Turizam u Ukrajini

Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta. U prosjeku godišnje privuče više od 20 milijuna turista bez posebno velike medijske prezentacije. Najveći broj turista dolazi iz susjednih država, posebno Rusije, Bjelorusije i Poljske. Preko 6.3 milijuna turista godišnje dolazi iz Zapadne Europe, zatim iz Kanade i SAD-a. Ukrajina se 2008. prema službenom popisu svjetske turističke organizacije UNWTO^[1] našla među prvih sedam najposjećenijih zemalja u svijetu s ukupno 25.4 milijuna turista.

Velika posjećenost Ukrajine između ostalog je uzrokovana njezinim značajnim geografskom položajem između središnje i istočne Europe te prirodom određenih povijesnih riječnih i pomorskih pravaca od skandinavskog sjevera prema bizantskom jugu. Strateški položaj Ukrajine odredio je i sam naziv zemlje koji se u literaturama često tumači kao pograničan prostor između srednjovjekovne Europe i središnje Azije te prostor na putu od Vikinga do Grka. Bogata ukrajinska kultura rezultat je tisućljetnog sudaranja kultura istočne i zapadne civilizacije s unikatnim elementima najstarije poganske, ali i kršćanske kulture starih Slavena.^[2]

Podrobniji članak o temi: Ukrajinska kultura

Podrobniji članak o temi: Ukrajinska glazba

Od 2005. godine državljani Europske unije, SAD-a, Kanade i Švicarske ne trebaju imati vize prilikom posjeta Ukrajine. Vize također nisu potrebne za državljane Ruske Federacije i nekih drugih država iz bivšeg Sovjetskog Saveza.

Duhovnost, religija i srednjovjekovna kultura nezaobilazan su segment ukrajinskoga turizma. Još od poganskih vremena Ukrajina je bila dom mnogih religija i naroda. Kijevska Sofija u Kijevu i najstarije pravoslavno središte istočne Europe Kijevo-pečerska lavra možda su najpoznatiji povijesni spomenici vjere i duhovnosti u Ukrajini, ali također postoji mnogi nedovoljno istraženi antički segmenti ukrajinske povijesti. Povijest i arhitektura Ukrajine vrlo su raznoliki i vezani su za prastare kulture poput Tripiljske i Skitske kulture.

Mnoštvo ukrajinskih muzeja na otvorenom prostoru dočaravaju prošlost Istočnih Slavena, osobito ako se Ukrajina posjeti u vrijeme narodnih običaja. Ukrajinu kroz povijest prate dva specifična naziva Slavenska Italija i Zemlja slavuja. Prvi naziv ju prati radi njezinog iznimnog doprinosa u razvoju unikatne istočnoslavenske kulture, a drugi zbog jako razvijene glazbene tradicije čiji se kulturni elementi pronalaze u Rusiji, Poljskoj i drugim državama.

U Ukrajini posebnu pažnju privlače ukrajinski Karpati na zapadu zemlje. Postoji veliki broj prirodnih lječilišnih kompleksa koji nude zdravstvene usluge, posebno pročišćavanje dišnih puteva u rudnicima soli u Prikarpatju ili odmarališta u kupkama od mineralizirane zemlje. Kao i među zapadnoeuropskim državama atraktivni su sportovi poput skijanja i planinarenja. Također je popularan ribolov, lov na divljač i pješačenje. Ukrajinski Karpati posebno su zanimljivi, jer krajevi obiluju tradicionalnim ukrajinskim pejzažom, primjerice čuvaju se stari tradicionalni načini izrade vikendica i ugostiteljskih objekata.

Na jugu Ukrajine posebno je zanimljiva crnomorska obala i poluotok Krim. Ti prostori obiluju vinogradima i vinskim podrumima. Kao i prostor zapadne Ukrajine, crnomorska obala ima veći broj spomenika kulture, ruševina antičkih dvoraca, srednjovjekovnih drvenih crkava, katedrala, zatim sinagoga i džamija kada je riječ o Krimu. Ukrajina ukupno ima 16 nacionalnih parkova i 14 značajnijih turističkih atrakcija.^[3]

Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao kovbasa, vareniki, holubći, kapusta i nešto poznatiji boršč. Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja u Ukrajini poznatija kao pisanki.

Ukrajinci su u pretežito ravničarskom stepskom prostoru otvorenih poljana, od davnih vremena zaokupljeni agrikulturom i odani su svojoj zemlji crnici i njenim izdašnim plodovima. Ukrajina, koju često zovu i smatraju žitnicom Europe, kruh smatra svetom hranom, jer je ukrajinsko žito stoljećima prehranjivalo ukrajinski narod i u najtežim trenucima kada su mnogi zapadni europljani gladovali. Vrlo stara tradicija nuđenja kruha i soli gostu datira unazad mnogo stoljeća. Gostima se kod Ukrajinaca nudi okrugli kruh (hljib) i sol (sil) na vezenom ručniku (ruščnik) uz tradicionalni domaćinov pozdrav Vitajemo! (Dobrodošli!).

Ovdje se ujedno vidi kulturni utjecaj starih Grka, koji su još prije 2000. godina nudili gostima kruh i sol. Razlog tomu je vrlo očit s obzirom na to da je prije oko 2500. godina, stara Ukrajina, tada Skitija, bila žitnica stare Grčke. Grčko tlo bilo je pogodno za vino i maslinu, ali ne i za žito. U ta stara vremena grčke kolonije Tiras, i recimo Panticapaeum (današnji Kerč) i Olbia su bile naseljene duž crnomorske obale Ukrajine. Ova tradicija simbolizira duboku vezu Ukrajine s korijenima napredne grčke kulture. Kruh i pšenica oduvijek su važan element u ukrajinskom životu, u kulturi i folkloru. Razni nacionalni kruhovi igraju značajnu ulogu u običajima i tradiciji ukrajinske kulture. Božićni, uskrsni, svadbeni i funeralni kruhovi zauzimaju središnje mjesto.

Sedam najposjećenijih nacionalnih parkova Ukrajine;

• NP Askanija Nova^[4]
• NP Granitne stepe Buha^[5]
• NP Dnjisterski kanjon^[6]
• NP Krimske spilje^[7]
• NP Podiljski Tovtri^[8]
• NP Jezero Svitjaz^[9]
• NP Jezero Sinevir^[10]

Sedam najposjećenijih znamenitosti iz ukrajinske povijesti;

• Sofijin park kulture^[11]
• Svetište Kijevo-pečerska lavra^[12]
• Utvrda Kamjanec-Podiljskij^[13]
• Park Horticja^[14]
• Utvrda Hersones^[15]
• Katedrala Sv. Sofije^[16]
• Utvrda Hotin^[17]

Podaci iz službenog zavoda za statistiku u Ukrajini;^[18]

• 2000.: 6.4 milijuna
• 2001.: 9.1 milijuna
• 2002.: 10.5 milijuna
• 2003.: 12.5 milijuna
• 2004.: 15.4 milijuna
• 2005.: 17.6 milijuna
• 2006.: 18.9 milijuna
• 2007.: 23.1 milijuna
• 2008.: 25.4 milijuna

• Ukrajinski turistički magazin WUMAG (eng.)
• Turističke zanimljivosti u Ukrajini (eng.)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. travnja 2010. (Wayback Machine)
• Ukrajinski navigacijski portal (eng.)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. travnja 2010. (Wayback Machine)

v • u Svjetska baština u Ukrajini Kulturna dobra (6) Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata2) (2013.) • Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (2013.) • Kijevsko špiljska lavra* i Katedrala Svete Sofije u Kijevu* (1990.) • Stari grad Lavov* (1998.) • Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita (2011.) • Struveov luk 3) (2005.) Prirodna dobra (1) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) Nematerijalna svjetska baština (2) Dekorativno slikarstvo Petrykivke kao fenomen ukrajinske ornamentalne narodne umjetnosti (2013.) • Kozačke pjesme Dnjipropetrovske oblasti* (2016.) 1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti