otišli u Rim. Papa Hadrijan II vidio je u Kirilu i Metodu dobre saveznike u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova cara, s kojim se neprestano sukobljavao, te ih je primio uz sve počasti 868. U Rimu se Kiril koji je tek tu bio zaređen razbolio i vrlo brzo umro (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas nalazi njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku liturgiju, te je Metoda poslao 869. knezu Kocelju u Panoniju. Prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio ga je za panonskog nadbiskupa. Hadrijan je na taj način želio zapadni Ilirik izdvojiti iz jurisdikcije salzburškog nadbiskupa i podvrgnuti ga izravno Rimu.

Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao heretika, a kada je stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, nitranski knez Svatopluk) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju sinod u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u Njemačku, gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje 873 pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je 879. pozvan pred papu da se opravda. Papa Ivan VIII nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom Industriae tuae iz 880. godine, isto je učinio i 882. konstatinopolski patrijarh Fotije koji se u međuvremenu izmirio s papom.

Metod se Moravskoj posvetio daljnjem prevođenju Biblije na slavenski jezik ali je ubrzo umro. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike, neki je zatvorio a neke prodano u ropstvo. Ipak se dio njegovih učenika i suradnika (vidi sedmočislenici) uspio skloniti u Bugarsku (Makedoniju), Rašku i Hrvatsko primorje gdje su nastavili svoj rad, posebno u okviru Ohridske književne škole.

Kiril i Metod su svojim djelovanjem postavili temelje slavenske pismenosti.

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ Columbia Encyclopedia, Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; Encyclopedia Britannica, Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; Encyclopedia of World Cultures, David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East, str. 151, 1997; Lunt, Slavic Review, June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies; Leonid Ivan Strakhovsky, A Handbook of Slavic Studies, str. 98; V.Bogdanovich , History of the ancient Serbian literature, Belgrade, 1980, str. 119
  2. ↑ The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."
  3. ↑ Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.
  4. ↑ „Egregiae Virtutis”. Arhivirano iz originala na datum 4 January 2009. Pristupljeno 26 April 2009.  Apostolic letter of Pope John Paul II, 31 December 1980 Šablon:In lang
  5. ↑
    • 1. Mortimer Chambers, Barbara Hanawalt, Theodore Rabb, Isser Woloch, Raymond Grew. The Western Experience with Powerweb. Eighth Edition. McGraw-Hill Higher Education 2002. University of Michigan. p. 214. ISBN 9780072565447
    ...Two Christian brothers of Slavic descent, Cyril and Methodius, set out in about 862 as missionaries from the Byzantine...
    • 2. Balkan Studies, Volume 22. Hidryma Meletōn Chersonēsou tou Haimou (Thessalonikē, Greece). The Institute, 1981. Original from the University of Michigan. p. 381
    ...Being of Slavic descent, both of them spoke the old Slavic language fluently...
    • 3. Loring M. Danforth. The Macedonian Conflict: Ethnic Nationalism in a Transnational World. Princeton University Press, 1995. p. 49 ISBN 9780691043562.
    ...In the ninth century two brothers Cyril and Methodius, Macedonian educators of Slavic origin from Solun, brought literacy and Christianity to the Slavs...
    • 4. Ihor Ševčenko. Byzantium and the Slavs: In Letters and Culture'. Harvard Ukrainian Research Institute, 1991. p. 481. ISBN 9780916458126
    ...63-68 (Cyril and Methodius were Slavs)...There remains that argument for Cyril's and Methodius' Slavic origin which has to do with the Slavic translation of the Gospels and...
    • 5. Roland Herbert Bainton. Christianity: An American Heritage Book Series. Houghton Mifflin Harcourt, 2000. p. 156. ISBN 9780618056873
    ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue...
    • 6. John Shea. Macedonia and Greece: The Struggle to Define a New Balkan Nation. McFarland, 1997. p. 56 . ISBN 9780786437672
    ...Byzantine emperor Michael, on the request of the Moravian prince Ratislav, decided to send Slav priests as educators, he chose the Salonika brothers Cyril and Methodius...
    • 7. UNESCO Features: A Fortnightly Press Service. UNESCO. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, 1984. University of Michigan
    ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...
    • 8. The Pakistan Review, Volume 19. Ferozsons Limited, 1971. University of California. p. 41
    ...century in Salonika, then one of the largest towns in the Byzantine Empire. The brothers were of Slav origin...
    • 9. Balkania, Volume 7. Balkania Publishing Company, 1973. Indiana University. p. 10
    ...Cyril and Methodius not only lived among Slavs. ...of Slavonic, which they not only spoke and understood, but in which they also wrote—translated and composed—and for which they invented an alphabet, is proof of their Slav origin...
    • 10. Bryce Dale Lyon, Herbert Harvey Rowen, Theodore S. Hamerow. A History of the Western World, Volume 1. Rand McNally College Pub. Co., 1974. Northwestern University. p. 239
    ...brothers of Slavic origin, Cyril and Methodius, who, after being ordained at Constantinople, preached the Gospel to the Slavs...
    • 11. Roland Herbert Bainton. The history of Christianity. Nelson, 1964. p. 169
    ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue...
    • 12. Carl Waldman, Catherine Mason. Encyclopedia of European Peoples: Facts on File library of world history. Infobase Publishing, 2006. p. 752. ISBN 9781438129181
    ...There is disagreement as to whether Cyril and his brother Methodius were Greek or Slavic, but they knew the Slavic dialect spoken in Macedonia...
    • 13. Frank Andrews. Ancient Slavs'. Worzalla Publishing Company, 1976. University of Wisconsin - Madison. p. 163.
    ...Cyril and Methodius derived from a rich family of Salonica, perhaps of Slavic origin, but Grecized in those times. Methodius (815–885)...
    • 14. Johann Heinrich Kurtz, John Macpherson. Church History. Hodder and Stoughton, 1891. University of California. p. 431
    ...Born at Thessalonica, and so probably of Slavic descent, at least acquainted with the language of the Slavs,...
    • 15. William Leslie King. Investment and Achievement: A Study in Christian Progress. Jennings and Graham, 1913. Columbia University.
    ...This man and his brother Cyril became the Methodius and Cyril apostles of the Slavic people. These two brothers seemed to have been raised up for such a mission. They were probably of Slavic descent...
  6. ↑
    • Columbia Encyclopedia, Sixth Edition. 2001–05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints" "Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."
    • Encyclopædia Britannica, Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets, 2008, O.Ed. "The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity.
    • Encyclopedia of World Cultures, David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., "Social Science"
    • Eric M. Meyers, The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East, p.151, 1997
    • Lunt, Slavic Review, June 1964, p. 216; Roman Jakobson, Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies; Leonid Ivan Strakhovsky, A Handbook of Slavic Studies, p.98
    • V.Bogdanovich, History of the ancient Serbian literature, Belgrade, 1980, p.119
    • Hastings, Adrian (1997). The construction of nationhood: ethnicity, religion, and nationalism. Cambridge: Cambridge University Press. str. 126. ISBN 0-521-62544-0. »The activity of the brothers Constantine (later renamed Cyril) and Methodius, aristocratic Greek priests who were sent from Constantinople.« 
    • Fletcher, R. A. (1999). The barbarian conversion: from paganism to Christianity. Berkeley, California: University of California Press. str. 327. ISBN 0-520-21859-0. 
    • Cizevskij, Dmitrij; Zenkovsky, Serge A.; Porter, Richard E.. Comparative History of Slavic Literatures. Vanderbilt University Press. str. vi. ISBN 0-8265-1371-9. »Two Greek brothers from Salonika, Constantine who later became a monk and took the name Cyril and Methodius.« 
    • The illustrated guide to the Bible. New York: Oxford University Press. 1998. str. 14. ISBN 0-19-521462-5. »In Eastern Europe, the first translations of the Bible into the Slavonic languages were made by the Greek missionaries Cyril and Methodius in the 860s« 
    • Smalley, William Allen (1991). Translation as mission: Bible translation in the modern missionary movement. Macon, Ga.: Mercer. str. 25. ISBN 978-0-86554-389-8. »The most important instance where translation and the beginning church did coincide closely was in Slavonic under the brothers Cyril and Methodius, with the Bible completed by A.D. 880. This was a missionary translation but unusual again (from a modern point of view) because not a translation into the dialect spoken where the missionaries were. The brothers were Greeks who had been brought up in Macedonia.« 
  7. ↑
    • 1. Philip Lief Group. Saintly Support: A Prayer For Every Problem. Andrews McMeel Publishing, 2003. p. 37. ISBN 9780740733369
    ...Cyril was born of Greek nobility connected with the senate of Thessalonica, although his mother may have been of Slavic descent...
    • 2. UNESCO Features: A Fortnightly Press Service. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization., 1984. University of Michigan
    ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...
  8. ↑ Kazhdan, Alexander P. (1991). The Oxford dictionary of Byzantium. New York: Oxford University Press. str. 507. ISBN 0-19-504652-8. »Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.« 
  9. ↑ Vita Methodii, 0500400-0500810

Eksterni linkovi

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiril_i_Metodij&oldid=41909594